U Vijestima u 7 nije prezentirana nijedna vijest iz RS-a i Brčko Distrikta. A u Dnevniku 2 nijedna iz FBiH i Brčko Distrikta

TV Hayat                                                                                                                                      3. oktobar 2014.

Urednik: Tomislav Đurić

Islamska vjerovanja kao historijska istina

U Vijestima u 7 TV Hayat, kao glavna, data je vijest o ruskim državljanima, Kozacima, za koje se ne zna da li su vojni specijalci ili umjetnička skupina koja treba da učestvuje u obilježavanju programa povodom sto godina Sarajevskog atentata. S obzirom na izražene sumnje u mogućnost nasilja u izbornoj noći u RS-u, jasno je zašto je ova vijest glavna, ali njena obrada je bila razočaravajuća. Spiker je pročitao tuđe izjave koje o temi nisu ništa novo rekle. Ključni prilog se doimao kao produžavanje špekulacije u svrhu zadržavanja senzacije.

Drugi prilog, također ispravno visoko pozicioniran, tiče se sukoba ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije s Peterom Sorensenom, specijalnim predstavnikom EU u BiH. Lagumdžija neodgovorno prepričava sadržaj sastanka iza zatvorenih vrata govoreći kako mu je Sorensen potvrdio da na račune institucija BiH nisu prebačena nikakva novčana sredstva namijenjena saniranju posljedica od poplava. Sorensen je to demantirao i vijest je upravo zbog toga važna jer pokazuje kakvu vanjsku politiku imamo ako se njen ključni čovjek zamjera najznačajnijem stranom diplomati u BiH i uz to moguće da na njega javno laže.

Gost Vijesti u 7 bio je Nicholas Hill, otpravnik poslova američke ambasade u BiH. Očekivanja od gosta su bila krajnje nerealna. Traženo je da se izjasni da li su Amerikanci uključeni u predizbornu kampanju u BiH!? Odgovori su, za očekivati, bili diplomatski neutralni kakve je mogao dati bilo ko, te se odabir gosta ispostavio kao pogrešan.

Jedini prilog o izborima ticao se debate koju su organizirali Udruženje Info House i Fondacija Cure. Prilog bi bio korektan da nije bilo rečenice novinarke u kojoj tvrdi da se za glas daju “koverte, kokoši i krave”. Ko daje, gdje su dokazi za to, nije nam predočeno, već je ostalo na nivou senzacionalizma u svrhu jačanja nezadovoljstva politikom.

Posebno interesantan prilog bio je o Bajramu. U njemu je, bez sintagme “prema vjerovanju”, kao istorijska istina izdeklamovano vjerovanje o susretu prvih ljudi Adema i Have.

U vijestima je korektno predstavljen i problem radnika Pretisa koji su u štrajku zbog dugovanja firme prema njima. Zastupljene su obje strane, i radnici i uprava firme, a prilog je pozicioniran kao središnji, što je, s obzirom na važnost ostalih tema tretiranih u vijestima, ispravno.

Neopravdano nisko pozicioniran je prilog o problemu pasa lutalica, koji je korektno obrađen s predstavljanjem neevidencije vlasničkih pasa kao ključnog razloga tog problema.

Dobro odabrana tema je i sastanak ministara vanjskih poslova BiH i Crne Gore na kojem je dogovorena konzularna zaštita građana BiH i Crne Gore u zemljama gdje BiH ili Crna Gora nemaju svoja predstavništva. Predstavništvo BiH bi, dakle, imalo odgovornost za građane Crne Gore u tim zemljama i obratno. Isto je dogovoreno kad je u pitanju dodjeljivanje viza strancima. Prilog je profesionalno urađen, ali s obzirom na važnost teme, vijest je mogla biti bolje pozicionirana.

PLUS DANA: 

S obzirom na slabu propraćenost te vijesti u medijima i na kvalitet njene obrade u Vijestima u 7, kao najbolji prilog nameće se onaj o sastanku ministara vanjskih poslova BiH i Crne Gore. U posljednje vrijeme, ministar vanjskih poslova BiH imao je niz zabrinjavajućih poteza kad su u pitanju ugledni strani diplomati u BiH pa je trebalo imati sluha za tu jednu pozitivnu vijest.

MINUS DANA:

Gost Vijesti u 7 je pogrešno odabran. Američki diplomat s respektabilnim iskustvom ne može ništa značajno reći u vezi s izborima u stranoj zemlji jer rizikuje da ga se optuži za uplitanje u unutrašnje stvari te zemlje, a pogotovo ne da dijeli savjete biračima za koga će glasati i zašto da glasaju. Novinar je to morao znati te mu je stoga trebao postaviti skroz druga ključna pitanja ili pozvati drugog gosta.

BN TV                                                                                                                                3. oktobar 2014.

Urednik: Slobodan Durmanović

Opozicioni PR

Dnevnik 2 BN TV-a počeo je viješću o stotinjak Rusa za koje se u javnosti, u trenutku emitiranja dnevnika, sa sigurnošću nije moglo tvrditi da li su vojni specijalci ili umjetnici. Vijest je dobro odabrana kao prva zbog priče o mogućem nasilju u izbornoj noći u RS-u. Prilog je, također, i kvalitetno urađen.

Druga vijest ticala se obustave radova na izgradnji zgrade za porodice poginulih boraca i ratnih vojnih invalida u Ugljeviku. Iz nadležnog ministarstva poručili su da će s izvođačem raskinuti ugovor ukoliko radove ne nastavi. Izvođač radova nije imao priliku da iznese svoje gledište na problem te se može konstatirati da je prilog urađen neprofesionalno i bezrazložno visoko pozicioniran.

Treći prilog tematizirao je nelegalnu gradnju Slobodana Stankovića, kojem je zabranjen nastavak gradnje. Jedan izdvojen slučaj nelegalne gradnje čini se tendencioznim izborom jer ne predočava veličinu problema, osim što diskreditira jednu osobu koja, uz to, nije imala priliku da iznese svoj stav.

Kad je politika u pitanju, dnevnik je ličio na PR uradak opozicije u RS-u.

Emitiran je prilog o navodnom netransparentnom trošenju novca za izgradnju bolnice u Bijeljini. Optužba je upućena iz opozicione partije Narodni demokratski pokret (NDP). U prilogu je puštena izjava Vojina Mitrovića iz NDP-a, a optuženih nije bilo.

Isti slučaj je i s prilogom o skidanju predizbornih plakata NDP-a u Šamcu. Optužena je vlast, a jedini govornik bio je Lider NDP-a Dragan Čavić. U prilogu nije dat prostor nikome ni iz komunalne službe, po čijem su nalogu plakati uklonjeni.

Osim NDP-a, prostor za kritiku vlasti dobio je i SDS.

Tako, naprimjer, u prilogu o zastoju u izgradnji kanalizacione mreže u Bijeljini pojavljuje se Ognjen Tadić, potpredsjednik SDS-a. Nenadležan za bilo šta u vezi s gradnjom, optužuje aktualnu vlast za zastoj.

U dnevniku je obrađena i tema o navodnom pritisku rukovodilaca na radnike državnih firmi da glasaju za vladajući SNSD. Međutim, o pritisku je govorio samo poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a Nenad Stevanović.

Na štetu Dodika objavljen je i prilog posvećen grafitu u Foči. Kao podloga grafitu, koji je jedini vizualni sadržaj priloga, pročitano je cijelo saopštenje anonimne grupe građana koje je kritika Dodika.

Primjer besmislenog trošenja medijskog prostora, resursa, ali i strpljenja gledalaca bio je prilog o sastanku predstavnika penzionera i ministra rada. Prilog je trajao dva minuta da bi se reklo kako se ne zna hoće li biti povećanja penzija.

Dat je prostor i nevladinom sektoru, što je pohvalno. Korektno je predstavljena akcija o osvještavanju mladih za važnost izlaska na izbore.

Od regionalno značajnih vijesti emitirana je jedino vijest o pritvoru Darka Kostića, silovatelja i ubice četrnaestogodišnje djevojčice, čije su ime i prezime navedeni, što je neprofesionalno i na štetu žrtvine porodice.

Od vijesti iz svijeta moglo se čuti o demonstracijama u Hong Kongu, rusko-ukrajinskom sukobu te o krizi vlasti u Sjevernoj Koreji. Izbor je logičan – o tome izvještavaju svi relevantni mediji – ali nedostatak je to da nema vijesti o borbi protiv Islamske države.

PLUS DANA:

Prilog o Kozacima u RS-u ispravno je pozicioniran kao prvi iz već navedenog razloga u tekstu. On je, također, i najkvalitetnije obrađen. Gledaoci su saznali da u ruskoj ambasadi ne znaju ništa o svojim državljanima, a također ni u Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a, koje je zaduženo za kulturni program u kojem Rusi, navodno, trebaju učestvovati.

MINUS DANA:

Prilog o grafitu u Foči primjer je lošeg i tendencioznog novinarstva. Jedini vizualni moment u prilogu je sam grafit sljedećeg sadržaja: “Milokrade, čuvamo ti mjesto u Foči”, što je televizijski neinventivno pa i dosadno. U prilogu nema živih izjava, nego dvominutno čitanje spikerice saopštenja grupe građana što, kao, predstavlja glas naroda, ali taj narod ne možemo vidjeti niti znati njegovu brojnost.

KOMPARATIVNA ANALIZA

U Vijestima u 7 obrađene su teme od značaja za veći broj građana BiH nego što je to slučaj sa BN TV-om, čije vijesti se odnose isključivo na RS i tiču se, opet, ne svih građana, nego interesnih skupina okupljenih pretežno oko političkih partija ili biznismena. U Dnevniku 2 većina tema obrađena je tendenciozno, bez dovoljnog broja sagovornika i bez najmanje dvije strane, dok to nije slučaj sa Vijestima u 7.

Iako se za Vijesti u 7 može reći da su tretirale i probleme koji se tiču građana cijele BiH, treba imati u vidu da u njima nije prezentirana nijedna vijest iz RS-a ili Brčko Distrikta. Također, u Dnevniku 2 nije prezentirana nijedna vijest iz FBiH i Brčko Distrikta.

Obje emisije imaju zajedničku manu – a to je nedostatak vijesti iz kulture.

Vijesti u 7 nisu imale nijednu vijest iz sporta, Dnevnik 2 jest tri, ali svetri su se ticale sporta u Srbiji, dakle bez bh. sporta i sporta u svijetu.

Za razliku od Dnevnika 2, Vijesti u 7 nisu imale ni vremensku prognozu.

Što se vanjske politike tiče, obje emisije imaju približno ujednačen pristup koji se povodi za svjetski relevantnim medijima i time šta oni prenose.

Generalna ocjena je da su novinari i urednik Vijesti u 7 TV Hayat svojim temama pristupili profesionalnije i s manje ili nikako tendencioznosti, a da je Dnevnik 2 BN TV sadržajniji.

(U srijedu, osmog oktobra, čitajte analizu Nidžare Ahmetašević: BHT i FTV)