BHT1: Nasilje nad djecom

31. maj – 6. juni 2023.

KO SU NASILNICI MEĐU NAMA? Kantonalni sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Alenu Plehu iz Sarajeva koji se sumnjiči za krivično djelo teška tjelesna povreda. Pritvor mu je određen zbog napada na dvoje tinejdžera koji su u ulici Tina Ujevića pravili narukvice. Prilog na BHT1 obiluje detaljima o nasilnoj prošlosti pritvorenog, te se otvara pitanje kako sistem tretira ovakve nasilnike, kako ih prati nakon osude i koliko takvih osoba postoji oko nas – čekajući priliku da počini novo krivično djelo.

VRŠNJAČKO NASILJE: BHT1 drži konstantnu pažnju na vršnjačkom nasilju, što je pohvalno. Ovaj put zabilježen je takav slučaj u Lukavcu – djevojčica je dugo vremena bila izložena nasilju, a prilog ima elemente anonimnosti i zaštite identiteta djeteta i roditelja, tako često zaboravljenih u sličnim tematskim prilozima. Ispovijesti na društvenim mrežama roditelja iz svih krajeva BiH trebale bi alarmirati sve institucije da djeluju, preveniraju, a reporterka navodi kako je cijeli sistem zakazao. Roditelji su izgubili bitku sa “savremenim vrijednostima”, djeca se uče pravima, ali ne i obavezama, kaže sociolog Srđan Vukadinović u reporterskom javljanju Mirele Zonić iz Tuzle.

UGOVORENI BRAKOVI: Spriječena je prodaja 13-godišnjakinje iz Kalesije kojoj su roditelji ugovorili brak s 53-godišnjakom u Srbiji. Ovakav nevjerovatan slučaj zaustavljanja svadbene kolone i spašavanja djevojčice u velu i vjenčanici na BHT1 dobija poseban tretman, te kroz odličan prilog iz Tuzle reporterke Maje Nikolić dobijamo puni uvid kako je eksploatacija maloljetnih osoba u BiH u punom zamahu. Djeca su nedovoljno zaštićena, a brojni maloljetnički brakovi su dokaz toj tezi. Ovaj i drugi prilozi emitovani tokom proteklih sedam dana u dnevnicima BHT1, a u kojima se priče donose prateći standarde profesije i etiku, mogu poslužiti kao primjer medijskih sadržaja posvećenih djeci.

Ocjena: 6

FTV: Presuda i posljedice

31. maj – 6. juni 2023.

LJEKARI SE NE MOGU LIJEČITI: Zdravstveni radnici nemaju pravo na liječenje – dobar prilog na FTV-u donosi novi nivo apsurda života u BiH. Naime, uposlenici Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske ne mogu se liječiti jer im poslodavac duguje milione za doprinose. Mnogo je pitanja, a malo odgovora zašto su se nagomilale desetine miliona neuplaćenih doprinosa. Iz entitetske opozicije pitaju kako je moguće i ko će odgovarati za živote onih koji su zaduženi za naše liječenje.

ŠTA NAKON PRESUDE? Dan nakon presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, FTV istražuje: Mogu li žrtve naplatiti odštetu i može li Bosna i Hercegovina tužiti Srbiju? Dvije decenije dokazivanja okončane su presudom kojom je jasno utvrđena uloga agresije Srbije na BiH. Zašto Srbija šuti? Traženje odštete ili tužba protiv Srbije, pojedinačno ili grupno? Pitanja su brojna. Advokat Semir Guzin pojašnjava koji su sljedeći koraci, dok njegov kolega iz struke Ifet Feraget donosi obrazloženje o idealnoj situaciji, a to je potpisivanje mirovnog ugovora kojim bi se obeštetile žrtve, no dodaje da je taj scenarij malo vjerovatan. Reporterka donosi hronološki pregled o dosadašnjim procesima koje je BiH izgubila. Profesorica međunarodnog prava Dženeta Omerdić obrazlaže kako se ne smiju praviti propusti u novom procesu, jer nemamo luksuz narušavanja ugleda države i igrati se sa žrtvama. Jedna je bitka dobijena, druge možda tek slijede, zaključuje reporterka Hana Porić. Odlična tema nastavlja se prilogom reportera Dejana Kožula iz Beograda o šutnji Srbije i nesuočavanju sa ratnom prošlošću. Sugovornica Staša Zajović iz Žena u crnom jedna je od onih koji dižu glas i govore o zločinima Srbije, te poentira: “Ogromna smo manjina, statistička greška u Srbiji.”

BANANA REPUBLIKA: Prilog iz rubrike “Vjerovali ili ne” – kompaniji iz Širokog Brijega je umjesto paketa banana isporučeno između 120 i 150 kilograma kokaina u bananama. Tržišna vrijednost viša od 30 miliona maraka! FTV donosi priču o ovoj “distributivnoj grešci”, a reporterka Anela Vejzović daje uvid u temu koja je zasad još obavijena velom tajne, jer je istraga u toku, ali je moguće, kako se izvještava, da se radi o grešci u isporuci.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Oba javna servisa ispratila su inauguraciju predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, koji je preuzeo treći mandat šefa države. Inauguraciji je prisustvovao veliki broj međunarodnih zvanica, među njima i članovi Predsjedništva BiH. Iz Turske se za FTV javlja reporter Jusko Bojadžić, koji donosi sve detalje ovog događaja, kao i prve poruke novog-starog predsjednika. BHT1 posebnu pažnju posvećuje izmjenama Izbornog zakona te donosi detaljne poglede pozicije i opozicije, kao i tehničke pretpostavke za reformu ovog zakona. Izdvajamo i dobar prilog na FTV-u o gorskim službama spašavanja koje učestvuju u svim akcijama pružanja pomoći životno ugroženim građanima, kao i intervencijama prilikom požara, poplava i potresa, ali ih nema u zakonu i u budžetima. FTV emituje i prilog koji pravi paralelu između Aleksandra Vučića i Slobodana Miloševića, prenoseći skoro iste rečenice jednog i drugog.

Plus sedmice

BHT1 

Reporterka Larisa Omerčić prilogom na BHT1 vraća fokus na balkansku migrantsku rutu, temu koja je pala u drugi plan zbog svih ostalih dešavanja i lokalno i globalno. Donosi se pregled statistike, načini na koji danas sistem odgovara novim dolascima migranata, a reporterka postavlja nikad odgovoreno pitanje: Migracije se neće zaustaviti, ali kako će se EU u budućnosti odnositi prema njima?

FTV

Međunarodni dan djece obilježava se 1. juna. FTV na visini zadatka prilogom o tome šta dugujemo djeci, a reporterka Senada Mujezinović, umjesto da govori ili pusti odrasle da govore o djeci, odlučuje da pita djecu šta ona žele postati te šta žele poručiti odraslima. Umjesto da učimo njih, učimo od njih, o ljubavi, sreći i životu. Edukativan, koristan i zanimljiv pristup obilježavanju Dana djece i sve pohvale za uredništvo Dnevnika 2 FTV-a kao i reporterku Mujezinović.

Minus sedmice

BHT1

Najavljeni jednosatni štrajk upozorenja u svih šest rudnika koji se nalaze u sastavu koncerna Elektroprivrede mogao je imati puno bolji sadržaj u Dnevniku 2 – sve je ostalo na šturoj voditeljskoj informaciji o tome zašto se stupa u štrajk, a bez ikakvih izjava i kontekstualnog i objašnjavajućeg reporterskog pristupa onima koji zarađuju hljeb sa sedam kora.

FTV

Da li su osobe iz evidencija službi za zapošljavanje stvarni tražioci posla ili su u evidencijama samo zbog zdravstvene zaštite? Poslodavci koji vape za radnom snagom u Zeničko-dobojskom kantonu pokrenuli su inicijativu da se razdvoji i definira broj pasivnih od aktivnih tražilaca zaposlenja. Stiče se dojam da je prilog ispričan iz ugla poslodavaca, ne ulazeći u dublje uzroke velikog broja nezaposlenih te onih koji su čekajući poslove kojih nema otišli u Zapadnu Evropu. Prilog je postavljen i iz vizure budžetskih izdvajanja, a najmanje je vidljiva priča o onima koji jesu najugroženiji – nezaposleni stanovnici BiH. Nije postavljeno ni pitanje šta poslodavci nude onima koji su u potrazi za poslom i kako su se uopšte doveli u situaciju da nemaju radnika.