IZDVAJAMO
Oba javna servisa očito pridaju važnost regionalnim zbivanjima, stavljajući ih u fokus kad god urednici procijene da to privlači pažnju naše publike. Regionalni dopisnici i njihov način izvještavanja mogli bi biti primjer i domaćim novinarima kako se odnositi prema aktuelnostima, ne zaboravljajući da je njihov glavni zadatak pružiti tačnu i preciznu informaciju.
Read More
IZDVAJAMO
Kako je Pavlović naveo, radnike na posao šalju lokalne gazde. Oni tako zapošljavaju svoje birače, ali se dešava i kupovina socijalnog mira. I tu dolazimo do prividnog ispunjenja jedne od teorijskih pretpostavki da bi se neko javno preduzeće moglo smatrati svrhovitim – održavanje razine zaposlenosti. No, to ne može biti dugoročnog karaktera. Kako sindikalac Pavlović kaže: “Ne povećava se budžet za plate, ali se povećava broj zaposlenih i onda se to razvodnjava po sistemu dosipanja vode u čorbu.”
Read More
IZDVAJAMO
Neimaština viri iza svakog ćoška. Novinari/ke BNTV-a nastoje o njoj govoriti. Ukazivati kroz nju na nemar vlasti prema onima kojima su dužni osigurati uvjete da rade i žive od tog rada.
Read More
IZDVAJAMO
“Diskriminacija kroz tehničke specifikacije se, možda, i najčešće javlja kroz nastojanje ugovornog organa da u tehničkim specifikаcijаmа “prepiše” tehničke kаrakteristike i dimenzije predmeta koji nudi određeni ponuđač. Tako je realizovana i nabavka automobila za potrebe Parlamentarne skupštine BiH krajem 2014., odnosno tokom 2015. godine. Predmet se odnosio na nabavku četiri putnička automobila putem otvorenog postupka. Procijenjena vrijednost je iznosila 270.000 KM, dok je najbolja ponuda, koja je ujedno i prihvaćena, iznosila 267.686,60 KM. Izbor dobavljača je realizovan putem otvorenog postupka, a ponude su dostavila tri ponuđača koja su ponudila isto vozilo marke Passat. Način na koji su tenderskom dokumentacijom definisane osnovne tehničke karakteristike koje ponuđena vozila treba da ispunjavaju – dužina vozila, vrsta motora, jačina, zapremina, pogon, potrošnja goriva, zapremina prtljažnika – ukazuju na mogućnost preferiranja određenog tipa vozila i ograničavanje konkurencije u predmetnoj nabavci”
Read More
IZDVAJAMO
…mediji reviziji pristupaju prije svega kao političkom događaju, iako se radi o događaju iz domena prava. On, mada pravni, ima i političke posljedice i one jesu medijski relevantne, ali onoliko koliko su uslovljene pravnom suštinom revizije te koliko mogu uticati na njen ishod. Sve drugo izlazi i iz domena politike i iz domena prava. Najčešće se radi o zloupotrebi i jednog i drugog. Za to, naravno, mediji nisu krivi, ali ne prepoznajući manipulaciju kao takvu, oni joj pomažu da se u svijesti recipijenata ustoliči kao pravo ili politika. Pravo na reviziju postoji i ono se ne dovodi u pitanje. U pitanje se dovodi da li se ono iskorištava na legalan način. Konkretno, da li se zahtjev za reviziju podnosi u ime BiH ili u ime bošnjačkog naroda. Ako je slučaj ovo drugo, postavlja se pitanje da li onda zahtjev može biti podnijet. U vezi s tim dovodi se u pitanje i legitimitet agenta BiH pred haškim sudom Sakiba Softića – tj. da li njegov mandat još traje.
Read More
IZDVAJAMO
Politikin zabavnik u svom “socijalističkom periodu” dijelom je promijenio uređivačku politiku tako što je povećan broj tekstova čija se tematika odnosila na prostor bivše Jugoslavije. Postojala je rubrika pod nazivom Iz naše prošlosti. Kako i sam naziv upućuje, sadržaj tekstova odnosi se na događaje, običaje i slično koji se odnose na prostor nekadašnje Jugoslavije. U broju od 22. februara 1952. godine objavljen je tekst Hercegovački pirinač, koji govori o tome kako se desilo da se pirinač počne uzgajati u Bosni i Hercegovini.
Read More
IZDVAJAMO
Pravo na slobodu informisanja se štiti zakonskim pravom na anonimnost i profesionalnu tajnu za novinare i druge predstavnike medija. Zaštita osobe koja je dostavila informaciju takođe uključuje i zabranu za organe vlasti da pokušaju otkrivanje njenog identiteta, dok osoba koja namjerno ili usljed nemara otkrije identitet autora bez njegove dozvole, ili zanemari obavezu osiguravanja anonimnosti, može biti kažnjena novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. U slučaju postupka utvrđivanja odgovornosti za objavljivanje određenog nedozvoljenog sadržaja, postoji samo jedna osoba za koju se može utvrđivati odgovornost, dok su svi ostali koji su doprinijeli publikaciji koja sadrži nešto što je kažnjivo, u načelu, slobodni od odgovornosti. Ovo se isto odnosi i na osobu koja pruža informaciju koja je objavljena.
Read More
PLUS SEDMICE
BHT1
Nije ga bilo.
FTV
Razgovor s bošnjačkim članom Predsjedništva jer su se pretresla sva važnija pitanja.
MINUS SEDMICE
BHT1
Vijest o hapšenju generalnog sekretara SDA nije dobila publicitet koji zaslužuje.
FTV
Intervju s Bakirom Izetbegović bio je i plus i minus sedmice. Minus jer su se pojedina pitanja trebala produbiti.
Minus nedjelje
RTRS
Gradonačelnik Doboja Obren Petrović ponovo se našao na udaru novinara Dnevnika. Povod: svjedočenje pred Sudom BiH u predmetu “Ninković i drugi” u procesu koji najuže rukovodstvo tog grada tereti za ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom. Novinarka Milica Đurđević optužuje ga za “svjedočenje protiv vlastitog naroda”, a tu tvrdnju potkrepljuje anketom među građanima. Ono što je izostalo jeste navođenje imena optuženih i sadržaj optužnice koja im se stavlja na teret.
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
Plus nedjelje
RTRS
Izvještaj Ajdina Cikote o disproporciji broja nezaposlenih u RS-u i nedostatka kvalifikovane radne snage potrebne realnom sektoru. Novinar je ukazao i na lošu politiku obrazovanja potrebnih radnika za deficitarna zanimanja i činjenicu da kvalifikovana radna snaga zbog niskih primanja odlazi na rad van BiH.
BNTV
Uredništvo dnevnika bar je samo priznalo da je revizija u sjenu bacila svakodnevne probleme građana BiH. To je jasno naznačio i prezenter Dnevnika 13. februara rekavši da je “tužba glavna tema, a realnost drugačija”, što je potkrijepljeno izvještajem Milana Kovača koji se bavio ekonomskim pokazateljima koji ukazuju da RS nije izašla iz recesije.
IZDVAJAMO
“Mediji su u današnjem vremenu u BiH zloupotrijebljeni od političkih moćnika koji masakriraju novinarstvo o kakvom učimo na fakultetima i u udžbenicima. Novinari su danas taoci egzistencije… Ostaju prepušteni sami sebi ukoliko ‘udare’ na moćnika koji ima sve resurse da servira ‘otkaz’ tom novinaru.”
Read More
IZDVAJAMO
Politički mozak je, kaže Westen, emocionalni mozak. To nije neostrašćena, proračunata mašina. Ljudi ne slijede lidere s kojima se (emotivno) ne identificiraju; ne bave se temama koje ih ne dotiču; ne obraćamo pažnju na argumente koji nas ne ljute, ne čine sretnim, ne straše… Razumno ponašanje, kao i učenje i razumijevanje, nemoguće je u slučaju eliminacije emocija. Sa stanovišta neuropsihologije, razumni postupci uvijek uključuju integraciju misli i emocija. Platonističko neuzimanje u obzir emocija, ili pokušaj njihovog odstranjivanja, najčešće je (nesvjesna) erupcija neke emocije, ili u najboljem slučaju neurološki poremećaj moždane funkcije.
Read More
IZDVAJAMO
Pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini ne izaziva cjelovita državna arhiva, već lični dosjei pripadnika i saradnika Službe državne bezbjednosti. Iako je od tada prošlo skoro 14 godina i u međuvremenu ta tema nestala iz javne upotrebe, ostaće upamćeno izdanje koje je u vlastitoj produkciji objavio Ivan Bešlić, iz Posušja, pod imenom “Čuvari Jugoslavije – tajni suradnici UDBE”. Očigledno je da su ovi dokumenti preuzeti iz policijskih arhiva koje su 1992. pokradene u Sarajevu i završili u rukama “Herceg-Bosne” u Mostaru.
Read More
IZDVAJAMO
Nakon svega, od Univerziteta ili njegovih organizacionih jedinica bilo je nemoguće dobiti podatke o ljudima koji su uposlenici UNSA i tamo imaju bliske srodnike. Broj ovih akademskih radnika, njihova starosna struktura, distribucija nepotizma po fakultetima − sve je javnosti nejasno i nedostupno. Tek je jasno da, s ovako inertnom akademskom zajednicom, vlastima možemo reći: mirno spavajte, borbe protiv korupcije neće biti.
Read More
PLUS SEDMICE
BHT1
Subotnje izdanje zbog izbora tema koje su itekako značajne.
FTV
Naslovi i najave vijesti na FTV-u su gotovo uvijek atraktivni i skrojeni s namjerom da privuku pažnju, baš kako i treba biti u udarnom pregledu.
MINUS SEDMICE
BHT1
Isti prigovor kao i FTV-u. Sjećanje na ono što su neki zvali bosansko proljeće ili događaj decenije moralo je biti bogatije.
FTV
Obje televizije se nisu odlučile sjetiti socijalnih nemira od prije tri godine kroz dužu tematsku pripremu i to se čini pogrešnim, jer radi se o rijetko značajnom postdejtonskom političkom događaju koji nema predznak etničkih antagonizama.
Plus nedjelje
BNTV
Izvještaj iz Dnevnika devetog februara, kojim je otkrivena još jedna afera u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ovog puta vezana za lažni uvoz auto-gasa iz Srbije u BiH. Za koju je znao sam vrh ove institucije i ništa nije poduzeo kako bi se odgovorni sankcionisali.
RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
Minus nedjelje
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
RTRS
Izvještaj novinarke Ljiljane Preradović o objavljivanju liste Bijele kuće o 78 terorističkih napada koji su se desili u svijetu, među kojima su i dva iz BiH (Rajlovac i Zvornik). Novinarka navodi da je to “posljednja Trumpova opomena i da će on uskoro ispostaviti račun bošnjačkim političarima”. Tvrdnju potkrepljuje izjavama Dragana Đurića, brata ubijenog policajca iz Zvornika, i samo za RTRS poznatog bezbjednosnog eksperta Dževada Galijaševića.
Iako Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dijele niz sličnih ciljeva u regulaciji tehnologije, sve dublji politički jaz i manjak međusobnog povjerenja otežavaju saradnju u oblastima poput umjetne inteligencije, zaštite djece na internetu i pristupa elektronskim dokazima
