MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

Nikolinin krvavi nos i aktivista bez telefona

Može li vlast upravljati građanskom neposlušnošću tako da ima korist a da ne snosi posljedice?

RTRS I BNTV: Šta će biti s novcem od klirinškog duga?

PLUS SEDMICE RTRS Reporterka Dragana Knežević pripremila je osmog avgusta uvid u rješenje carinskog spora između Hrvatske i zemalja regiona. Prezentovala je stavove zemalja regiona, uravnoteženo i balansirano, pozivajući se na sve javno dostupne informacije. BNTV Reporterka Mirjana Minić u Dnevniku 2 12. avgusta (ur. Suzana Rađen-Todorić), ustanovila je “šumu fiskalnih i parafiskalnih nameta” privrednim subjektima. Neki od tih nameta idu u budžet Šuma Srpske i Vatrogasnog saveza, a Trebinje je područje koje u tom momentu gori. Minić je postavila pitanje gdje ide novac od prikupljanja naknada objektivno, uravnoteženo i nepristrasno. Priča koju je donijela, bez obzira na pristup, bila je cjelovita i logična. Izostalo je pitanje kada će u BiH biti izrađen Registar parafiskalnih nameta, budući da Minić u prilogu tvrdi da su tu obavezu na sebe preuzeli Savjet ministara i entiteska ministarstva u Reformskoj agendi. Ipak, zbog kompleksnosti teme, na njega je trebalo odgovoriti. MINUS SEDMICE RTRS Izvještaj o konkursu za direktora Instituta za nestala lica, u trajanju od četiri minute, prezentovala je novinarka Branka Kusmuk. Prilog je konstruisan tako da se čulo šta o tome govore predstavnici udruženja srpskih žrtava i logoraša. Tema je zatvorena zaključkom (parafraza) da se kroz Institut za nestala lica “mešetari srpskim žrtvama onako kako to Sarajevu odgovara” (10. august 2017., urednica Marijana Đurđević). Reporter Stefan Ličina u Sarajevu je pronašao Auschwitz. Prema njegovom izvještaju, početak snimanja serije o Aliji Izetbegoviću u Tarčinu, na mjestu logora za Srbe u proteklom ratu (Silos), “sarajevskom Auschwitzu”, govori da “političko Sarajevo ne odustaje od ideje unitarne BiH” (13. august 2017, urednica Marijana Đurđević). BNTV Dubravko Curać je 11. avgusta razgovarao sa Nebojšom Vukanovićem, predsjednikom pokreta “Za pravdu i red”. Motiv je bilo novo odobrenje Vlade RS preduzeću “Putevi RS” da se zaduži 30. miliona KM. Vukanović tvrdi da opet ni marka neće biti uložena u istočni dio RS-a, i da se novac troši bez reda i zakona. Reporter Curać ove tvrdnje uopšte nije provjerio kod Puteva RS, Vlade RS, odnosno Ministarstva saobraćaja i veza, dajući tako javnosti samo jednu interpretaciju.

RTRS I BNTV: Oluja naprijed, Omarska stoj!

Plus nedjelje RTRS Trebinje gori. Požari su se proširili i na minska polja i dalekovode. Reporter Mladen Vujinović postavlja 31. jula pitanje šta se dešava s opremom, kakva je spremnost vatrogasaca. Zaključuje da u Banjaluci postoje 92 vatrogasca opremljena najbolje od svih vatrogasaca u RS-u, te da se u Trebinju vatra u lancu od 20 kilometara gasi opremom starom 10 godina. Potom, Vujinović izvještava da je Vlada RS proslijedila Vatrogasnom savezu RS 2,8 miliona KM da se ovaj problem riješi, a ni marka nije došla u trebinjsku vatrogasnu jedinicu. Na pitanje o čemu se radi u ovom spletu događaja, koji se može nazvati i diverzijom spašavanja Trebinja, odgovor nismo dobili. Pitanje zašto se to dešava, ipak nije bilo postavljeno ni u jednom od brojnih priloga o požaru koji je emitovan čak u tri Dnevnika koje je uređivala Marijana Đurđević. BNTV Novinarka Bojana Vinčić za BNTV donijela je šestog avgusta priču o Mirku Todoroviću, pacijentu na dijalizi u Laktašima, koji je dobio sepsu zbog neuslovnog liječenja. U dokumentima Mirka Todorovića vidi se da je 20 mjeseci bio vođen u spisima te ustanove kao oboljeli od tuberkuloze, da bi ta informacija iz registra Dijaliznog centra u Laktašima kasnije bila izbrisana. Protiv doktora i direktorice Todorović je podnio krivičnu prijavu. Odgovor od direktorice nisu dobili. Vinčić donosi u istom prilogu i izjavu radnika i radnica Centra koji najavljuju da će izaći pred Vladu ili pred Narodnu skupštinu ukoliko im ne obezbijede uslove za rad. Prilog je emitovan u sredini Dnevnika koji je uređivao Slobodan Durmanović. Minus nedjelje RTRS U Dnevniku 31. jula slušali smo šta se desilo na liniji tužilaštvo-odbrana u predmetu “Trezor”. Reporterka je veoma koncizno i uravnoteženo izvijestila o primjedbi Republičkog tužilaštva na Odluku Sudskog vijeća Okružnog suda u Banjaluci da se uhapšeni u akciji “Trezor” nakon podizanja optužnice brane sa slobode. A zatim je u podsjećanju na akciju “Trezor” upropastila prilog do krajnje granice etike spomenuvši jela o kojima u optužnici uopšte nije bilo riječi. Čak je i rekla da su optuženi krivi, tri dana prije izjašnjavanja o krivici. BNTV Novinarka Bojana Vinčić u prilogu od šestog avgusta (urednik Slobodan Durmanović) postavlja pitanje zaduženosti građana RS-a i zaključuje da raste. Zvaničnih podataka i statistike o tom porastu u prilogu nema. Umjesto da prikaže podatke, reporterka Vinčić obuhvaća temu vrlo široko, ali bez osnovne argumentacije, niti i preciznosti. Izjave sagovornika ne mogu se povezati ni sa glavnim pitanjem priloga, niti međusobno.

KONCERT POTPORE EUROPSKIM VRIJEDNOSTIMA

IZDVAJAMO Dva dana poslije koncerta, 10. juna, Dražen Pehar, takođe na portalu Dnevnik.ba, objašnjava zašto Hrvatima “posve manjka osjećaj za značaj kolektivnog pamćenja i institucionalizaciju memorije”. Pehar je koncert potpore hrvatskim uznicima iskoristio kao priliku da istakne da “ne postoji niti jedan Muzej Hrvatske Republike Herceg-Bosne, ili jak dokumentacijski centar sa izvorima o domovinskome ratu”. Prema mišljenju Pehara, izgleda da netko namjerno uskraćuje novac za potrebe “institucionalizacije memorije”, za koju Bošnjaci u BiH jesu veliki majstori. Nije postojala prilika da Pehar objasni da je veliki dio dokumentacije o ratu upravo u spisima Tribunala u Haagu.

KO I KAKO PREDSTAVLJA VJERSKE ZAJEDNICE U BiH? Zavisi koji javni servis gledate!

IZDVAJAMO Sveukupno, slika vjerskih zajednica na javnim servisima tokom Vaskrsa/Uskrsa je neprikladna, neuravnotežena i neautentična. Direktno pokazuje nedemokratičnost javnih servisa u raspodjeli publiciteta i članovima i vjerskim liderima. Takođe i njihovu nesposobnost da “nevjerujuću javnost” zaštite od kvalifikovanja “nedostojnom i izgubljenom”.

KOLIKO JE DNEVNOJ ŠTAMPI U RS-u BITNA BANJALUKA: Skoro kao da ne postoji

IZDVAJAMO Jednoj zajedničkoj temi – obnovi dodatne niskonaponske mreže u Potkozarju, i novom vodovodu u Verićima, Glas Srpske posvetio je šest puta više prostora nego Nezavisne, i četiri puta više nego Blic. U kvalitativnom smislu, Glas je u vijest uvrstio više dijelova saopštenja Gradske uprave – objavljenog i na zvaničnoj stranici Grada. Bez obzira što su vijesti dali više prostora, sa građanima Verića i Šušnjara nisu razgovarali. Tu su se sva tri dnevna lista pozvala na isti izvor – Gradsku upravu, i njeno saopštenje. Znajući da je ono proizvod odnosa s javnošću, javlja se problem vjerodostojnosti i potpunosti. Niti jedan dnevni list nije zaista provjerio jesu li izneseni podaci tačni, nego su ih uzeli kao datost.

AVE, BELI – APSTINENTI TI KLIČU

IZDVAJAMO Možda Beli i jeste potpuno cirkuzantsko otjelotvorenje diskursa – apsurd karaktera, groteska narativa, ali gledajući „ozbiljnije“ predsjedničke kandidate, ko mu je suštinska alternativa: Aleksandar Vučić, koji guši svaku elementarnu slobodu populističkim i popnacionalističkim narativima pretvara Srbiju u diktaturu poluzatvorenog tipa; Saša Janković, koji bi više poštovao Ustav i zakone, a ne najavljuje da bi radio na kakvim korjenitim promjenama političkih principa i pozicija i ne pokazuje nedvosmisleno da je za to spreman; Vuk Jeremić, koji se čini kao idealna (od ideal, ideologija) zamjena iznemoglom dr. Vojislavu Šešelju.

KAKO MEDIJI PIŠU O STUDENTIMA?
POVRŠNO, NEZAINTERESIRANO, POGREŠNO…

IZDVAJAMO “…Znamo da su određeni domovi u lošem stanju, da ih je potrebno više, ali zar je to jedini problem koji je rezervisan za ovu populaciju? Zar ne bismo trebali čitati o zastarjelim nastavnim planovima, o (ne)provođenu ‘Bolonje’, o korupciji na fakultetima, o ‘famoznim cjenovnicima ispita’ o kojima se priča među studentima? Bojim se da ni studenti ne žele pričati o ovome”

JAVNA SLUŽBA I PRIVATNI INTERESI

IZDVAJAMO Kriteriji za odlučivanje o tome da li se sloboda izražavanja treba ograničiti u odnosu na nečije pravo na privatnost su: 1. Doprinosi li informacija nekoj debati od javnog interesa. 2. Odnosi li se informacija na javnu ili privatnu osobu. 3. Ako se radi o javnoj osobi, odnosi li se informacija u najvećoj mjeri na njegov/njen privatni život ili na način na koji on/ona obavlja svoju funkciju (granice prihvatljive kritike u odnosu na javne ličnosti su šire i oni moraju imati veći stepen tolerancije nego privatne osobe). 4. Jesu li iznesene činjenice ili vrednosni sudovi. 5. Jesu li novinari postupali “u dobroj namjeri” (na koji način su došli do informacija, da li su uložili razumne napore da te informacije provjere, da li su tražili komentar od osobe o kojoj žele iznijeti neku informaciju, itd.). 6. Hoće li mjera ograničenja (sankcija ili neki nalog) imati “odvraćajući efekt” (npr., zahtjev da novinar otkrije izvor informacije; zatvorska kazna tamo gdje je kleveta kriminalizirana ili visoke naknade štete koju novinari moraju isplatiti – ili najjednostavnije, svaka mjera koja može nagnati novinare na samocenzuru zbog straha od sankcije).