Evropska unija bi kroz Digitalni omnibus mogla prvi put u svoje zakonodavstvo uvesti formalnu definiciju naučnog istraživanja, što bi moglo imati dugoročne posljedice za oblast zaštite podataka, autorskih prava, razvoja umjetne inteligencije i saradnje između akademskog i privatnog sektora.
Kako piše Stephen Wyber za Tech Policy Press, prijedlog Evropske komisije predviđa da se u Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) naučnim istraživanjem smatraju i aktivnosti koje mogu podržavati inovacije, uključujući tehnološki razvoj i demonstraciju, pod uvjetom da doprinose postojećem znanju ili ga primjenjuju na nove načine te poštuju etičke standarde. Predložena definicija ne isključuje ni istraživanja koja istovremeno imaju komercijalni cilj.
O prijedlogu trenutno raspravljaju odbori Evropskog parlamenta ITRE i LIBE, a među zastupnicima postoje značajne razlike u pogledu toga koliko bi definicija trebala biti široka. Dio amandmana prati model Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), dok drugi predlažu da se naučno istraživanje ograniči na autonomne aktivnosti koje se provode u javnom interesu.
Jedno od ključnih pitanja jeste treba li razvoj, treniranje, testiranje i validacija sistema umjetne inteligencije biti izričito obuhvaćena pojmom naučnog istraživanja. Pojedini amandmani to žele jasno uključiti, dok drugi predlažu da se razvoj i optimizacija AI sistema isključe. Takvo pitanje posebno je značajno s obzirom na širu politiku Evropske komisije koja nastoji privući istraživače u oblasti umjetne inteligencije i ojačati evropske kapacitete za razvoj AI-ja.
Rasprava se vodi i o tome treba li privatno finansirano i komercijalno usmjereno istraživanje imati isti status kao akademsko istraživanje. Zagovornici šire definicije upozoravaju da bi strogo razdvajanje akademskog i komercijalnog istraživanja moglo otežati saradnju univerziteta, startupa i kompanija, dok drugi traže jasnije zaštitne mehanizme kako bi se spriječila zloupotreba povoljnijeg režima koji GDPR omogućava za istraživačke aktivnosti.
Među prijedlozima su i zahtjevi da istraživanja budu sistematična, metodološki dokumentirana, provjerljiva ili podložna stručnoj recenziji. Dio zastupnika traži i veću nezavisnost istraživanja od komercijalnih interesa i drugih oblika pritiska.
Autor upozorava da značaj ove rasprave prevazilazi sam GDPR. Budući da trenutno nijedan ključni propis EU-a nema operativnu definiciju naučnog istraživanja, definicija usvojena kroz Digitalni omnibus mogla bi postati referentna i za buduće evropsko zakonodavstvo o autorskim pravima, podacima i Evropskom istraživačkom prostoru.
Digitalni omnibus još je predmet pregovora Evropskog parlamenta i Vijeća EU, a cilj je da se postupak završi do kraja 2026. godine, iako autor navodi da bi zbog brojnih spornih pitanja postizanje konačnog dogovora moglo potrajati.
Izvor: Tech Policy Press
