RTRS:  Služba zove

11. – 17. maj 2026.

BILTEN VLASTI: Redovno zapažamo kako je RTRS – iako nominalno javni medijski servis – u potpunosti stavljena u funkciju promocije jedne politike i jedne političke garniture. Dnevnici ove televizije često djeluju kao bilten o dnevnim aktivnostima predstavnika SNSD-a i njihovih partnera, a jako slikovitu potvrdu ove tvrdnje nalazimo u dnevniku od ponedjeljka. Naime, iako je i do svoje dvadesete minute dnevnik bio posvećen sadržajima od važnosti za vlast, prilozi koji su išli nakon dvadesete minute redom doslovno počinjali sa “Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan uputio je čestitku…” (20’ 16”), “Predsjednik vlade Savo Minić primio je u nastupnu posjetu…” (21’ 40”), “Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić potpisali su…” (22’ 20”) i “Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić istakao je…” (24’ 47”). Teško da je moguće naći bolji primjer toga kako RTRS zamišlja javni interes. Doduše, ne može se reći da nije vođeno računa o balansu – prilog koji je uslijedio nakon ovog bloka dnevnih aktivnosti ministara i predsjednika bavio se opozicijom, a otvoren je riječima “Sve je veći razdor između SDS-a i PSS-a”.

OPOZICIJA NA METI: Ove je sedmice opozicija dobila značajan prostor u dnevnicima RTRS-a, a razlog za to su nesuglasice oko nominacija zajedničkih kandidata na predstojećim općim izborima. Može se konstatovati kako RTRS koristi borbu za pozicioniranje u opoziciji kao priliku da diskredituje opozicione političke stranke, budući da se ova televizija ne zaustavlja na izvještavanju o procesima koji ukazuju na neslogu u opoziciji, nego aktivno kreira okvir za njenu diskreditaciju. U tome se redovno koriste izrazi kao “rasulo opozicije” (ponedjeljak), ponašanje opozicionih stranaka se opisuje kao “mudrovanje” (petak) i, općenito, potenciraju se personalni konflikti kako bi se opozicija prikazala kao nesposobna, haotična i posvađana. Dalje, bez ikakve opravdane potrebe u priloge o opoziciji unose se komentari zvaničnika vladajućeg SNSD-a, gdje je najilustrativniji onaj iz dnevnika od četvrtka kada je portparol vladajuće stranke ocijenio kako “ne može da zamisli” da se slične situacije dešavaju u njoj, što predstavlja najblatantnije direktno favoriziranje vladajuće stranke u odnosu na opoziciju u prilogu javne televizije. Ipak, ni to nije bio najgori trenutak u onome kako je ove sedmice RTRS tretirala opoziciju. Naime, javni servis redovno i neproporcionalno izvještava o problemima u lokalnim zajednicama u kojima su na vlasti predstavnici opozicije, u prvom redu o problemima u Banjoj Luci i Bijeljini, pa je tako u nedjelju emitiran prilog o problemima sa plaćanjima koje ima grad Bijeljina u kojem je doslovno rečeno kako se “gradonačelnik Ljubiša Petrović potrudio da sportske klubove gasi ili ih seli u niži rang”. Dakle, imamo primjer toga da javni servis čija je dužnost da izvješava u javnom interesu svjesno imputira kako osoba na čelu jedne lokalne zajednice ulaže aktivni napor na njenom uništavanju.

RATKO MLADIĆ: “Mi stojimo uz njega, jednostavno je to sa onim što je u toku rata učinio naš komandant sigurno i zaslužio”, izjava je entitetskog ministra o Ratku Mladiću koju je RTRS prenijela u dnevniku od petka. Podsjetimo, Ratko Mladić u Haagu izdržava kaznu doživotnog zatvora za najteže ratne zločine, uključujući i zločine protiv čovječnosti i genocid, što – primijenjeno na rečenicu koju je emitirala RTRS – znači da Mladićevi zločini zaslužuju jedinstvenu i nepodijeljenu podršku. Ovo predstavlja direktnu relativizaciju počinjenih ratnih zločina, te otvoreno veličanje zločinca o čemu bi imao šta reći krivični zakon ove države. O tome šta bi rekli principi novinarske etike i profesionalizma nema smisla ni govoriti.

Ocjena: 1

BNTV: Kome solarni paneli zaklanjaju sunce?

11. – 17. maj 2026.

SOLARI: Jedan od procesa koji trenutno među građanima RS doživljavaju najveće protivljenje jeste pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u parcele namijenjene solarnim elektranama. Neki od tih procesa se čak vrše uz kršenje propisa, kao što je to slučaj u mjestu Podnovlje kod Doboja gdje postoji sumnja kako je investitor bespravno uzurpirao zemljište u vlasništvu zemljoradničke zadruge. O protestima mještana Podnovlja BNTV izvještava kontinuirano i dosljedno, pa je ova televizija ispratila i njihov protest koji je održan u srijedu. Na prilog o ovom protestu se neposredno nadovezao i prilog o podršci mještana gatačke mjesne zajednice Avtovac inicijativi “Stop izgradnji solarne elektrane” iz Stepene i okolnih sela, te je naglašeno njihovo protivljenje izgradnji solarne elektrane u blizini kuća u Avtovcu. Tako je BNTV u srijedu zaokružila oko pet minuta posvećenih protivljenju mještana izgradnji solarnih elektrana u tri lokalne zajednice u Republici Srpskoj, a zanimljivo je da je u oba priloga naveden isti investitor – preduzeće Etmax.

POLJOPRIVREDA: Vlast u RS putem naklonjenih medija, ili medija koje drži pod kontrolom, portretira stanje u poljoprivredi u dosta pozitivnom tonu. Međutim, gledajući BNTV mogu se izvesti bitno drugačiji zaključci, a ovoj temi se u sedmici iza nas bijeljinska televizija vraćala u nekoliko navrata, naročito naglašavajući nesvrsishodne troškove u resoru poljoprivrede. Najprije je u ponedjeljak istaknuto kako se agencija preko koje se vrše isplate podsticaja u poljoprivredi “bukvalno razbacuje novcem” i to “dok mljekari čekaju da im resorno ministarstvo isplati oko 15 miliona maraka duga po osnovu podsticaja za ovu i prošlu godinu”. Prema navodima BNTV, direktor ove agencije raspisao je tender od 700,000 KM za marketinške usluge “iako agencija svoje informacije, koje se uglavnom odnose na isplatu, objavljuje na sajtu ministarstva poljoprivrede i dostupne su svakome ko ima internet”. U petak i subotu smo gledali priloge o padu poljoprivredne proizvodnje u kojima smo čuli da je broj od oko 18.600 proizvođača mlijeka od prije nekoliko godina srozan na svega 3.100, da je “Semberija imala muznih grla koliko ih danas ima cijela Srpska”, te da premije za mljekare kasne mjesecima. U svemu tome je emitiran i apel da se uradi sveobuhvatan popis poljoprivrede sa kojim se odugovlači, iako bi ga vjerovatno bilo bolje uraditi nego trošiti novac na marketinške usluge.

MAĐARSKA: Među vijestima iz svijeta koje prenosi BNTV Mađarska nikad nije zauzimala neki poseban prostor. Ove sedmice, nakon smjene vlasti u toj zemlji smo u bloku međunarodnih vijesti čak dva puta gledali priloge o promjenama u Budimpešti – u srijedu i u nedjelju, a u oba navrata se govorilo o rasipništvu i korupciji svrgnutog režima Viktora Orbana. U srijedu su objavljeni snimci luksuza u kojem su uživali Orbanovi saradnici, uz navođenje primjera ministarstva zdravstva sa zgradom od 280 miliona eura i masažnim foteljama koje su nabavljane u isto vrijeme u koje se mađarsko zdravstvo raspadalo pod teretom pandemije. U nedjelju je bilo govora o smjeni predsjednika mađarskog vrhovnog suda koji prije imenovanja nikad u životu nije radio kao sudija, ali je iskoristio poziciju za mahinacije sa javnim sredstvima. Iz nekog razloga, ove vijesti nisu ušle u selekciju vijesti iz svijeta javnog servisa, a reklo bi se čak i da ih BNTV nije dovoljno iskoristila za paralele sa lokalnim procesima i pojavama, koje su i više nego očite.

Ocjena: 9

KOMPARATIVNA ANALIZA

Kao i obično, iza nas je još jedna sedmica u kojoj se politička polarizacija u Republici Srpskoj prelila na televizijske ekrane i očitovala u potpuno različitim medijskim interpretacijama stvarnosti koje smo gledali na dvije najveće televizije – RTRS i BNTV. Već po običaju, okvir izvještavanja RTRS bio je pro-vladin, propagandni i monološki, uz insistiranje na ideološko-identitetskim temama, dok je BNTV pokazivala pro-opozicioni okvir, sa fokusom na socio-ekonomske teme i uz neuporedivo veći nivo pluralnosti izvora i odgovornosti prema javnom interesu.

Javni servis je i ove sedmice imao aktivnu ulogu kao produžena ruka vladajuće garniture, djelujući kao eho stavova vlasti i delegitimizirajući svako koga ta vlast identificira kao neprijatelja – od institucija države, preko opozicije, pa do međunarodnih institucija. Mogle bi se napisati desetine kartica teksta o tome kako je ove sedmice RTRS vrijeđala i omalovažavala visokog predstavnika Christiana Schmidta, izražavala fascinaciju silom i moći Rusije ili podrivala demokratiju u BiH pamfletističkim prilozima o Ustavnom sudu BiH ili sumnjama u regularnost nadolazećih izbora, i ne bi se reklo puno toga novog. Puno je zanimljivije pogledati kako RTRS u poređenju sa BNTV pristupa interesima samih građana entiteta Republika Srpska.

U tom kontekstu vrijedi izdvojiti dva primjera. Prvi od ova dva primjera je onaj koji se tiče izmjena entitetskog zakona o zdravstvenom osiguranju. O ovim izmjenama zakona je BNTV u ponedjeljak donijela izvrstan osvrt (vidjeti “Plus sedmice”) sa argumentiranim kritikama u pogledu ustavnosti i provodivosti. To je nešto što bismo u normalnim okolnostima očekivali od javnog medijskog servisa, ali na RTRS kritičke glasove jednostavno nije moguće čuti.

Tek je u srijedu javna televizija izvijestila kako se ovaj zakon povlači iz procedure “nakon što je u javnosti izazvao veliku pažnju, ali i kritike”. Dakle, čak i u situaciji u kojoj je očigledno riječ o lošem rješenju, RTRS ne napušta propagandni okvir najprije ističući kako je zakon “izazvao veliku pažnju”, a tek onda spominjući kritike. U uvodu u prilog je rečeno kako resorni ministar odluku donio nakon dodatnih političkih konsultacija i “uvažavanje stavova javnosti”. Međutim, ti stavovi javnosti se nisu mogli čuti tamo gdje im je najprije mjesto – u izvještavanju javnog medijskog servisa.

Ali, javni medijski sistem je u potpunosti podređen promociji vlasti i odbrani njenih funkcionera od kritike i napada. Tako je i pola priloga o povlačenju spornih izmjena zakona o zdravstvenom osiguranju posvećeno odbrani ministra zdravstva Alena Šeranića od poziva na ostavku koji stižu iz opozicije. “Iako izmjene zakona nisu ni stigle pred narodne poslanike, predsjednik PSS-a Draško Stanivuković još jednom je pokušao iskoristiti najosjetljivije kategorije u političke svrhe”, bio je urednički komentar na poziv na ostavku ministra. U ovom komentaru se jasno manipulira terminom “najosjetljivije kategorije”, dok se on ne koristi u puno štetnijem kontekstu – onom u kojem se te iste najosjetljivije kategorije nalaze na udaru izmjena zakona.

O tome zašto su izmjene štetne nije bilo detalja osim da bi “pravo na zdravstvenu zaštitu bilo uslovljeno uplatom doprinosa od strane poslodavca, kao i visina participacije”. U prilogu od ponedjeljka je BNTV bila puno konkretnija sa objašnjenjem kako se “brišu limiti participacije i prebacuje teret neuplaćenih doprinosa na radnike” i ilustrativnim brojkama.

Druga situacija na kojoj se testirao odnos dvije televizije prema javnom interesu tiče se referenduma o provođenju geoloških istraživanja koji je u nedjelju održan u mjestu Sočkovac u općini Petrovo. Ovdje je primjetno kako dva medija mogu obraditi istu temu uz relativno sličan osnovni narativ, ali ipak sa važnim razlikama u razumijevanju funkcije novinarstva. Naime, oba medija daju dominantan prostor mještanima, tretiraju referendum kao legitiman izraz volje lokalne zajednice, fokusiraju se na zaštitu okoline i koriste paralele sa raseljavanjem stanovništva u ratu.  Dakle, u oba medija je prisutna identitetsko-emotivna dimenzija, ali onda slijede razlike.

Prilog RTRS-a je značajno racionalniji, daje osnovne informacije, prenosi emocije građana i empatizira s njima kroz kreiranje narativa ugroženosti njihovog ognjišta. To je tipičan okvir RTRS-a, ali se isto tako tipično fokus drži daleko od institucionalne odgovornosti – problem se tretira emotivno i lokalno, a ne sistemski. Tek se na samom kraju priloga stidljivo spominje kako je ministarstvo energetike i rudarstva RS investitoru izdalo rješenje sa kojim može početi sa istraživanjem – do tad se kao o uzroku problema govori o tome kako je investitor “obavijestio načelnika da 22. maja počinju geološka istraživanja”.

Za razliku od RTRS, BNTV prilog počinje informacijom kako je “ministarstvo energetike i rudarstva početkom marta dalo saglasnost kompaniji Lykos Balkan Metals iz Bijeljine koja je najavila da 22. maja kreće sa istraživanjem”. Dakle, ministarstvo je ovdje u ključnoj i aktivnoj ulozi kao autoritet koji je odobrio istraživanja i BNTV temu postavlja direktnije, od početka dajući do znanja da je pravi sukob onaj između građana i institucija koje su izdale dozvole. Pri tome BNTV ne bježi od aktivističkog tona, za kojeg se ne može reći da je neopravdan u funkciji zaštite lokalne zajednice i prava građana na otpor.

Iako bi javna televizija trebala biti daleko odgovornija prema građanima, RTRS nastupa na način da štiti lokalnu zajednicu ali bez ikakvog ozbiljnog propitivanja sistema. To je klasični obrazac ove televizije – deklarativno podržati “narod” ali ničim ne ugroziti strukturu i interese vlasti. S druge strane, bijeljinska televizija jasno problematizira odnos vlasti i investitora, otvara pitanje institucionalne odgovornosti i postavlja referendum kao instrument zaštite prava građana protiv političko-ekonomskih centara moći.

Ponovo se demonstriralo ono na šta redovno ukazujemo u ovim analizama, a to je da je za javni interes građana RS uloga koju igra BNTV neprocjenjiva i neuporediva sa ulogom RTRS-a, koji je nominalno javni servis, ali u suštini medij koji je u potpunosti podređen interesu vladajuće elite. Na kraju krajeva, već i samo mjesto priloga o referendumu u Sočkovcu pokazuje razlike koju ove dvije televizije imaju u shvatanju vlastite društvene misije i odnosu prema interesima javnosti: RTRS je o ovom događaju izvijestila tačno na sredini emisije (prilog je počeo krajem četrnaeste minuti dnevnika), dok je za BNTV ovo bila udarna vijest kojom je emisija otvorena.

Plus sedmice

RTRS

Kao plus sedmice se bez konkurencije izdvajaju prilozi RTRS o sučeljavanju BiH i Hrvatske pred nadležnim međunarodnim komitetom u Ženevi po pitanju namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na Trgovskoj gori uz samu međudržavnu granicu. U utorak je emitirana odlična najava rasprave, a u četvrtak izvještaj sa sučeljavanja u Ženevi i oba priloga predstavljaju primjere kvalitetnog izvještavanja u javnom interesu kakvo želimo gledati u informativnom programu jednog javnog medijskog emitera.

BNTV

U srijedu je saopćeno kako vlada RS povlači prijedlog izmjena i dopuna o obaveznom zdravstvenom osiguranju iz skupštinske procedure. Resorni ministar je, između ostalog, rekao kako je odluka donesena nakon dodatnih konsultacija i “uvažavanja stavova javnosti”. O manjkavosti ovih izmjena je BNTV u ponedjeljak emitirala opsežan prilog u kojem je navedeno kako je ono što se predlaže “za struku neustavno a za građane uvod u preskupo liječenje”. U skoro četiri minute ovog priloga imali smo priliku čuti ilustrativne primjere negativnih implikacija novih rješenja, kao i mišljenja političara, pravnih eksperata, te stručnjaka u polju ljudskih prava koji su zaključili kako su promjene zakona štetne i nezakonite. Činjenica je da je vlast nakon pritiska javnosti odlučila povući sporne izmjene, a reakcija BNTV u ovom slučaju pokazuje značaj odgovornih medija u zaštiti interesa građana.

Minus sedmice

RTRS

U petak se u Sarajevu desio incident prilikom kojeg je objekt firme iz Srbije poliven crvenom farbom, te je na njemu ispisan ćirilični simbol četiri slova S. Incident zaslužuje osudu i ozbiljnu istragu, a da ga nadležni organi tretiraju krajnje ozbiljno pokazuje saopćenje MUP KS prema kojem je krivično djelo okarakterisano kao izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. U ovakvim situacijama je neophodno izvijestiti o incidentu i radnjama koje se poduzimaju, donijeti relevantne raspoložive činjenice te spriječiti moguće zlonamjerne interpretacije i iskorištavanje u svrhu eskalacije. Takva bi bila uloga odgovornog medija, a naročito javnog medija. Međutim, za RTRS je to prilika za eskalaciju koja se ne propušta, pa je prilog počeo riječima “Srbe ponovo obilježavaju u Sarajevu”, a nastavio se implikacijama o “sistemskom pritisku na srpski nacionalni identitet” (šta god ova konstrukcija značila), “najavom nove kristalne noći u Sarajevu” i pozivom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika (bez institucionalnog kapaciteta) Srbima da zatvore svoje radnje u Sarajevu. Dakle, riječ je o ciljanom predimenzioniranju i eskaliranju incidenta koji je u suprotnosti sa misijom javnog servisa, i koji ne bi bio prihvatljiv čak ni kada bi ova televizija po istim uzusima pristupala napadima na Bošnjake i Hrvate i njihovu imovinu u RS i raspirivanje mržnje u ovom entitetu – kao što je, naprimjer, slučaj sa skandiranjem Ratku Mladiću na utakmici u Banjoj Luci dan kasnije o čemu RTRS nije izvijestila.

BNTV

Okvir izvještavanja BNTV je izrazito kritički u odnosu na vlast, i ponekad je pretijesan za najviše standarde objektivnog i odgovornog novinarstva. Primjer za to je izvještavanje o zaduženjima vladajuće koalicije koje je nesumnjivo kvalitetno i odgovorno u kontekstu enormnih zaduženja čija je funkcija kupovina socijalnog mira i opstanak na vlasti. Međutim, nije svako zaduženje štetno samo po sebi i građani bi trebali jasno znati to razgraničiti. U tom smislu, izvještavanje BNTV o zaduživanjima poput onog za povećanje otpornosti poljoprivrede sa 60 miliona maraka uz nisku kamatu i rok otplate od 32 godine ne bi trebali biti nužno postavljeno u negativnom kontekstu i u komentatorskom framingu “od Londona do Banja Luke, vlada nastavlja sa dugoročnim zaduživanjem Republike Srpske”.