RTRS I BNTV: JEDNI O PREDSJEDNIKU, DRUGI O ŽIVOTU

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
BNTV
Analiza novinarke  Danine Milaković o razlozima zbog kojih na sjednici Narodne skupštine RS nije postignut konsenzus srpskog političkog bloka kao odgovor na pokretanje revizije na odluku Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid. Za sugovornika odabrala je politologa koji je,  komentirajući sadržaj zaključaka usvojenih u parlamentu, ukazao da su isti bili pokušaj manipulacije vladajuće većine opozicijom.

Minus nedjelje

RTRS
Osvrt Branke Kusmuk na obilježavanje Dana nezavisnosti BiH. “Virtualni praznik ispraznio je institucije BiH”, navodi Kusmuk. Potom slijedi pomno brojanje državnih institucija u kojima su prvog marta na posao došli samo Srbi. I onih “gdje su rigidni direktori zabranili Srbima da toga dana rade”. Pošteđeni nisu bili ni predstavnici međunarodne zajednice u BiH, koje je, navodi, “obuhvatila čaršijska i baščaršijska strast za proslavu virtualnog praznika”.
BNTV
Iz godine u godinu, Prvi mart povod je isticanja podijeljenosti BiH oko ovog praznika. I iz godine u godinu, tim povodom gledamo identične novinarske izvještaje koji su zbir ocjena srpskog političkog korpusa koji ovaj praznik negiraju. “U Republici Srpskoj Prvi mart bi se mogao proglasiti danom žalosti, a ne praznikom”, “ubistvo srpskog svata”, “počelo proganjanje Srba u BiH”, odrednice su izvještaja novinarke Slađane Jašarević.

RTRS I BNTV: JEDNI O PREDSJEDNIKU, DRUGI O ŽIVOTU

Ogromna je razlika između ove dvije televizije. RTRS i dalje ostaje vjerni hroničar svake rečenice koju izgovori Milorad Dodik, dok se BNTV kontinuirano bavi problemima građana

RTRS: Sve se vrti oko Dodika

27. februar – 5. mart 2017.

KLJUČNA LIČNOST: Nema tog događaja kojem prisustvuje predsjednik RS-a Milorad Dodik a da u Dnevniku javnog servisa ne bude ključna ličnost. Tome smo svjedočili i prilikom posjete visoke predstavnice i potpredsjednice Evropske komisije Federice Mogherini BiH. Njenim sastancima s članovima Predsjedništva BiH i Vijeća ministara posvećeno je tek nekoliko rečenica, uz neprimjereno šture izjave Mogherinijeve i predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića. No zato je glavnina prostora dana Dodiku. Nakon dugog uvodnog javljanja reportera Aleksandra Crkvenjaša iz Sarajeva, koji je do u tančine prepričao sve što je Dodik tokom sastanka s visokom predstavnicom EU kazao, uslijedile su i izjave: prvo Dodika, a potom i ministra spoljnih poslova BiH Igora Crnadka te Vukote Govedarice.

ŠTA JE REČENO O RTRS-u: Crkvenjaš se u svom javljanju posebno fokusirao i na dio razgovora koji su lideri političkih partija s Federicom Mogherini vodili oko javnih emitera. U njegovoj verziji, “Crnadak i Govedarica nisu propustili priliku da se osvrnu na uređivačku politiku RTRS-a”, odnosno, “žalili se na uređivačku politiku RTRS-a”.

Ovom temom bavili su se novinari i u Dnevniku petog marta. Šta je o tome Crnadak kazao na pres-konferenciji, prepričala je novinarka Ljubica Kovačev. Nakon toga, uslijedio je opširan demant njegovih tvrdnji da je “RTRS ozbiljna prijetnja razvoju demokratije u RS-u, jer je u rukama vladajuće garniture”.

Praksa davanja prevelikog prostora u samom vrhu Dnevnika predsjedniku RS-a nastavljena je i prvog i drugog marta. Prvog marta bilo je riječi o najavi odlaska Dodika u Moskvu i sastanku s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim. Sljedećeg dana, Dodik u Moskvi. Prvi izvještaj. Potom izvještaj u kojem je iščitan njegov intervju ruskoj agenciji TAS. No, tu nije kraj. Uslijedio je izvještaj koji se bavio značajem Dodikovog boravka u Moskvi. I ponovo Dodik: komentar vezan za njegove odnose s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Izdvojeno

U najavi ključnih događaja Dnevnika prvog marta našla se i ona “I Bileća dočekala novi Kustin film”. Riječ je, saznajemo, o premijeri filma Emira Kusturice Na Mliječnom putu u Bileći, “jer on vuče korijene iz tog kraja”. I vrhunac  izvještaja da je i načelnik te opštine Miljan Aleksić “doživio svojih pet minuta slave” jer je bio jedan od statista. I to je javni servis RS-a i njihov centralni dnevnik.

Ocjena: 1

BNTV: I žene su muškarci

27. februar – 5. mart 2017.

PROTESTI I ATMOSFERA: Izvještajem  s protesta radnika Željeznica RS otvoren je Dnevnik trećeg marta. Atmosfera, razlozi protesta i izjave radnika sabrani su u izvještaju novinara Aleksandra Novakovića. Izdvajamo ovo zato što ovakvi događaji i svakodnevni problemi  građana jesu teme koje zaslužuju da se na dnevnoj osnovi prezentiraju kao udarne vijesti.

SMJENE DIREKTORA: Novinarka Danina Milaković se u Dnevniku prvog marta bavila pitanjem hoće li zbog negativnog poslovanja uslijediti smjene direktora javnih preduzeća u RS-u. I kroz izjave resornih ministara pokazala da zbog stranačkih interesa, u kojima su i direktorske pozicije dio podjele vlasti, isti mogu ostati mirni.

SAMOVOLJA VLASTI: I u ovoj nedjelji novinari Dnevnika ukazivali su na primjere samovolje predstavnika vlasti ili javnih institucija, kao i na praksu da, bez obzira koliko se ozbiljne primjedbe na račun njihovog rada upućuju, oni u pravilu odbijaju stati pred kameru i iste komentarisati. Izdvajamo izvještaj Milana Kovača (Dnevnik, treći mart) o optužbama radnika i čelnih ljudi Saveza sindikata RS povodom nezakonitosti u radu direktora Doma penzionera u Banjaluci.

Izdvojeno

Nedostatak rodne ravnopravnosti pri tituliranju žena konstanta je u dnevnicima. Sve političarke, jednako kao i žene u drugim sferama života,  imenuje se u muškom rodu. Kada smo u Dnevniku drugog marta pomislili da je uredništvo odlučilo da takvu praksu prekine, shvatili smo da je riječ samo o čitanju saopštenja Tužilaštva BiH, pa otuda se i v.d. glavne tužiteljice imenuje u rodu kojem pripada.

Ocjena: 6

Komparativna analiza

Sintagma “nosači mikrofona”, a ne novinari, najbolje opisuje autore izvještaja iz dnevnika i RTRS-a i BNTV-a od četvrtog marta. Riječ je o političko-naučnom skupu održanom u Trebinju s kojeg je Narodnoj skupštini RS upućen zahtjev da se Ustavom uredi da ćirilica bude jedino službeno pismo u ovom bh. entitetu. Novinari bi, da su novinari, uputili logično pitanje kako je to moguće, ima li se u vidu da je Ustavom utvrđeno da je RS entitet tri jednakopravna naroda u kojem su jednakopravna i oba pisma, ćirilica i latinica.

About The Author