Zbog toga što u Banjaluci već 15 godina ne postoji urbanistički plan, Grad je oštećen u izgradnji stambenih i poslovnih zgrada za milione maraka, a tačan broj nikada neće biti utvrđen!
Sporost administracije u izdavanju građevinskih dozvola i problematika prenamjene zemljišta, o čemu je naš portal juče pisao, nisu jedine pojave iz ove oblasti, koje su gradsku kasu ostavile kraćom za milione maraka. Godinama je u Banjaluci rasprostranjena i pojava gdje povlašteni investitori dobijaju građevinsku dozvolu za stambeno-poslovni ili poslovni objekat na osnovu regulacionog plana, za određen broj spratova, a nakon što bi započeli gradnju, dograđivali bi još nekoliko spratova, preko dozvoljenog broja. Tokom gradnje nedozvoljenih spratova, investitora niko iz građevinske inspekcije, koja je u sastavu gradske uprave, ne bi zaustavio.
Iako nisu imali svu neophodnu dokumentaciju, investitori su prodavali stanove koje bi napravili na spratovima bez građevinske dozvole! Iz takve situacije su se jednostavno izvlačili, nakon što bi nelegalno napravili objekte, ponosili bi zahtjev za njihovu legalizaciju. Prema važećem Zakonu o uređenju zemljišta i građenju, zahtjev za legalizaciju bi se podnosio gradskoj upravi koja bi o njemu odlučivala. Ukoliko bi se objekat sa nelegalizovanim stanovima mogao uklopiti u prostornu-plansku dokumentaciju grada, onda bi se rješenje o legalizaciji donosilo u Odeljenju za prostorno planiranje, bez saglasnosti Skupštine Grada. U slučaju da se takav objekat ne može uklopiti išlo bi se u izmjenu regulacionog plana grada, koje bi pripremalo Odeljenje za prostorno planiranje, a saglasnost davala Skupština na plenarnoj sjednici.
U razovoru za eTrafiku banjalučki investitor, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da su poslednjih deset godina napravljene na desetine zgrada čiji su vlasnici na dograđenim spratovima zaradili ogromne pare i direktno oštetili budžet grada.
– Oni su imali jasnu računicu. Izračunali su da je povoljnije u naknadnom postupku legalizacije ozakoniti objekat, uz tri do četiri puta veću zaradu nego da su obezbjeđivali dozvole prije gradnje. Svakako da za ovakvu gradnju morate imati određene dogovore sa ključnim ljudima u gradskoj upravi i nije se svako mogao u slične stvari upuštati. U slučaju da investitor ovo kasnije ne bi mogao legalizovati, ili da mu bude zabranjena gradnja od strane gradske građevinske inspekcije, imao bi velikih problema. Prodate stanove u izgradnji u tom objektu ne bi mogao prenijeti u vlasništvo kupaca, koji najčešće u ovakvim slučajevima u kupoprodajnim ugovorima imaju značajne novčane penale prema investitoru. Da bi se neko upisao kao vlasnik stana, ta stambeno poslovna zgrada mora da ima i građevinsku, a kasnije i upotrebnu dozvolu.
Naš sagovornik navodi da ključnu ulogu u svemu ima i građevisnka inspekcija, koja nije obustavljala, a morala je, gradnju takvih objekata i prije nego što bi se napravili.
– To je njihova osnovna nadležnost, da sprječavaju gradnju objekata izvan onoga što je dozvoljeno građevinskom dozvolom. Međutim, postoji sprega između investitora, ljudi u gradskoj upravi i građevinske inspekcije. Preveliki je ovdje rizik investitoru, samo oni koji imaju određenu političku ili drugu moć i koji su bili ubjeđeni da će kasnije kroz gradsku upravu moći legalizovati ovakvu gradnju su se upuštali u pomenute poduhvate – zaključuje naš sagovornik.
Odbornik i član Komisije za prostorno planiranje Skupštine Grada Banjaluka Aleksandar Petković kaže da građevinska inspekcija u pomenutim slučajevima ništa ne preduzima i svojim nečinjenjem učestvuje u nelegalnoj gradnji.
– Kao član komisije koja je zadužena za ova pitanja, svakodnevno sam u kontaktu sa kupcima stanova u ovakvim objektima. Nakon što kupe stanove, oni vrše pritisak u gradskoj administraciji da se izmijeni regulacioni plan i omogući naknadno izdavanje građevinske dozvole investitoru, kako bi oni kasnije mogli da se upišu u katastru i gruntovnici kao vlasnici tih stanova. Građevinska inspekcija jednostavno mora zabraniti ovakvu gradnju kako ne bi dolazili u slične situacije da moramo naknadno mijenjati regulacioni plan.
Na gotovo svakom zasjedanju gradske Skupštine, navodi on, pred odbornike dolaze i izmjene regulacionog plana, zbog gore navedenih primjera.
– Kao odbornik sam dobio drugi mandat, i do sada još nijedna sjednica nije prošla bez rasprave o izmjenama regulacionog plana. Odjeljenje za prostorno planiranje dostavlja prijedloge za izmjene plana svega dva do tri dana prije održavanja sjednice. A Pravilnikom o radu Skupštine predviđeno je da se to mora odbornicima dostaviti 10, u prošlom skupštinskom sazivu i 15 dana ranije. Zbog toga se odbornici manje-više i ne upuštaju gdje se i zbog čega se vrše izmjene regulacionog plana i izmjene uglavnom prođu nezapaženo i bez velike rasprave- kaže Petković.
Poslanik u NSRS i bivši banjalučki odbornik Davor Šešić ističe da promjene regulacionog plana moraju biti transparentne, a ne da se one vrše na brzinu i bez kontrole stručne javnosti.
– Isto tako bi trebalo uvesti rigoroznu kontrolu objekata koji se grade u užem centru Banjaluke, a ne da nam se dešavaju slučajevi gradnje gdje povlašteni investitor dobije dozvole za objekat određene spratnosti, a gradi objekat puno većih dimenzija pa se naknadno ide u legalizaciju. Izmjene zakonske regulative na nivou RS su nužne i neophodne da se uopšte krene u rješavanje ove jako bitne problematike – smatra Šešić.
Da će doći do pozitivnih promjena uvjerava aktuelni gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić koji navodi da je u toku javna nabavka kojom će biti odabrana firma koja će izraditi urbanistički plan grada za narednih 10 godina.
– Trenutno je taj postupak u fazi spora pred Sudom BIH. Izradom urabanističkog plana će biti spriječene promjene regulacionog plana na mikro nivou. Investitori neće moći da traže njegove promjene kako bi preveli namjeni objekat na svojoj lokaciji jer to za sobom povlači promjenu regulacionog plana i susjednih građevinskih parcela. Investitori će tačno znati šta se može graditi na kojoj lokaciji – najavio je, između ostalog, na nedavnoj sjednici gradske Skupštine, Radojičić i dodao da će takvim pristupom biti ugroženi interesi uticajnih ljudi u gradu iz svijeta građevinarstva.
Nažalost, iz Odjeljenja za prostorno planiranje nisu odgovorili na naše pitanje zašto Grad Banjaluka dopušta pojedinim investitorima da grade veći broj spratova na poslovno-stambenim i stambenim objektima nego što im je dato građevisnskom dozvolom, pa naknadno idu sa legalizacijom viška spratova.
Ekipa eTrafike
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
