Iako su radni uvjeti novinarki manje pod utjecajem pandemije Covida-19 u odnosu na njihove muške kolege, dvije trećine žena pretrpjelo je veći stres i tjeskobu kao rezultat krize u odnosu na polovicu muškaraca.
Istraživanje koje je provela Međunarodna federacija novinara (IFJ), svjetska novinarska organizacija koja predstavljala 600.000 novinara iz 146 zemalja, prikupilo je 1.308 odgovora iz 77 zemalja, od čega su 42 posto bile žene.
Tri četvrtine svih novinara suočili su se s ograničenjima u izvještavanju o Covidu-19, pokazalo je globalno istraživanje IFJ-a o utjecaju pandemije na slobodu medija.
Tako je 35 posto novinara preusmjerilo svoje izvještavanje na priče povezane s Covidom-19, četvrtina žena, nasuprot gotovo polovini muškaraca, imala je gubitak prihoda, 7,4 posto žena nasuprot 6,5 posto muškaraca ostalo je bez posla, a gotovo 10 posto žena i muškaraca ukazalo je na povećane nejednakosti na poslu.
Iako se čini da rezultati istraživanja proturječe istraživanju ILO-a prema kojem bi određene grupe, uključujući žene, bile nesrazmjerno pogođene krizom, posebno oni na manje zaštićenim i slabo plaćenim poslovima, mnoge novinarke insistiraju na tome da je situacija već bila loša prije izbijanja pandemije i da je koronavirus samo pogoršao stvari.
Također, istraživanje je pokazalo da je dvije trećine žena, za razliku od polovice muškaraca, iskusilo pojačanu anksioznost i stres, zbog čega je IFJ izrazio zabrinutost jer je najviši nivo anksioznosti koju su iskusile žene utjecala na njihov rad i privatni život.
Savez posebno naglašava učinak na privatni život novinara i stres pojačan kombinacijom novinarskih dužnosti i brige koje često padaju na žene.
– Nalazimo se u situaciji kada su uloge spolova pogoršane, a novinarke nisu iznimka. Kako se možete osjećati dobro kad je prikladno vrijeme za dovršavanje vaših priča prije osam sati ujutro ili nakon 10 sati noću, jer je ostatak vašeg vremena raspoređen na porodične obaveze – kaže predsjednica Vijeća za jednakost spolova pri IFJ-u Maria Angeles Samperio.
Izvor: IFJ
