Poslanici Skupštine Srbije usvojili su Zakon o javnom informiranju i medijima i Zakon o elektronskim medijima bez obzira na protivljenje medijske zajednice koja je upozoravala da se njima legalizira prisustvo države u vlasničkim strukturama.

Dok vlast ističe da se radi o “revolucionarnim zakonima”, koji su u potpunosti usklađeni sa Ustavom Srbije i medijskom strategijom iz 2020. godine – opozicija, medijska i novinarska udruženja i nezavisni mediji u Srbiji ocijenili su članovima koji su naknadno upisani u nacrte pravi temelj za “gašenje preostalih nezavisnih medija i gušenje sloboda govora i objektivnog informiranja”.

Na zakone je reagirala i Evropska komisija koja je od vlasti u Srbiji zatražila da provede medijsku strategiju kojom je predviđeno povlačenje države iz vlasničke strukture medija.

Ministar informiranja i telekomunikacija Mihailo Jovanović ocijenio je ranije da su ti zakoni “revolucionarni, da su u potpunosti usaglašeni sa Ustavom Srbije, Medijskom strategijom i Evropskom direktivom o audio-vizuelnim medijskim uvjetima”.

Proevropske opozicione stranke navele su da su ti zakoni “vrlo loši i da nisu po demokratskim principima”, kao i da će, ukoliko budu usvojeni, Srbija biti u totalnom medijskom mraku, jer bi se na taj način “eliminirali preostali nezavisni elektronski mediji”.

Oni su dan ranije od vlade zatražili da promijeni sve sporne odredbe zakona o medijima ili da ih u cijelosti povuče. Radi se o odredbama koje su u nacrte zakona dodati poslije završene javne rasprave, a bez znanja radne grupe i medijskih i novinarskih udruženja koji su radili na tim nacrtima.

Napomenuli su da se te odredbe tiču “ozakonjenja” nelegalne prakse kojim je država u prethodnih pet godina indirektno, putem državne telekomunikacijske kompanije “Telekom Srbija” učestvovala u vlasničkoj strukturi medija, a time uticala i na njihovu uređivačku politiku.

Pojedini predstavnici medijskih i novinarskih udruženja ocijenili su da je čitav proces usvajanja medijskih zakona “skandalozan”, kao i da će posljedice usvajanja biti dugoročne po medijsku scenu u Srbiji.

– Medijski zakoni su prošli u Skupštini Srbije bez ozbiljne rasprave, s velikim brojem izmjena, koje je bilo nemoguće pohvatati. Ovo je pokazna slika kako se donose važni zakoni i kako se poslije hvatamo za glavu od onoga što je prošlo – kazala je Ivana Stevanović iz Fondacije Slavko Ćuruvija za N1.

– Pojavili su se neki sporni članovi koji zapravo poništavaju sve ono dobro što su ovi zakoni mogli da donesu – dodala je, ističući da je očigledno Telekom izazvao najviše bure u javnosti, odnosno mogućnost da osniva medije.

Ocijenila je da je Regulatornom tijelu za elektronske medije ostavljena mogućnost da radi isto kao i do sada, kao i da nikome ne polaže račune za odluke koje donosi, koje su često suprotne zakonu.

Kako je ranije saopćila Vlada Srbije, Zakonom o javnom informiranju i medijima definiraju se garancije slobode javnog informiranja i zabrana diskriminacije, ugrožavanja slobodnog protoka informacija, kao i vršenja pritisaka, prijetnji ili ucjenjivanja medijskih radnika.

Posebna pažnja posvećuje se i kažnjavanju nasilja nad novinarima, zaštiti medijskog pluralizma i zabrani monopola u oblasti javnog informiranja.

Zakonom su obuhvaćene i posebne obaveze ustanova javnih medijskih servisa i drugih medija koji pružaju usluge po načelima javnih medijskih servisa, u pogledu pravovremenog i nepristrasnog izvještavanja i kvaliteta usluga.

Definiran je pojam podsticajnog okruženja koje podrazumijeva stvaranje i održavanje političkog, ekonomskog i društvenog okruženja koje medijima treba da osigura slobodan rad, bez pritiska.

Zakonom o elektronskim medijima definira se organizacija i rad Regulatornog tijela za elektronske medije, uvjeti i način pružanja medijskih usluga, uvjeti i postupak za izdavanje dozvola za pružanje medijskih usluga, nadzor nad pružaocima medijskih usluga, kao i druga pitanja od značaja za ovu oblast.

Za Zakon o javnom informiranju i medijima na sjednici održanoj u četvrtak glasalo je 142 od 175 prisutnih poslanika, protiv je bilo 18, a nije ih glasalo 15, dok je za Zakon o elektronskim medijima glasalo 144 od 173 prisutnih poslanika, 14 je bilo protiv, 15 nije glasalo.

Izvor: VoA