MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

FACEAPP HISTERIJA: Da li smo stvarno prodani ruskoj kompaniji?

Postavke privatnosti na FaceAppu ne razlikuju se od Facebookovih. Ukratko, ovo nije ništa što do sada nismo vidjeli

DA LI PRESUDA PROTIV DONALDA TRUMPA ZNAČI KRAJ SLOBODE INTERNETA?

Američki predsjednik više nema pravo da blokira ljude na svom Twitter profilu

POVJERENJE U MEDIJE JE VELIKO, ALI ŠTA TO ZAPRAVO ZNAČI?

Ukoliko rezultat kaže da 70% građana i građanki Bosne i Hercegovine najviše povjerenja daje medijima, to ne znači da su mediji odlični i da ne postoje problemi

VRUĆE PREDIZBORNE TEME ŠEST MJESECI POSLIJE: Dodik obećao da će počistiti Davora Dragičevića s Trga Krajine. I ispunio obećanje

Šta se desilo s obojenim revolucijama koje su režimski mediji najavljivali? Gdje su nestali britanski špijuni koje je doveo Mladen Ivanić?

DA LI JE TERORIZAM NA NOVOM ZELANDU INSPIRISAN DRUŠTVENIM MEDIJIMA?

Svi potezi novozelandskog ubice koje smo vidjeli skrojeni su po mjeri Facebooka, Twittera i YouTubea

E-SPORT: Od gubljenja vremena do milionskih zarada

Igranje video-igara postalo je planetarno popularan sport, a e-sportisti u nekim zemljama imaju status poznatih osoba već deset godina

FORTNITE: NAJPOPULARNIJA VIDEO-IGRICA

Igrica je besplatna, ali igrači sve više novca troše na nju. Grafički podsjeća na crtić, ali sadrži i scene nasilja i vulgarnosti

MASOVNA ISELJAVANJA STANOVNIŠTVA IZ BiH: Šta kažu mediji?

IZDVAJAMO Ove 2018. godine, koja je na izmaku, jedna od glavnih tema bile su migracije, ali ne samo one u kojima izbjeglice dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Migracije stanovništva koje odlazi u Sloveniju, Njemačku, Austriju problem su koji je dugoročniji i u kojem je mnogo teže liječiti posljedice. Mediji u BiH se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe kada je u pitanju odliv stanovništva: oni koji ignorišu ovu temu i bave se najčešće posljedicama (a ne uzrocima); u drugoj grupi su mediji koji konstantno pišu o uzrocima i upozoravaju na moguće posljedice.  

AKCIZA NA DUVANSKE PROIZVODE: Hoće li cijene rasti – ili, ipak, neće?

IZDVAJAMO Dodatna konfuzija nastupa u oktobru, tačnije, 11. oktobra na portalu Srpskainfo vidimo tekst sa suprotnim predznakom: “Povećanje minimalne akcize na cigarete i duvan, poskupljuju od 2019. godine”. Srna prenosi kako je Upravni odbor UIO „usvojio na današnjoj sjednici u Mostaru odluku prema kojoj će od 1. januara naredne godine minimalna akciza po kutiji cigareta iznositi 2,86 KM umjesto dosadašnjih 2,6 KM, a akciza na duvan za pušenje 114,4 KM po kilogramu, umjesto dosadašnjih 104 KM”. Ove informacije su u kontradikciji s onima iznesenim ranije, jer se ovdje jasno vidi da se radi o daljoj harmonizaciji akcizne politike s regulativom Evropske unije. Sada više nema ni riječi o tome kako su cijene, navodno, najviše u regionu, nego se, jednostavno, zanemaruje prethodni kontekst. Publika može postati zbunjena, jer nije jasno da li će cijene da rastu ili će se stopirati rast akcize? Takođe, ono što je mnogo značajnije, ne postoje tekstovi koji će govoriti o eventualnim efektima akcize na korištenje duvanskih proizvoda.

MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST I MLADI

Mladima ne treba uskraćivati medije, nego im objasniti čemu služe i na koji način ih koristiti. Ne treba im nuditi medijsku tehnologiju kao metod distrakcije, nego kao sredstvo učenja, igre i kreativnosti