Velika većina latinoameričkih birača u Sjedinjenim Američkim Državama smatra da je potrebno uvesti strožija pravila za razvoj i korištenje umjetne inteligencije (AI), pokazuje novo istraživanje Instituta za digitalnu demokratiju Amerika (DDIA), provedeno među 1.500 registriranih birača latinoameričkog porijekla.
Prema rezultatima istraživanja, 78 posto ispitanika podržava strožiju regulaciju i nadzor nad AI tehnologijama. Takav stav prisutan je među pristalicama obje vodeće američke političke stranke: podržava ga 83 posto demokrata, 73 posto nezavisnih birača i 72 posto republikanaca.
Istraživanje pokazuje da zabrinutost zbog umjetne inteligencije prvenstveno proizlazi iz mogućih posljedica po svakodnevni život. Čak 74 posto ispitanika strahuje da bi AI mogao ugroziti radna mjesta, 72 posto zabrinuto je za zaštitu ličnih podataka, dok 71 posto navodi da je sve teže razlikovati sadržaje koje je generirala umjetna inteligencija od onih koje su stvorili ljudi.
Istovremeno, 82 posto ispitanika vjeruje da će razvoj umjetne inteligencije u narednim godinama utjecati na njihove živote.
Posebno nepovjerenje izraženo je prema tehnološkim kompanijama. Samo 19 posto ispitanika vjeruje direktorima tehnoloških kompanija kada je riječ o sigurnom razvoju umjetne inteligencije, dok povjerenje u AI kompanije ima 22 posto. Ni državne institucije ne uživaju znatno veće povjerenje: Kongresu vjeruje 27 posto, a predsjedniku SAD-a 28 posto ispitanika.
Podrška nezavisnom nadzoru i provjeri AI sistema
Dvije trećine ispitanika podržava obavezu da kompanije prije objavljivanja novih AI modela dostave procjene rizika američkom Ministarstvu trgovine. Jednak udio podržava nezavisnu provjeru i odobravanje AI sistema prije njihovog puštanja u upotrebu, dok 61 posto smatra da bi razvoj naprednijih sistema trebalo privremeno zaustaviti dok se ne uspostave odgovarajući sigurnosni standardi.
Značajan dio istraživanja posvećen je i infrastrukturi potrebnoj za razvoj umjetne inteligencije. Čak 74 posto ispitanika strahuje da će podatkovni centri povećati račune za električnu energiju, dok 68 posto smatra da previše opterećuju lokalne vodne resurse. Samo 23 posto podržalo bi izgradnju podatkovnog centra u vlastitoj zajednici, dok se tome protivi 51 posto.
Autorica analize objavljene na portalu Tech Policy Press, Roberta Braga, osnivačica i izvršna direktorica DDIA-e, ističe da rezultati dovode u pitanje uvriježenu pretpostavku prema kojoj se tehnološki napredak i snažnija regulacija međusobno isključuju.
Prema njenoj ocjeni, građani žele razvoj novih tehnologija, ali istovremeno očekuju konkretne mjere za zaštitu radnih mjesta, privatnosti, djece i lokalnih zajednica.
Braga upozorava i na potrebu veće transparentnosti AI sadržaja, posebno u kontekstu dezinformacija. Istraživanje pokazuje da 75 posto ispitanika smatra kako je teško razlikovati istinite od lažnih informacija na društvenim mrežama, dok je 83 posto zabrinuto za sigurnost djece na internetu.
Kao moguće odgovore na ove izazove navodi nezavisno testiranje AI sistema, obavezne procjene rizika, jasnije označavanje sadržaja generiranih umjetnom inteligencijom i uključivanje građana u donošenje regulatornih odluka.
Zaključuje da bi se uspješnost buduće politike upravljanja umjetnom inteligencijom trebala mjeriti ne samo brzinom tehnološkog razvoja nego i sposobnošću institucija da osiguraju odgovornost kompanija, zaštite građane od predvidivih šteta i omoguće javnosti stvarno učešće u oblikovanju novih tehnologija.
Izvor: Tech Policy Press
