Kategorija: Analize

BESPUĆA NOVIH GENERACIJA: SEKS, VRUĆINA I YOUTUBE

IZDVAJAMO

Jedan primjer namjesto zaključka: Znate li koji je najgledaniji sadržaj RTRS-a? Ne, nije to niti Milorad Dodik, niti su silne parade, pozivi na referendum, sjednice Skupštine. Svi ovi sadržaji zajedno su DESET puta manje gledani od izjave voditeljke Biljane Knežević kojoj je u etar prije Dnevnika “izletilo” ono čuveno: “Opaaa, toliko je vruće da se ni seksati ne može!”

Jedna rečenica 1,1 milion pregleda. Sve ostalo je zaborav.

Read More

BHT1 I FTV: KAKO NISMO POVJEROVALI U ROZE NAOČARE FEDERICE MOGHERINI

PLUS SEDMICE

BHT1
Novi spoljašnji izgled BHT1. Dotjerano, moderno i dopadljivo.
FTV
Pohvalno je što je i FTV prepoznao puls začuđene javnosti, otvoreno se pitajući u čemu su uspjesi koje vidi EU na našem integracijskom putu.

MINUS SEDMICE

BHT1
Nije bilo naročitih propusta, ali javnoj televiziji i dalje nedostaju smjelije i oštrije pripreme. Urednica Krehić je pokazala kako to treba činiti u danu kada smo saznali za novu aferu u Tužilaštvu. Ovakve i slične vijesti trebaju se dramatizovati do tačke usijanja kako bi se objasnilo njihovo stvarno značenje i javnosti nametnula tema koja zahtijeva pozornost.
FTV
Misterija zvana Krug 99 i njihov zagarantovan tretman.

Read More

RTRS I BNTV: JEDNI O PREDSJEDNIKU, DRUGI O ŽIVOTU

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
BNTV
Analiza novinarke  Danine Milaković o razlozima zbog kojih na sjednici Narodne skupštine RS nije postignut konsenzus srpskog političkog bloka kao odgovor na pokretanje revizije na odluku Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid. Za sugovornika odabrala je politologa koji je,  komentirajući sadržaj zaključaka usvojenih u parlamentu, ukazao da su isti bili pokušaj manipulacije vladajuće većine opozicijom.

Minus nedjelje

RTRS
Osvrt Branke Kusmuk na obilježavanje Dana nezavisnosti BiH. “Virtualni praznik ispraznio je institucije BiH”, navodi Kusmuk. Potom slijedi pomno brojanje državnih institucija u kojima su prvog marta na posao došli samo Srbi. I onih “gdje su rigidni direktori zabranili Srbima da toga dana rade”. Pošteđeni nisu bili ni predstavnici međunarodne zajednice u BiH, koje je, navodi, “obuhvatila čaršijska i baščaršijska strast za proslavu virtualnog praznika”.
BNTV
Iz godine u godinu, Prvi mart povod je isticanja podijeljenosti BiH oko ovog praznika. I iz godine u godinu, tim povodom gledamo identične novinarske izvještaje koji su zbir ocjena srpskog političkog korpusa koji ovaj praznik negiraju. “U Republici Srpskoj Prvi mart bi se mogao proglasiti danom žalosti, a ne praznikom”, “ubistvo srpskog svata”, “počelo proganjanje Srba u BiH”, odrednice su izvještaja novinarke Slađane Jašarević.

Read More

MITO KAO DRUŠTVENI DOGOVOR

IZDVAJAMO

Novinar ne mora biti liječnik da bi pratio zdravstvo, ali mora poznavati legislativu. Novinari koji pokrivaju korupcijske afere, pa i u zdravstvu, moraju se još bolje i više povezati s pojedincima i udrugama civilnog društva koji su fokusirani na zdravstveni sistem i koruptivne procese iz ugla transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti, pa ako hoćete, i javne kulture općenito. Za početak bi to bilo dovoljno i polučilo bi određene rezultate.

Read More

ZAPOŠLJAVANJE U OBRAZOVANJU: SARAJEVO PREDNJAČI PO NEREGULARNOSTIMA

IZDVAJAMO

Zapošljavanjem podobnih, a ne sposobnih kandidata na izrazito odgovorna mjesta kakva su katedre u školama i fakultetima, dolazi do značajnog opadanja kvaliteta nastave, kao i znanja i vještina koje njihovi učenici usvajaju. Ukoliko među najboljima biramo najgore da uče nove generacije, ne možemo se nadati poboljšanju stanja u koje je zapalo bh. društvo.

Read More

ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA: VRIJEDI SE BORITI ZA NOVE SLOBODE

IZDVAJAMO

… Prednacrt donosi i jednu značajnu novinu. Odnosi se na novo formulisanje obaveze javne vlasti da objavljuje sve važne informacije na svojim web-stranicama (proaktivna uloga). U poprilično velikom nizu pobrojanih informacija koje su dužni objaviti, međutim, nema i onih koji se odnose na budžete. Slučajno ili namjerno? Da bi u potpunosti ispunilo potrebe javnosti to bi ipak moralo biti prošireno obaveznim objavljivanjem svih informacija o trošenju javnog novca.

Read More

CRNA GORA: NOVINARI SE NAJMANJE PITAJU ŠTA ĆE OBJAVITI

IZDVAJAMO

Četvrtina anketiranih smatra da se kredibilitet novinarstva veoma smanjio, a svega 28% ispitanika istaklo je da je značaj novinarstva za društvo donekle porastao. Problem je to što su neki novinari istakli da im je skrenuta pažnja da ne mogu negativno da izvještavaju o kompanijama koje su veći oglašivači u tom mediju, te da poslodavci radije prihvataju tekstove u kojima se negativno govori o političarima nego o moćnim biznismenima ili njihovim kompanijama. Razlog tome vide u malom marketinškom tržištu za koje se utrkuje jako veliki broj medija.

Read More

LAŽNE VIJESTI I POST-ISTINA: MOŽE LI NAS SPASITI PROVJERA ČINJENICA?

IZDVAJAMO

Provjerene, tačne i istinite informacije danas mogu pokazati kako su činjenice koje smo do juče smatrali “istinitim” ustvari bile vješto upakovane fabrikacije stvarnosti. Upravo u takvim okolnostima je važno posmatrati post-istinu, jer je ponekad vraćanje svojim kritičkim promišljanjima i stavovima odbrambeni mehanizam od iskrivljenih činjenica. Recimo, masakr studenata na Trgu Tjenanmen 1989. godine se i danas nalazi u knjigama i udžbenicima kao primjer okrutnog ponašanja vojske prema građanima. Tekst koji sadrži ovakav opis događaja je rad Džona Kina pod nazivom “Strukturni preobražaji javne sfere” iz 1995. godine, gdje autor navodi: “gotovo sigurno je izvještavanje produžilo trajanje protesta, okončanog pokoljem između 400 i 800 studenata”. Alternativne činjenice pokazuju da do masakra zapravo nikada nije ni došlo, a pogotovo da nije bilo krvavog marša oklopnih vozila. Slobodan Reljić u tekstu za Politiku “Masakra nije bilo” navodi niz primjera svjedoka sa događaja na Trgu, među kojima je najvažnija izjava dopisnika BBC-ja Patrika Džejmsa koji je rekao: “nije bilo masakra na Tjenanmenu” i “možda sam pogrešno prenio dešavanja sa Trga”.

Read More

MEDIJI U BOSNI I HERCEGOVINI: DE FACTO I DE JURE

IZDVAJAMO

On iz EU: Gospodine Puhalo, moramo završiti razgovor. I pored dobre namjere, ne razumijem vaše nezadovoljstvo i pesimizam kada se govori o stanju medija u BiH. Ako sam dobro shvatio, a mislim da jesam, zakoni koji se tiču slobode govora i medija su veoma dobri i nisu restriktivni. Kao što sami kažete, ni cenzura nije prisutna u velikoj mjeri, dok je autocenzura psihološki problem svakog radnika u medijima. Imate veliki broj raznovrsnih medija u zemlji, kao i u regionu, koji su vam relativno lako dostupni. Imate tri javna servisa koji zastupaju interese različitih političkih partija, interesnih grupa, oglašivača i koji svakako doprinose različitom sagledavanju nekog događaja. Imate školovane novinare koji, istina, nemaju visoke plate i dobre uslove rada, ali imaju mogućnost da se udruže u strukovna i profesionalna udruženja u borbi za svoju bolju poziciju. De jure, građani imaju potpunu slobodu da sami izaberu koji će medij gledati, slušati i čitati. U čemu je problem?

Read More

FTV I BHT1: REVIZIJA I JAVNE TELEVIZIJE

PLUS SEDMICE

FTV
Uredničke pripreme Amre Zaklan, jer se u njenim Dnevnicima ne može prepoznati nečiji ideološki ili politički potpis. Njenu pažnju okupira vijest i koliko je ona relevantna TV publici kao vrlo heterogenoj skupini.
BHT1
Odluka da se oba člana Predsjedništva koji različito posmatraju reviziju ugoste u dva dana, jedan za drugim.

MINUS SEDMICE

FTV
Praksa čitanja saopštenja institucija ili vodećih političara je sumnjiva dnevnička vrsta. Šta to može opravdati da se nečiji recitali na sva zvona ponove? Jedino vanredne okolnosti, ali to su rijetke prilike i taj se kriterij ne može uvažiti ako se radi o već uveliko poznatim stavovima.
BHT1
Razgovori sa članovima Predsjedništva nisu bili dovoljno dinamični i neposredni. Bolje nego u ranijim intervjuima, ali političari se moraju izložiti novinarskom bezobrazluku u određenoj mjeri. Oni nisu naučnici koji predstavljaju svoj rad, već ljudi koji donose odluke u ime onih koji putem novinara žele saznati njihove stvarne namjere. To se neće otkriti u uvježbanoj razmjeni riječi.

Read More

MITO I KORUPCIJA U ZDRAVSTVU: JEDNI OTKRIVAJU, DRUGI PRIKRIVAJU

IZDVAJAMO

Govoreći o relativizirajućoj moći medija, treba se osvrnuti i na slučaj nevesinjske bolnice. Bolnicu u Nevesinju finansirao je iz vlastitih sredstava Mihajlo Labalo, koji je nakon radnog vijeka provedenog u Americi odlučio da zarađeni novac uloži u njenu izgradnju. Dostupne informacije ukazuju na to da su Labalo i njegovi nasljednici, koji su osnovali fondaciju sa njegovim imenom poslije Labalove smrti 2007. godine, u izgradnju ove ustanove uložili oko 10 miliona maraka. Radovi su stali nakon njegove smrti, te je bolnica dovršena tek 2014. godine ‒ reklo bi se, tek kada je njeno otvaranje bilo u interesu vladajućih struktura. Tada je većina medija o bolnici pisala afirmativno, poput Glasa Srpske, koji ju je u članku od 11. oktobra 2014. već u naslovu okarakterisao kao “ponos cijele Hercegovine”. Interesantno je da je u članak uvrštena i izjava Milorada Dodika, koji je u jednoj od ranijih posjeta Nevesinju i objektu u izgradnji rekao da je njegov cilj “da ovo bude objekat sa najsavremenijom opremom koja može da istrpi konkurenciju u narednih nekoliko desetina godina”. Očito je da je tako za nešto što je itekako većinski čin dobročinstva pojedinca (za dovršavanje bolnice je bilo potrebno pola miliona maraka) zasluge odjednom preuzela vlast, dok je bolnica otvorena u maju 2015. godine.

Read More

20 POZITIVNIH PRIČA KOJE NISTE ČULI

IZDVAJAMO

NASA-ina svemirska letjelica Juno preletjela je 1.300 miliona kilometara da bi došla do Jupitera ove godine. Istražit će radijacijske pojaseve ove planete u nadi da će otkriti tajne načina na koji je ova planeta formirana i kako se mijenjala te, možda, saznati nešto o tome kako je nastao Sunčev sistem u tom procesu. Ovo bi moglo imati dalekosežne posljedice na budućnost nauke.

Read More

RTRS I BNTV: KAKO IZVJEŠTAVATI O REVIZIJI?

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj o najavi izmjene pravilnika o predškolskom vaspitanju. U RS-u, naročito Banjaluci koja se hronično bori s nedostatkom mjesta u vrtićima, upozorili su sugovornici u izvještaju, to bi osim poboljšanja situacije izazvalo i niz problema, pogotovo za roditelje koji se ionako suočavaju s dugim listama čekanja ako nisu u mogućnosti da plate daleko skuplje predškolske ustanove.
BNTV
Izvještaj Novaka Tanasića o nezadovoljstvu sindikata spram položaja radnika u Brčko distriktu. Javnost koja živi van Brčkog imala je priliku saznati, vjerovatno prvi put, da radno pravno zakonodavstvo distrikta funkcionira na zakonu koji je donio supervizor, koji je, tvrde sindikalci, po radnike u realnom sektoru daleko nepovoljniji od odgovarajućih entitetskih zakona. Tanasić je prezentovao i zanimljiv podatak  da u Vladi Brčko distrikta ne postoji nijedno tijelo koje se bavi tom problematikom.

Minus nedjelje

RTRS
Konferencija za novinare ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, na kojoj je govorio o razlozima zbog kojih nije glasao na referendumu o Danu RS, iskorištena je za još jedan obračun RTRS-a s njim. U najavi, a zbog komentara koji su uslijedili, teško možemo govoriti o izvještaju, prezenter navodi da “umjesto da se bavi revizijom, ministar svoju oštricu okreće prema Banjaluci”. Novinarka Nada Veletić ministra optužuje da je “iz srca Sarajeva pod noge bacio legitimnu odluku Narodne skupštine o referendumu”.

Potom ga kritikuje da je ušao u “sferu privatnosti člana SNSD-a i zastupnika u državnom parlamentu Staše Košarca”, ističući to kao neprofesionalan gest “kojim je prešao granicu pristojnog ponašanja”. Kaže novinarka koja pritom državnog ministra ne naziva ni titulom ni imenom, već “ministrom za porodicu i borilačke vještine”, šta god da ta aluzija značila.
BNTV
U dnevnicima se nastavlja loša praksa emitovanja pretjerano dugih izjava političara. Kao primjere navodimo Dnevnik 23. februara, u kojem smo umjesto izvještaja s konferencije za novinare predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, svjedočili njegovom monologu. Identičan primjer bilježimo i u Dnevniku 24. februara. Ovog puta bio je to stav premijera Srbije Aleksandra Vučića o tome kao će revizija utjecati na odnose Srbije i Bosne i Hercegovine.

Read More

JAVNA SLUŽBA I PRIVATNI INTERESI

IZDVAJAMO

Kriteriji za odlučivanje o tome da li se sloboda izražavanja treba ograničiti u odnosu na nečije pravo na privatnost su:

1. Doprinosi li informacija nekoj debati od javnog interesa.
2. Odnosi li se informacija na javnu ili privatnu osobu.
3. Ako se radi o javnoj osobi, odnosi li se informacija u najvećoj mjeri na njegov/njen privatni život ili na način na koji on/ona obavlja svoju funkciju (granice prihvatljive kritike u odnosu na javne ličnosti su šire i oni moraju imati veći stepen tolerancije nego privatne osobe).
4. Jesu li iznesene činjenice ili vrednosni sudovi.
5. Jesu li novinari postupali “u dobroj namjeri” (na koji način su došli do informacija, da li su uložili razumne napore da te informacije provjere, da li su tražili komentar od osobe o kojoj žele iznijeti neku informaciju, itd.).
6. Hoće li mjera ograničenja (sankcija ili neki nalog) imati “odvraćajući efekt” (npr., zahtjev da novinar otkrije izvor informacije; zatvorska kazna tamo gdje je kleveta kriminalizirana ili visoke naknade štete koju novinari moraju isplatiti – ili najjednostavnije, svaka mjera koja može nagnati novinare na samocenzuru zbog straha od sankcije).

Read More

VIJESTI

Vijesti

Latest

NAJČITANIJE