Autor: Borislav Vukojević

LAŽNE VIJESTI I POST-ISTINA: MOŽE LI NAS SPASITI PROVJERA ČINJENICA?

IZDVAJAMO

Provjerene, tačne i istinite informacije danas mogu pokazati kako su činjenice koje smo do juče smatrali “istinitim” ustvari bile vješto upakovane fabrikacije stvarnosti. Upravo u takvim okolnostima je važno posmatrati post-istinu, jer je ponekad vraćanje svojim kritičkim promišljanjima i stavovima odbrambeni mehanizam od iskrivljenih činjenica. Recimo, masakr studenata na Trgu Tjenanmen 1989. godine se i danas nalazi u knjigama i udžbenicima kao primjer okrutnog ponašanja vojske prema građanima. Tekst koji sadrži ovakav opis događaja je rad Džona Kina pod nazivom “Strukturni preobražaji javne sfere” iz 1995. godine, gdje autor navodi: “gotovo sigurno je izvještavanje produžilo trajanje protesta, okončanog pokoljem između 400 i 800 studenata”. Alternativne činjenice pokazuju da do masakra zapravo nikada nije ni došlo, a pogotovo da nije bilo krvavog marša oklopnih vozila. Slobodan Reljić u tekstu za Politiku “Masakra nije bilo” navodi niz primjera svjedoka sa događaja na Trgu, među kojima je najvažnija izjava dopisnika BBC-ja Patrika Džejmsa koji je rekao: “nije bilo masakra na Tjenanmenu” i “možda sam pogrešno prenio dešavanja sa Trga”.

Read More

OBRAZOVANJE NOVINARA: DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA SVA…

MIŠLJENJE STUDENATA

Nikola Pozderović, student treće godine novinarstva: „Navedene teme na Katedri za novinarstvo i komunikologiju su uglavnom zastupljene u predmetima koji ih se neposredno tiču, dok se u ostalim predmetima manje spominju ili gotovo ne spominju. Smatram da su ove teme veoma značajne za obrazovanje novinara, jer se upravo ovo teme najviše protežu kroz medije i zauzimaju glavninu medijskog prostora u našoj državi. Mislim da bi jedan od načina da se ovo unaprijedi bio da se više iniciraju samostalni studentski radovi, u vidu pisanja vijesti, izvještaja i drugih žanrova (s težištem na ovim temama).“

Dario Handanagić, student četvrte godine novinarstva: „Smatram da su navedene teme dijelom zastupljene kroz nastavni program na našoj katedri, prije svega, kroz predmet Medijske regulative, ali i da se pitanje etike u novinarstvu konstantno provlačilo kroz sve predmete, što je istaklo njen značaj. Isto tako, novinarska etika je širok pojam i nemoguće je predvidjeti sve situacije u kojima se novinar može naći i na sve imati unaprijed pripremljen odgovor. Etika u novinarstvu je jedan od temeljnih postulata ovog posla i njen značaj se ne smije umanjiti. Kao prijedlog za unapređenje nastavnog procesa predložio bih više predavanja  dugogodišnjih zaposlenih novinara koji su se kroz svoju karijeru sigurno susreli s etičkim pitanjima, smatram da bi oni mogli dati prave smjernice budućim novinarima.“

Read More

POLITIČKO REZONOVANJE: GDJE JE TU LOGIKA?

IZDVAJAMO

Pozivanje na licemjerje je greška srodna logičkoj grešci argument protiv čovjeka, ali s nešto drugačijim efektima. Argument protiv čovjeka je lako uočljiva greška, jer sagovornik koristi očigledne uvrede na račun druge osobe, jer nema drugog načina da opravda svoje tvrdnje. Pozivanje na licemjerje je situacija u kojoj sagovornik izbjegava kritiku tako što kritikuje ili diskredituje sagovornika.

Read More

NOVINARSKO REZONOVANJE I LOGIČKE GREŠKE

IZDVAJAMO

Pretjerano poređenje nastaje u zaključku koji poredi dvije varijable koje je nemoguće porediti. Na primjer, kao dokaz da stanovništvo u Bosni i Hercegovini ne živi tako loše napisan je anterfile u kojem se porede podaci o broju mobilnih telefona po glavi stanovnika u BiH i Kini. Jednostavno, podaci o dvije jako različite zemlje se mogu porediti samo ako se uvaži indeks koji bi različitost broja stanovnika, budžeta i drugih indikatora poravnao po nekom principu. Kina je najmnogoljudnija zemlja na svijetu i potpuno je jasno da je u tim okolnostima mnogo teže doći do takvog oblika pokrivenosti, dok je u BiH to lakše postići. Ova greška se u medijima najčešće javlja prilikom poređenja ličnosti, kao što je poređenje Vladimira Putina s Adolfom Hitlerom.

Read More