MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

EVROPSKI PARLAMENT: Zašto je Picula glasao protiv Predinog izvještaja?

Europarlamentarci iz Hrvatske imaju novu taktiku. Nakon što je propala priča o nelegitimnom i nelegalnom Željku Komšiću, sad su se okrenuli provjerenim temama – islamizaciji i federalizaciji

FAKE & SPIN: Odbrana i posljednji dani Miroljuba Petrovića

Čovjek koji je, preporučujući liječenje šetnjama i molitvama, odgovoran za smrt mladog Makedonca, poriče krivicu i vrijeđa porodicu preminulog. Slučaj je na sudu, ali to ne objašnjava ovaj skandal

PUT U NATO: Ima li konsenzusa?

Odustati od ključnih stavki vlastite političke agende jer “nema konsenzusa” nije mudra politika. Pogotovo u zemlji u kojoj su pitanja za koja a priori postoji konsenzus ekstremno rijetka

FAKE & SPIN: Zašto nacionalisti napadaju OHR i zašto smo zaboravili Londonsku konferenciju?

Dva najagresivnija nacionalistička lidera sinhronizirano udaraju po Uredu visokog predstavnika s ciljem da ga se delegitimira i stavi van snage. Ukazujemo na ovaj opasni spin i podsjećamo o čemu se radi

FAKE & SPIN: Evropski odgovor na dezinformacije

IZDVAJAMO Jedna od prednosti koju će EU imati jeste i tzv. Sistem hitne uzbune (“Rapid Alert System”), gdje će putem sigurne digitalne platforme zemlje članice moći prepoznati i zajednički raditi na dijeljenju informacija o aktuelnim kampanjama dezinformisanja, kao i koordinirati odgovore. Još važnije, već ranije se pokazalo da je jedan od najefikasnijih mehanizama, ako ne i jedini, u ovoj situaciji izgradnja sposobnosti kritičkog mišljenja, i upravo će posljednja tačka biti ključna u izlaženju na kraj sa ovim problemom. Didaktički pristup novim generacijama, koje se informišu prije svega putem društvenih mreža, gdje će im se omogućiti da informacijama pristupaju na analitički način i sa zdravom dozom skepticizma, te razoružaju dezinformacije provjerom činjenica, pokazat će se prioritetom broj jedan.

FAKE & SPIN: Ko je dirao Aliju između dva dnevnika?

IZDVAJAMO I na kraju, ne zanemarimo ni najvažnije, a to je kontekst: Andronikovo spominjanje Alije Izetbegovića u karikaturi sa Batmanom kontekstualno pripada psovki stripovskog lika, a ne samog autora. Dakle, Filip Andronik nije lično i personalno vrijeđao poimenice tokom gostovanja na TVSA, što je jedna stvar, već je imaginarni, nacrtani Batman taj koji je u reakciji na krađu Batmobila opsovao – i pritom je mogao opsovati bilo koga ili bilo šta. Niti je Andronik targetirao Aliju Izetbegovića i samo jedan narod u BiH karikaturom sa Batmanom, niti je bilo čime istaknuta, niti se o njoj specifično govorilo. Sporni panel se u gostovanju od 11 minuta pojavljuje svega dva puta: prvi put u dupleksu na dvije sekunde, a drugi put kao insert od pet sekundi. U oba navrata, ova karikatura prikazana je kolažno uz ostale Andronikove radove. U drugim panelima Andronikovi likovi kritikuju ili se nalaze u smiješnim situacijama sa drugim likovima i subjektima, poput čelnika SNSD-a, Poreske uprave i Turističke zajednice Neum – paradoksalno bi bilo zahtjevati dalja izvinjenja i na njihov račun.

ČUČANJE NOVINARA S MOBITELOM: Ima li zastave u Predsjedništvu?

IZDVAJAMO Isto vrijedi i za medije: slučaj zastave RS-a, koja se ponovo – vjerovali ili ne – ukazala 26. novembra, o čemu su nas izvijestili putem fotografije Nezavisnih novina, očit je primjer nemogućnosti izlaska iz vrzinog kola u kojem se najviše insistira na onome što će privući najveću pažnju. Svrha medija gdje se izvještava o najvažnijem, koje bi u skladu s interesom javnosti i etičkim normama samo po sebi i bilo najčitanije, do kraja je degradirana i banalizovana čučanjem novinara s mobitelom u holu Predsjedništva.

FAKE & SPIN: Istina o obračunu u sarajevskom tramvaju

IZDVAJAMO Ono što se provlači kao tema u svim ovim člancima, međutim, ono je o čemu rijetko govorimo. Migranti, koji su u međuvremenu postali zasebna kategorija u vijestima – pa sada imamo osobe i migrante – u bh. i regionalnim medijima koriste se kao agenti straha. Brojne i još uvijek postojeće pretpostavke u medijima o imigrantima i izbjeglicama kao “mladićima nepoznatog porijekla za koje se ne zna jesu li učestvovali u sukobima u matičnim državama” nikada se nisu dokazale, ali su stvorile osnovu za eklatantno izvrtanje činjenica kakvom svjedočimo u ovom primjeru.

FAKE & SPIN: Bijela kuća protiv CNN-a

IZDVAJAMO Pored krajnje negativne poruke iz države koja se smatra bastionom slobodne misli u svijetu, nešto sasvim drugo treba da brine medijske radnike širom svijeta: pojava tehnologija koje bi se mogle iskoristiti u svrhu stvaranja lažne slike o nekome nisu opasnost samo za javne ličnosti poput političkih predstavnika, već i za novinare i novinarke. Primjer montiranog videa u slučaju Jima Acoste s tehnološkog aspekta poprilično je primitivan, i samim tim jednostavno se od takvih tvrdnji i odbraniti. Eksperte za propagandu i lažne vijesti već neko vrijeme brine pojava deepfakea, tehnologije koja uz pomoć vještačke inteligencije omogućava bilo kome da na osnovu postojećih video snimaka kreira potpuno lažni sadržaj.

FAKE & SPIN: Misteriozni pacijent i predsjednička Škoda

IZDVAJAMO Nije zgoreg napomenuti i još jedan problematičan aspekat čitave priče, koji se izgubio u silnim spekulacijama i nagađanjima “nije li – jeste li”: u javnom kliničkom centru u kojem se na medicinske usluge čeka i po šest mjeseci, hitan i privatni operativni zahvat dovoljan je razlog za ozbiljnu istragu nadležnih organa. Potencijalna privilegiranost bilo koje osobe u odnosu na svakog drugog građanina i građanku koji imaju pravo na pristup javnom zdravstvu morala bi biti tema u fokusu, daleko prije identiteta pacijenta ili pacijentice.