Medijske slobode u BiH iz perspektive građana

U RS-u dvije trećine ispitanika je nezadovoljno radom medija i novinara, dok je u FBiH nezadovoljno nešto više od polovine ispitanika

Medijske slobode u BiH iz perspektive građana
Foto: vanilla-bear-films/Unsplash.com

Mediji su izuzetno važan segment demokratije i nezamislivo je funkcioniranje bilo koje države bez profesionalnih i odgovornih masovnih medija. Mediji su okupirali naše živote i posvećujemo im više vremena nego bilo kojoj drugoj aktivnosti tokom slobodnog vremena.

No, oni su istovremeno korisno sredstvo za razumijevanje i praćenje svijeta oko sebe, odnosno informiranje, edukaciju pa i zabavu. Zato nam ne bi smjelo biti svejedno na koji način građani konzumiraju i procjenjuju medije, kakav je nivo tih medijskih sadržaja koje pratimo i u kakvim uvjetima novinari obavljaju svoj posao.

Vodeći se tim pitanjima, Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini i Udruženje BH novinari proveli su istraživanje o nivou medijskih sloboda, kao  i povjerenju u medije među građanima Bosne i Hercegovine. Istraživanje je provedeno u periodu od 21. marta do 11.aprila 2024. godine metodom  CATI ankete i na uzorku od 516 ispitanika.

Neki od glavnih zaključaka ovogodišnjeg istraživanja su da u 2024. godini građani BiH najviše vjeruju medijima (61,8 posto) i vjerskim zajednicama (56,7 posto), a zatim nevladinom sektoru (44,4 posto), te međunarodnoj zajednici (45,8 posto) i uopćeno institucijama vlasti (43,1 posto).

Političke stranke i političari pridobili su najmanje povjerenja od strane građana – 16,6 posto anketiranih ima povjerenja u njih. U odnosu na 2023. godinu povjerenje građana u medije je opalo za pet posto te u međunarodnu zajednicu – u Republici Srpskoj čak polovina ispitanika nema povjerenje u međunarodnu zajednicu.

Na nivou države, više od polovine ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna 54,3 posto. Kad je riječ o entitetima, u RS-u tek 37,6 posto ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna, a nešto manje od 30,9 posto da je potpuno prisutna.

U Federaciji BiH znatno veći dio ispitanika nego u RS smatra da je sloboda medija  djelomično prisutna (63,8 posto)  dok samo 10,7 posto misli da je potpuno prisutna.

Ispitanici su gotovo jednako zadovoljni radom medija i novinara u odnosu na 2023. godinu. U ovom dijelu, znatno se razlikuju ocjene u entitetima. U RS-u dvije trećine ispitanika je nezadovoljno radom medija i novinara ili u procentima 65,8 posto, dok je u FBiH za 10 posto poraslo je zadovoljstvo radom medija i novinara.

Najviše ispitanika smatra da je politička ovisnost najveća prepreka slobodi medija (57,7 posto) zatim opća politička klima 32 posto. Prema mišljenju građana RS-a, dvije glavne prepreke slobodnom novinarstvu su politička ovisnost (52,2 posto) i finansijska ovisnost (37,6 posto). U FBiH, političku ovisnost kao prepreku slobodnom novinarstvu prepoznaje 59,7 posto ispitanika, te opću političku klimu (28,8 posto).

Većina stanovnika BiH ne odobrava niti jedan oblik nasilja prema novinarima – 87,4 posto ispitanika, ali ipak 12,6 posto ispitanika smatra da su „u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani“.

U RS i dalje više od četvrtine ispitanika odobrava nasilje prema novinarima – 26,4 posto anketiranih, što je znatno manji procenat nego u 2023. godini (74,1 posto) i dalje zaista zabrinjavajući podatak. U FBiH nasilje odobrava 5,2 posto anketiranih.

U cijeloj BiH je zabrinjavajuće veliki broj građana koji nisu upoznati sa kriminalizacijom klevete u RS – čak 40 posto anketiranih. Gotovo polovina stanovnika RS nije upoznata sa kriminalizacijom klevete u tom entitetu, a u FBiH taj procenat je oko 34 posto.

U oba entiteta građani su svjesni negativnih posljedica kriminalizacije klevete – u RS takvo mišljenje dijeli 30,9 posto anketiranih , a u Federaciji njih 39,9 posto.

Kao prvi izvor informacija, TV polako gubi primat nad ostalim medijima na teritoriji BiH. TV kao prvi izvor koristi 39,7 posto građana, a veća polovina koristi internet (38,6 posto) i društvene mreže – 18,4posto.

U RS internet je prvi izvor informacija za 59 posto ispitanika, zatim slijede društvene mreže (28,7 posto), dok TV koristi tek 18,5 posto ispitanika u svrhu informiranja. TV je još uvijek predominantan izvor informacija za 51,5 posto anketiranih u FBiH, zatim slijedi internet – 31,6posto, te društvene mreže (13,2 posto).

Izvor: BH novinari

About The Author