CRNA GORA: NOVINARI SE NAJMANJE PITAJU ŠTA ĆE OBJAVITI

IZDVAJAMO

Četvrtina anketiranih smatra da se kredibilitet novinarstva veoma smanjio, a svega 28% ispitanika istaklo je da je značaj novinarstva za društvo donekle porastao. Problem je to što su neki novinari istakli da im je skrenuta pažnja da ne mogu negativno da izvještavaju o kompanijama koje su veći oglašivači u tom mediju, te da poslodavci radije prihvataju tekstove u kojima se negativno govori o političarima nego o moćnim biznismenima ili njihovim kompanijama. Razlog tome vide u malom marketinškom tržištu za koje se utrkuje jako veliki broj medija.

CRNA GORA: NOVINARI SE NAJMANJE PITAJU ŠTA ĆE OBJAVITI

Suptilna cenzura, koja se ostvaruje putem ekonomske i socijalne zavisnosti novinara od medijskih vlasnika, izraženija je od direktnog miješanja u novinarski rad

Za crnogorske novinare i novinarke etika je jako bitna i vode računa da se ne ogriješe o Kodeks novinara, imaju slobodu da odlučuju koje priče će da rade i s kojeg aspekta, lično nisu izloženi cenzuri ni autocenzuri. Sve u svemu, stanje u novinarstvu bi bilo prilično idilično ako bi se samo s jednog aspekta posmatrali podaci koje je predstavio Sindikat medija Crne Gore (SMCG) u okviru istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara.

Istraživanje je dio projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara, čiji su, osim SMCG, dio i Nezavisno udruženje novinara Srbije kao nosilac projekta, te udruženja novinara Bosne i Hercegovine, Kosova, Hrvatske i Makedonije. Projekat, čija je prva godina završena predstavljanjem istraživanja u svim zemljama, finansira Evropska komisija.

Opsežno istraživanje, koje je obuhvatilo i anketu s novinarima i urednicima, pokazalo je da, kada se podaci iz ankete detaljnije analiziraju, stanje je daleko od dobrog. I tako je u svim zemljama. Anketa je rađena na namjernom kvotnom uzorku i obuhvatila je zaposlene u svim medijima koji imaju informativne redakcije tako da pruža dobru opštu sliku situacije.

Koliko novinari utiču na svoj rad?

Anketirani u Crnoj Gori govore pozitivno kada im se postave pitanja koja se direktno odnose na njihov rad. Primjera radi, 92% anketiranih je reklo da ima veliku ili apsolutnu slobodu da odlučuje na kojim pričama će raditi. Ali, upitani da daju generalne ocjene i lični doživljaj onoga što se zaista dešava u crnogorskim redakcijama, daju nešto drugačije odgovore. Ti odgovori su ukratko sadržani u sljedećem:

– 55% anketiranih je kazalo da cenzura u većoj ili manjoj mjeri utiče na njihov rad;

– 83,3% anketiranih je kazalo da nadležni urednici i viši urednici u većoj ili manjoj mjeri utiču na njihov rad;

– 55,6% anketiranih je kazalo da vlasnici medija utiču na njihov rad;

– 46,3% anketiranih smatra da od konkretne situacije zavisi šta je etično u novinarstvu;

– 26% anketiranih smatra da je prihvatljivo ostaviti po strani moralne standarde ukoliko to neke vanredne okolnosti zahtijevaju;

– 30% anketiranih smatra da je ponekad ili uvijek opravdano plaćati za povjerljive informacije;

– 26% anketiranih smatra da je opravdano lažno se predstavljati.

Istraživanje je potvrdilo da se broj zaposlenih u medijima konstantno smanjuje zbog čestih otkaza u medijima, ali veliki broj zaposlenih, naročito novinara, napušta profesiju i zapošljava se, najčešće, u PR-sektoru. U svim crnogorskim medijima radi manje od 1.300 zaposlenih, a od toga najmanje 730 njih zaposleno je u Javnom RTV servisu.

Primanja su ispod državnog prosjeka. To je potvrdila i anketa prema kojoj 24% anketiranih ima platu između 400 i 500 eura, njih 20% ima platu koja je između 500 i 600 eura, dok skoro 15% ispitanika prima od 300 do 400 eura.

Urednici imaju duplo veće zarade od novinara. Čak 83% anketiranih je saglasno da je ekonomski položaj novinara u prethodnih pet godina veoma ili donekle oslabio, a četvrtina njih smatra da je došlo do velikog porasta prosječnog radnog vremena novinara.

Samo dva ispitanika vjeruju da je ekonomski položaj novinara donekle, odnosno veoma ojačao u prethodnom periodu. O ekonomskom položaju novinara govori i činjenica da 18,5% ispitanika osim novinarstva radi i neki drugi, plaćeni posao.

O oglašivačima samo pozitivno

Prekovremeno se radi naročito u štampanim privatnim medijima. Anketa je pokazala i pretjerana očekivanja poslodavaca jer se od novinara traži da pokrivaju više tematskih oblasti i da ne mogu da se usavršavaju u jednoj. To je izjavilo 67% anketiranih.

Četvrtina anketiranih smatra da se kredibilitet novinarstva veoma smanjio, a svega 28% ispitanika istaklo je da je značaj novinarstva za društvo donekle porastao. Problem je to što su neki novinari istakli da im je skrenuta pažnja da ne mogu negativno da izvještavaju o kompanijama koje su veći oglašivači u tom mediju, te da poslodavci radije prihvataju tekstove u kojima se negativno govori o političarima nego o moćnim biznismenima ili njihovim kompanijama. Razlog tome vide u malom marketinškom tržištu za koje se utrkuje jako veliki broj medija.

Generalna percepcija sagovornika u istraživanju je da su autocenzura i cenzura jako izraženi u Crnoj Gori i da su to dva glavna ograničavajuća faktora slobode medija. Čini se da je suptilna cenzura, koja se ostvaruje preko ekonomske i socijalne zavisnosti novinara od medijskih vlasnika izraženija nego direktna i otvorena cenzura.

Da je situacija jednako loša i u ostalim zemljama regiona koje čekaju na red da uđu u Evropsku uniju, pokazala je uporedna analiza u kojoj su istraživači, slijedeći metodologiju Snežane Trpevske, dali odgovore na ista pitanja. Prvi put je na isti način i u istom periodu istraženo stanje u medijima i to po ovim osnovama: pravna zaštita medijskih i novinarskih sloboda, položaj novinara i novinarki u redakciji, profesionalna etika i nivo cenzure, kao i bezbjednost novinara i novinarki.

Baza napada na sajtu www.safejournalists.net

Bezbjednost novinara i novinarki zauzima posebno mjesto u projektu Regionalna platforma jer je utvrđeno da su zaposleni u medijima lake mete, da se slučajevi napada na njih ne istražuju adekvatno i da generalno nema volje da se stanje popravi.

Zato je i urađen sajt www.safejournalists.net, regionalnog karaktera, koji predstavlja bazu napada na novinare i “brojaće” i pratiti slučajeve unazad tri godine, počevši od 2014. godine. Slučajevi su podijeljeni po regionalnim centrima: Podgorica, Priština, Skoplje, Zagreb, Sarajevo i Beograd, a kompletan sadržaj je na jeziku zemlje u kojoj se napad desio te na engleskom jeziku.

Cilj je da sajt postane prepoznat kod zaposlenih u medijima i da se napadi prijavljuju preko njega, nakon čega će nadležne organizacije provjeravati prijavu, postavljati je na sajt i kroz poseban sistem za rano upozoravanje i prevenciju pratiti dalje.

About The Author