Tri najveća dnevna lista u RS-u pokazala su da jedni drugima niti jesu niti žele biti konkurencija. Ni jedan od njih u rubrici “Banjaluka” nije potpun, uravnotežen i blagovremen

Biti prvi u objavi vijesti ili objaviti je što tačnije, potpunije i uravnoteženije? Ovu dilemu tri banjalučka dnevna lista riješila su tako da vijest o rebalansu gradskog budžeta objave neblagovremeno, nepotpuno i neuravnoteženo.

Skupština grada Banjaluka odlučila je 26. aprila kasno uveče da usvoji prijedlog Nacrta rebalansa budžeta. Umjesto dosadašnjih 130 miliona, budžet će iznositi 205.668.000 KM. Nezavisne, Glas i Blic složni su oko jednog: nije riječ o očiglednih 75.668.000 KM, nego o 73 miliona. Tri miliona gore-dole. Bilo u odnosu na prvi budžet, ili u odnosu na njegov rebalans.

U rubrici “Banjaluka”, Glas i Nezavisne ovu su vijest objavile 27. aprila, a Euro Blic dan kasnije. Iako sva tri dnevna lista imaju i svoje portale, građani su ovu vijest čekali do izlaska novina iz štampe na kioske. Čitaoci Glasa i Nezavisnih mogli su je pročitati isti dan, ali nije bilo svejedno u kom od dva medija. Glas, naime, nije u vijesti imao niti jednu izjavu odbornika opozicije. Njihov izvještaj bio je naporedno nizanje izjave gradonačelnika Igora Radojičića i podataka objavljenih na zvaničnoj stranici grada. Čitaoci Nezavisnih novina imali su priliku da u odnosu tri prema jedan čitaju izjavu gradonačelnika Radojičića i odbornika Predraga Vulina, odbornika Srpske demokratske strane. Na sedam što citiranih što parafraziranih Radojičićevih izjava, stajali su citat i parafraziranje Vulinove izjave. To je znatna razlika u uravnoteženosti u odnosu na Glas, u kome ni objektivnost nije zadovoljena. Tu bi se moglo reći da su Nezavisne pristupile naizgled objektivnije, ali sasvim je jasno da su pristupile uravnoteženo.

Euro Blic je informaciju objavio vrlo šturo. Glavni dio vijesti bio je lid skoro kopiran sa objave na stranici Grada, a pratila ga je izjava gradonačelnika Radojičića. Ozbiljnijeg izvještaja o nacrtu i prijedlogu, prije njegovog donošenja, u Blicu nije bilo.

Kome je “Banjaluka” bitnija?

Ovo je prva uočena razlika u izvještavanju tri dnevna lista u Republici Srpskoj u rubrici “Banjaluka”. Period posmatranja bio je od 26. aprila do 2. maja. Drugo, u posmatranom periodu Euro Blic rubrici “Banjaluka” posvećuje dvije stranice, Glas Srpske i Nezavisne uglavnom po jednu. Izuzev u četvorodnevnom izdanju, kada Glas rubriku objavljuje dvostrano, a Nezavisne ponovo na jednoj stranici.

Treća razlika jest višednevnost izdanja. Povodom prvomajskih praznika, Glas i Nezavisne objavili su četvorodnevno izdanje, u periodu od 29. aprila do 2. maja. Euro Blic u tom je periodu objavio dva izdanja: jedno 29. aprila, a drugo od 30. aprila do 2. maja. Ovaj uklon prema rubrici osnovni je razlog zbog kojeg trodnevno izdanje Euro Blica, i četvorodnevna izdanja Glasa Srpske i Nezavisnih novina nemaju niti jednu zajedničku temu. O onome što je Glasu i Nezavisnim zajedničko u tom izdanju – a to su: 1) uvođenje nove linije gradskog prevoza, 2) obnova dodatne niskonaponske mreže u Šušnjarima, Blic je izvijestio dan ranije. Kada je riječ o zajedničkim temama, u sedam dana posmatranja ima ih ukupno pet. Dvije su obrađene agencijski ili preuzete, ali to je svakako pitanje uređivačke politike.

Jednoj zajedničkoj temi – obnovi dodatne niskonaponske mreže u Potkozarju, i novom vodovodu u Verićima, Glas Srpske posvetio je šest puta više prostora nego Nezavisne, i četiri puta više nego Blic. U kvalitativnom smislu, Glas je u vijest uvrstio više dijelova saopštenja Gradske uprave – objavljenog i na zvaničnoj stranici Grada. Bez obzira što su vijesti dali više prostora, sa građanima Verića i Šušnjara nisu razgovarali. Tu su se sva tri dnevna lista pozvala na isti izvor – Gradsku upravu, i njeno saopštenje. Znajući da je ono proizvod odnosa s javnošću, javlja se problem vjerodostojnosti i potpunosti. Niti jedan dnevni list nije zaista provjerio jesu li izneseni podaci tačni, nego su ih uzeli kao datost.

Da bismo ispitali razlike u izvještavanju prema kriterijima odnosa prema stvarnosti (blagovremenost, vjerodostojnost, potpunost, tačnost i uravnoteženost), bitan je još jedan primjer. To je druga zajednička tema koju nisu obradili prenoseći agencijske vijesti.

Šta je nama 30.000 eura i 100 radnih mjesta?

Prvog dana monitoringa, 26. aprila, sva tri dnevna lista izvijestila su o početku realizacije projekta “Lokalna poljoprivreda” koji će provoditi Gradska uprava i Poljoprivredni fakultet. Evropska unija obezbijediće 170.000 eura, a priliku za posao dobiće 100 ljudi. Već prema naslovima, Blic nas izvještava da je riječ o 100 mladih, Glas da je riječ o 100 radnika, a Nezavisne da je riječ o 100 ljudi s biroa.

U lidu, Glas navodi da će biti uloženo 200.000 eura, od čega EU finansira 170.000 eura, a 30.000 eura partneri. Nezavisne i Blic objavili su da je projekat vrijedan onoliko koliko u njega ulaže EU, dok ostale partnere ne pominju. Glas Srpske dalje prenosi izjavu Nikole Mićića, dekana Poljoprivrednog fakulteta UNIBL-a, u kojoj piše: “šansu za zaposlenje dobiće mladi, potom lica koja su već duže vrijeme na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS, kao i osobe sa invaliditetom”.

Prema Nezavisnim, Nikola Mićić “rekao je da su korisnici ovog projekta nezaposlene osobe koje su dugo na birou”. Prema Blicu – Mićić je rekao da će “početi sa zapošljavanjem dvadesetak ljudi, koji će da uzgajaju povrće na 2,5 hektara u Motikama, a planirano je zapošljavanje ukupno 100 mladih ljudi”.

“Prilikom zapošljavanja, vodiće se računa o jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena, osoba sa invaliditetom, te ljudi koji su dugo na evidenciji Zavoda za zapošljavanje”, dodao je Mićić za Blic. Za Glas je, pak, rekao da “imaju 50 prijavljenih kandidata od kojih će u petak (28. aprila) izabrati 20”.

Ko će i kada biti zaposlen, i ko o tome odlučuje – u komparaciji ove tri vijesti nije jasno. Pitanje ko čini komisiju niko nije postavio, pa niko nema ni odgovor. Postoji slutnja ili mogućnost zaključivanja o svim ovim pitanjima, ali to je za novinarstvo mnogo ispod prosječne korektnosti. Čitaoci dnevnih novina trebalo bi da budu jasno, precizno, tačno i vjerodostojno informisani, a ne da tek mogu naslutiti o čemu je riječ. U razrješenju dileme pomaže zvanično saopštenje Gradske uprave. Piše da će zaposleno biti “100 ljudi sa biroa”.

Razlika postoji i u citiranju i prenošenju izjave. Prema zvaničnom saopštenju Grada, Nikola Mićić rekao je da će prednost pri zaposlenju imati lica koja su dugo na evidenciji biroa. Ko tu onda dobija novinarsku trku?

Glas je vijest napisao opširnije, ali je izazvao zabunu oko toga ko će biti zaposlen i koliko vrijedi projekat, te ko će ga platiti. Blic daje jasnu informaciju i obrazlaže da će prvo biti zaposleno 20 ljudi – što Glas radi tek “kasnije” u tekstu. Nezavisne i u naslovu i tekstu na manje prostora daju jasnu i konkretnu informaciju, s manje izjava, i bez zabune ko će biti zaposlen. Zaključilo bi se da su Nezavisne i u ovom primjeru najbliže osnovnim principima novinarstva. Međutim, u posljednjem paragrafu, Nezavisne dodaju informaciju da je “u ponedjeljak uveče bila javna rasprava o novom grbu grada” – koja je za ovu vijest potpuno nebitna. Time narušavaju cjelovitost i internu logičnost teksta.

Niti jedan medij 28. aprila nije objavio ko je od 20 ljudi dobio posao, ali toga dana sva tri dnevna lista imaju jednu zajedničku temu – kompanija “Telemaks” poklonila je Banjaluci novo solarno drvo. To je vijest od 27. aprila, i iako je riječ o štampi, kašnjenje od jednog dana ne može se opravdati. Ponajviše zbog toga što sva tri lista prenose vijest sa zvanične stranice Grada. Iako prenesena, i neblagovremena, za Nezavisne je to najbitnija i dominantna vijest u rubrici “Banjaluka”. Druga po bitnosti (odnosno prostranosti, prostoru) im je Trka vozača konjskih zaprega – najava za 29. april. Skoro identičnu najavu prenio je istog dana i Euro Blic.

Za posmatranje pojedinačnog izvještavanja i analizu selekcije vijesti, prikladniji su i efektniji drugi metodološki okviri. Ipak, to bi već značilo ući u uređivačku politiku. Ono što se o uređivačkoj politici može zaključiti iz komparativne analize, to je da jedni drugima niti jesu, niti žele biti konkurencija.