MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

MORBILE I VAKCINACIJA: Slučaj male Nađe Petrović

IZDVAJAMO Nađa je imala oko dvije godine kada je oboljela od morbila, zbog čega je primljena na intenzivnu njegu na Institut za majku i dete početkom ove godine. Kada je imala oko godinu i po dana, dijagnosticiran joj je poliglandularni sindrom tipa 1, jedna vrsta autoimune bolesti, zbog čega nije mogla primiti MPR vakcinu. Kako je za Blic izjavila Nađina majka Dragana, „to nije bio naš hir, već odluka lekara. Nisam izmišljala alergiju na jaja, kašalj ili kijavicu da bi joj odlagala vakcinaciju unedogled“.

UN CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA: Utopija ili dostižna stvarnost?

IZDVAJAMO Milenijumski ciljevi su se sastojali od osam stavki: iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi, postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja, promovisanje jednakosti spolova, smanjenje smrtnosti kod djece, poboljšanje zdravlja majki, borba protiv side, malarije i drugih oboljenja, obezbjeđenje ekološke održivosti i stvaranje globalnog partnerstva za razvoj. Ciljevi održivog razvoja imaju nešto razuđenije i bolje definisane stavke, 17 ciljeva  i 169 podciljeva, te bi trebali da, koliko je god to moguće, poboljšaju one elemente ljudskog društva čiju su reformu Milenijumski ciljevi tek načeli.

BUDUĆNOST RADA U DOBA TEHNOLOŠKE REVOLUCIJE: Ko preživi…

IZDVAJAMO U suštini, automatizacija i razvoj novih algoritama će okončati neke profesije, bar za ljude, ali će kreirati nove profesije koje će održavati i unapređivati tehnologiju te upravljati programima i novim strojevima. Također, to će ljudsku vrstu staviti pred mnoga iskušenja i pritiske: naša djeca će se morati brzo prilagođavati promjenama i učiti novim vještinama do kraja radnog vijeka.

NAUKA U 2017: Einstein bi bio zadovoljan

IZDVAJAMO Prvog juna, Elon Musk obznanjuje svoj plan kolonizacije Marsa, dok sedmog juna naučnici objavljuju dokaze kako je naša vrsta, Homo sapiens, 100.000 godina starija nego što se to do sada mislilo. Ostaci, pronađeni u pećini Jebel Irhoud, smještenoj na zapadu Afrike na oko 75 km zapadno od Marakeša, stari su oko 300.000 godina, dok su do sada najstariji fosilni ostaci naše vrste bili stari oko 200.000 godina. Također, u cijeloj priči je veoma zanimljivo i to što su ostaci pronađeni na zapadu Afrike, jer su kosti koje su do sada pronalažene bile uglavnom iz regije istočne Afrike.

KOLOIDNO SREBRO: Istine i zablude o popularnom preparatu

IZDVAJAMO Misteriozna, gotovo pa alhemijska riječ “koloidno“ u sintagmi naziva preparata vjerovatno korisnicima lažno sugerira moć i ljekovitost preparata. Međutim, ova riječ je standardni hemijski termin i označava sve one vrste smjesa u kojima se ne događa taloženje ili je taloženje veoma, veoma sporo. Naime, postoje različite vrste koloidnih smjesa, a klasifikacija je urađena prema tome u kojem se agregatnom stanju nalaze faze smjese: da li se radi o smjesi tekućine u gasu, čvrste tvari u gasu, gasa u tekućini, tekućine u tekućini, čvrste tvari u tekućini. Primjeri koloidnih smjesa su dim, aerosol, magla, oblaci, pjena, mlijeko, majoneza, želatina, pa čak i krv.

NAJNOVIJE METODE U LIJEČENJU RAKA: Inovativne, hrabre i ekstremno skupe

IZDVAJAMO Rak je predmet mistifikacija, pogrešnih predstava, straha i tabua. U većini slučajeva, osobe koje sumnjaju na simptome raka su uvjerene kako dijagnoza raka neminovno znači i hiruršku intervenciju te stoga ignorišu simptome i odugovlače posjet ljekaru i uspostavljanje dijagnoze. Sve ovo u nemalom broju slučajeva dovodi do kasnog dijagnosticiranja i započinjanja terapije.

NAUKA I FAKE NEWS: Ne dozvolite da vas prevare!

IZDVAJAMO Pri čitanju članaka iz oblasti nauke treba obratiti pažnju na to da li tekst generalizira zaključke studije. Recimo, ako je neka studija pokazala određeni efekt na miševima, ne mora značiti da će isti efekt biti i na ljudima, ili ako je nešto testirano u kulturi stanica da će testovi na živom organizmu imati iste rezultate. Zbog toga je u tekstu potrebno to naglasiti. Također, svaki članak koji navodi neku studiju morao bi imati link za naučni rad na koji se poziva, a autori ne bi smjeli bježati od naučnih termina. Izbjegavanje naučnih termina ili neobjašnjavanje tih termina znače da je autor teksta neko ko nema obrazovanje iz oblasti nauke i nije u mogućnosti razumjeti predočene podatke. Također, u slučaju da je navedena neka studija, treba provjeriti u kojem je časopisu objavljena: radovi objavljeni u časopisima koji visoko kotiraju te imaju visok faktor utjecaja (impact factor – IF, mjera prosječne godišnje citiranosti časopisa) relevantniji su, imaju, generalno, bolju metodologiju te članci koji citiraju ove radove imaju i veću vjerodostojnost.

PET GODINA HIGGSOVOG BOZONA: Danas bi svi u CERN

IZDVAJAMO …u komentarima portala često nailazimo na mišljenja da su fundamentalna istraživanja čestica nepotrebno rasipanje finansijskih sredstava. Običnom građaninu ova su istraživanja isuviše daleka i nerazumljiva te ne vidi direktnu i brzu korist od njih. Ovo mišljenje nije na mjestu – dovoljno je spomenuti kako je potreba za brzom komunikacijom unutar CERN-a dovela do stvaranja interneta, zahvaljujući naporima inženjera Tima Berners-Leea. Možda je razvoj visokotemperaturnih superprovodnika idući veliki poklon CERN-a svijetu. Također, bitno je napomenuti da je CERN ključna institucija koja je spriječila odljev mozgova iz Evrope u SAD.

TEORIJA EVOLUCIJE: Dobro došli u novo mračno doba!

IZDVAJAMO Teorija postepenog razvoja živog svijeta, poznatija kao Darwinova teorija evolucije, i teorija abiogeneze, prema kojoj je živi svijet nastao iz neživog spontanim, stohastičkim procesima, u čijoj srži leže termodinamički procesi, nisu po ukusu desekulariziranog društva, kakvo je naše. Do prije svega nekoliko godina, ovakve rasprave o evoluciji bile su nezamislive, dok danas imamo slučaj u kojem se prof. dr. Izet Eminović sa katedre za genetiku Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA, govoreći o osobinama molekula i njihovoj funkciji u dokumentarcu “Zašto islam?”, poziva na inteligentni dizajn i kreacionizam. Ovakva učenja – kreacionizam i inteligentni dizajn – nisu zabranjena u našem društvu slobode govora, ali je nedopustivo i sramotno da se o njima priča s pozicije univerzitetskih katedri ili da se razmatraju u sklopu predmeta Biologija u osnovnim i srednjim školama.

SPOL I SEKS: Nemo u potrazi za seksualnim identitetom

IZDVAJAMO Oko 8% ovnova, prema jednom istraživanju, pokazuje veće interesovanje za isti spol ukoliko im je data mogućnost da biraju, dok čak jednu četvrtinu parova crnih labudova (Cygnus atratus) predstavljaju istospolni parovi. Pri tome, ovi labudovi se ponekad udružuju u trojke sa jednom ženkom i grade gnijezdo u koje ženka snese jaja da bi potom ženku otjerali i sami se brinuli o jajima i potom o mladima. Mladi o kojima se brinu ovakvi parovi imaju veću šansu za opstanak, što se obično tumači time da istospolni parovi bolje brane mlade i teritorij. Kod pataka (Anas platyrhynchos) česta je pojava istospolne seksualne aktivnosti mužjaka (ponekad i oko 19%), dok je kod nekih vrsta galebova, primjerice kod Larus occidentalis, zabilježeno da i do 15% ženki pokazuje homoseksualno ponašanje. Među sisavcima, homoseksualno ponašanje je opisano kod nekih vrsta delfina, žirafa, bonobo čimpanzi, makaki majmuna, pasa, ovaca, bizona, slonova i lavova.