Obje televizije uglavnom su objektivno izvijestile o reviziji. Ipak, Federalnoj se pokrala navijačka rečenica u prilogu o političkoj krizi, dok je državna televizija štedjela Bakira Izetbegovića
FTV: SEDMICA KOJU JE POJELA REVIZIJA
21. – 27. februar 2017.
KAKO SMO PONOVILI NAUČENO GRADIVO? Sve je i dalje u znaku revizije, i to sad već drugu sedmicu zaredom. Urednica Edina Šečerović odlučila je da se u Dnevniku 2 u srijedu pročitaju dijelovi iz najnovijeg saopštenja Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva koji slovi za glavnog podržavaoca ideje da se nastavi spor pred Međunarodnim sudom pravde. U saopštenju ne postoji ništa što ranije nije obznanjeno, pa je gledateljstvo moglo utvrditi gradivo, tj. politiku lidera SDA. No, čime se vodila urednica kada je odlučila kroz citate izdvojiti već dobro znani politički stav? Odgovor se dao naslutiti u idućem prilogu, u kojem se spekuliralo o krizi vlasti, kako su je mnogi mediji krstili. Sabirajući reakcije sa svih strana i lamentirajući nad suprotstavljenim gledištima vodećih stranaka, iznijet je jednostran, krajnje pristrasan zaključak prema kojem će daljnja eskalacija političke krize zavisiti isključivo od narednih poteza zvaničnika Republike Srpske. Od dnevničkih osvrta na političke turbulencije očekuje se u prvom redu ekskluzivna informacija, ako se ona posjeduje. Ako ne, onda oštroumno, ali ne i pristrasno uvezivanje postojećih saznanja.
DNEVNIK ZA PRIMJER: Kako se objektivno pokriva vijest o reviziji na dan podnošenja aplikacije, mogli smo vidjeti u uredničkoj pripremi Amre Zaklan. Prvo je priređen kratki podsjetnik na presudu koja se pokušava revidirati, a zatim su suprotstavljeni stavovi dva člana Predsjedništva koji iznose različita tumačenja o svim pravnim i političkim okolnostima. Zaklan je i ranije znala pokazati kako bi trebala izgledati informativna emisija javne televizije. Bez podilaženja niskim strastima i bez političke i ideološke naklonosti, publici su prezentovane vodeće političke struje, ali i poznate činjenice.
IZDVOJENO:
Dva dana ranije, ista urednica nas je vratila u našu dužničku realnost kroz razgovor s rezidentnim predstavnikom MMF-a koji je rekao kako aranžman nije ugrožen, ali je nova tranša još neizvjesna. U nastavku smo mogli saznati i koje tačno mjere nisu ispunile domaće vlasti i tako je stavljena tačka na sva nagađanja oko nastavka ugovorenog kreditnog aranžmana.
OCJENA: 6
BHT1: KAKO UČINITI INTERVJU BEZOBRAZNIJIM?
21. – 27. februar 2017.
PRISTOJNO, ALI TREBALO JE BITI KRAĆE: Revizija je na BHT1 riješena gostovanjem dva člana Predsjedništva oko kojih se i vrti sva storija, i to u dva dana. Prvo je Sead Masnica ugostio Mladena Ivanića, s kojim je bio neobično direktan na momente, pa ga je priupitao i da li se Srbija upliće u njegove stavove. Solidan razgovor koji je trebao biti znatno kraći. Političari su skloni ponavljanjima i govorancijama i to treba imati na umu kada se pripremaju pitanja.
KOREKTNO, ALI TREBALO JE BITI DUŽE ZA BAR DVA PITANJA: Dan poslije, gost je bio Bakir Izetbegović, a Masnica je bio za nijansu manje direktan. Ili za čak više nijansi. Jer Izetbegović mu je u dva navrata dao izvanrednu prigodu da ga, uslovno rečeno, napadne, ili mu se suprotstavi oštrijim pitanjem. Prvi put kada je rekao da on nije pokrenuo reviziju, a drugi put kada je ustvrdio kako, po onome što on zna, Asim Sarajlić (potpredsjednik SDA koji je pod istragom za nezakonita zapošljavanja, op.aut.) tek je dao preporuku da se neko zaposli. Sportskim rječnikom kazano, bili su to ziceri za novinara koji želi otkriti šta je iza fasade njegovog sagovornika. Nažalost, umjesto zicera slušali smo samouvjerenu besjedu gosta koji tvrdi šta jeste, a šta nije krivično djelo. Ili kako preporuke i neformalne veze u poslovnom svijetu nisu nepoželjno ponašanje.
IZDVOJENO:
BHT1 u subotu (urednica Svjetlana Topalić), u priči Marka Divkovića, donosi uradak koji se najavljuje kao istraživanje. Tema je zašto nema optužnice tri godine poslije paljenja zgrade Vlade TK i kamenovanja policajaca. Novinar se pita da li se šalje poruka da su vandalstvo i napadi na policiju dopušteni. Dan kada se rušilački čin desio naziva se “opravdani radnički bunt koji se pretvorio u masovnu pljačku”. Pitanja su na mjestu, pa i poriv da se stvar istraži, ali tuzlanski protesti koji su se raširili po cijeloj zemlji zaslužili su više od sjećanja/istraživanja koje rovi po nepokrenutim krivičnim postupcima protiv vandala. Javna televizija bi se mogla zapitati ili istražiti i razloge gnjeva koji se tada izlio po ulicama, baš onako kako nisu na godišnjicu najznačajnijeg postdejtonskog političkog događaja.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Obje televizije su uglavnom objektivno izvijestile o reviziji, ili su većim dijelom profesionalno pokrile medijski događaj koji opsjeda javno mnijenje. Kako se više odmičemo od prve najave da će se nastaviti spor sa Srbijom, sve je manje neodmjerenih medijskih priprema. BHT1 je kroz razgovore približila javnosti udaljena politička mišljenja, dok ih je FTV korektno prenijela ili interpretirala. Ipak, Federalnoj se pokrala navijačka rečenica ili neprimjerena ocjena u prilogu o političkoj krizi, dok je državna televizija u intervjuu štedjela Bakira Izetbegovića.