Izvještaj o stanju medijskih sloboda i sigurnosti novinara u Srbiji za 2023. godinu, u kojem se ocjenjuju pritisci koje doživljavaju medijski djelatnici u zemlji, pokazao je da je više od polovine srbijanskih novinara doživjelo autcenzuru.
Pod nazivom “Iza naslova: Prijetnje, napadi i pritisci na novinare u Srbiji” istraživanje je provedeno u saradnji Udruženja novinara Srbije (UNS) i Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), uz podršku Evropske unije i Vijeća Evrope, na temelju ankete 130 novinara i medijskih djelatnika.
Izvještaj predstavlja glavne izazove za sigurnost novinara ispitujući medijsko okruženje u Srbiji kroz percepcije i iskustva novinara. Budući da su novinari u Srbiji suočeni s digitalnim nasiljem i rastućom autocenzurom, izvještaji imaju za cilj rasvijetliti nevidljive i podcijenjene pritiske koji još uvijek imaju značajan utjecaj na njihovu slobodu izvještavanja.
Prema izvještaju, 53,8 posto novinara reklo je da su se već suočili sa situacijom u kojoj su odlučili ne izvještavati o nekoj temi. Čimbenici koji su doveli do ove odluke su različiti: 23,7 posto objasnilo je da se plaši za svoju osobnu sigurnost, 21,6 posto je imalo etičke dileme o tome treba li prijaviti ili ne, dok je pritisak od strane poslodavaca ili nadređenih na to navelo 17,5 posto ispitanika. Kao rezultat toga, 53,1 posto žali zbog ove odluke uglavnom jer je javnost bila uskraćena za važne informacije.
Izvještaj također naglašava iskustva novinara s prijetnjama i nasiljem. Institucionalni pritisak je oblik prijetnje s kojim se većina novinara susreće u svom radu (46,2 posto), poput onemogućavanja pristupa medijskim događajima, zlouporabe položaja nadležnih tijela ili obeshrabrujućih pitanja.
Slijede ekonomski pritisci ili nesigurnost posla (40,2 posto) te verbalne prijetnje (30,5 posto). Gotovo 30 posto reklo je da su često ili redovno bili meta klevetačkih kampanja. Podaci o SLAPP-ovima (Strategic Tusses Against Public Participation) pokazuju koliko je problem raširen, jer ih je često ili redovito doživljavalo 17,1 posto novinara.
Nivo digitalnog nasilja s kojim se susreću novinari u Srbiji također je zabrinjavajuća: 39,2 posto je prijavilo iskustvo digitalnog nasilja, a najčešći oblici su trolanje, internetsko zlostavljanje i lažno predstavljanje.
Izvještaj donosi i nekoliko preporuka državnim vlastima i medijskom sektoru kako bi se očuvao integritet novinarstva i odbranile demokratske vrijednosti u Srbiji. Zahtijeva jaču pravnu zaštitu novinara i poziva na poboljšanje javne svijesti i promociju slobode medija.
Izvor: EFJ
