MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI

MRŽNJA JE ŽENSKOG RODA: Udri po Saneli, Martini, Lejli…

Žene dobijaju više uvreda nego muškarci, a i sami načini vrijeđanja su suroviji. Sanela Prašović, Martina Sopta Mlinarević i Lejla Huremović samo su neke od žena koje su posljednjih sedmica bile izložene masovnom pogromu

STRANGER THINGS: Nostalgična posveta osamdesetim

Planetarno poznata serija po gledanosti se približava slavnijim uzorima – Igri prijestolja i Černobilu

ČERNOBIL I NAKON NJEGA: Serija koja obara rekorde i katastrofa koja je srušila SSSR

HBO-ova serija nailazi na oduševljenje širom svijeta. Postoje i ozbiljni kritički glasovi, s prigovorima koji se ne mogu zanemariti, ali to ne kvari ukupni dojam

SVE MAJSKE GODIŠNJICE: Tito, radnici, zločini i rođendani

Maj vrvi značajnim datumima koji se danas obilježavaju s različitih ideoloških pozicija. Neke su godišnjice preživjele promjenu sistema, a neke su prilagođene novim uvjetima

Šta bi bilo da se Karadžić pojavio kao lik u Star Treku?

U originalnoj seriji, zločinac osjeća krivnju i želi da oživi sve svoje žrtve. U našem scenariju, zločinac ne da se ne osjeća krivim, nego tvrdi da su žrtve ubijale same sebe

TUZLANSKA KAPIJA: Kad zločinac postane žrtva

Osuđeni pa pušteni Novak Đukić danas živi u Srbiji i traži da se i njegovo ime ukleše na obilježje u Tuzli. Strašnijem skrnavljenju odavno ne svjedočismo, a slučaj nije mogao proći bez opskurnog RTRS-a

BESKUĆNICI U BiH: Najugroženija kategorija stanovništva

Koliko je ljudi oko nas koji nemaju krov nad glavom, redovne obroke i zaštitu od hladnoće?

KULTURA SJEĆANJA: Kako izaći na kraj s ratnim traumama?

IZDVAJAMO Škole su najbitnija institucija daljih podjela i uzgajanja kolektivnih trauma – različitih kultura sjećanja. Jer, funkcija obrazovnog sistema danas u BiH nije da radi na pomirenju i oprostu, da jača individualnost, kritičku svijest i interkulturalnost, nego da kroz suprotstavljene nacionalne predmete (jezik i književnost, historija, geografija…) jača kolektivnu identifikaciju sa svojim etnonacionalnim taborom, čime se osnažuju podjele i utvrđuju razlike. Djeca su zarobljenici jednonacionalnog narativa koji vrši nasilje nad njima jer im pružanjem gotove verzije onemogućava promišljanje i kritiziranje, a to je daleko od humanističkih ideala kojima obrazovanje u načelu teži. 

MENTALNO ZDRAVLJE: Krucijalna ispovijest Ede Maajke

IZDVAJAMO U našem domaćem regionalno-medijskom kontekstu, mogli bismo reći da je Edo Maajka jedan od pionira među celebrityjima kada je o riječ o ovome. I on o svojim problemima nije progovorio unutar neke šire medijske akcije osvještavanja ovog pitanja, nego naprosto u talk-showu koji se doticao raznih stvari. Slična akcija kod nas jednostavno još nije moguća jer ne postoji dovoljan broj ljudi, poznatih ili nepoznatih, koji bi otvoreno progovorili o svojim psihičkim problemima. Još je prevelik strah od stigme i izopćavanja od neke tobožnje fiktivne i “zdrave” norme. Zato na kraju Edi Maajki jedan duboki naklon, sa željom da što prije dobije svoje “slavne” nasljednike po ovom pitanju.

IZBJEGLICE NA FOTOGRAFIJAMA: Kako izazvati saosjećanje?

IZDVAJAMO Nema nikakvog razloga da mislimo da će se izvještavanje o izbjeglicama i na koji način promijeniti u narednom periodu. Ono može samo “ispuhati” i prestati biti aktuelno, dok se opet ne desi neka slična kriza. Ali vjerovatno će fotografija i tada biti glavno sredstvo oko koje će se graditi migrantski diskurs. Zbog čega? Izbjegličke teme su do sada potrošene, ili bolje rečeno, ljude još manje zanimaju nego prije. Nemamo vremena da se bavimo njima, ali još možemo pogledati neku fotografiju i ona nam može zaokupiti pažnju na nekoliko trenutaka.