Govor mržnje je sastavni dio interneta, i to više nikoga ne čudi. Manifestuje se uvredama na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj, spolnoj ili nekoj drugoj osnovi, a pojavljuje gdje god ima i ljudi, i to na logičnim mjestima poput: političkih foruma, komentara ispod tekstova, društvenim mrežama kao što su Facebook ili Twitter… Ali i na onim manje logičnim, poput:  videa s igricama, foruma posvećenih filateliji ili narodnim rukotvorinama. Kod nas je to slučaj s dominantnim govorom mržnje, tj. vrijeđanjem na nacionalnoj/vjerskoj osnovi.

Međutim, iako smo se u nacionalistički govor mržnje kao internetsku činjenicu uvjerili milion puta, zanimalo nas je u kojoj mjeri je prisutan na društvenoj mreži čiji su korisnici velikim dijelom pripadnici najmlađe populacije – TikToku. Pretpostavka je bila da zbog dominirajuće dobne skupine, nacionalizam neće biti tako popularna tema kao što je slučaj na društvenim mrežama čiji korisnici pripadaju hronološki zrelijoj dobi.

Za pretragu su korišteni hashtagovi: nacionalizam, Balkan, BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora, te teme koje su zadnjih nekoliko mjeseci, ili sedmica, bile povod za političko neslaganje. Popularnošću i brojem rezultata izdvojili smo filmove: Dara iz Jasenovca i Quo vadis, Aida?, ali i događaje poput rušenja crkve u dvorištu gospođe Fate Orlović i presude Ratku Mladiću. Iako se pojavilo još tema poput „non-paper“, „genocid“, „prijedorske bijele trake“, i sl., zbog brojnosti nismo bili u mogućnosti da se na jednom mjestu posvetimo svakoj od njih.

Filmovi kao scenariji za buduće ratne akcije

Iako je film Quo vadis, Aida mnogo manje zastupljen na TikToku nego Dara iz Jasenovca, ispod scene koja prikazuje kako Emir Hadžihafizbegović, u ulozi Ratka Mladića, od okupljenih u hali traži oružje, skupilo se nekoliko hiljada komentara. Analizom se uviđa da ih najviše poručuje da se tako kako je prikazano u filmu „nije desilo“, „da ništa nije bilo tako“, i „da je sve laž“, a ovom filmu se često suprotstavlja Dara iz Jasenovca, iako preostaje pitanje kakve veze taj film ima s ovim, budući da govore o različitim događajima i historijskim periodima. Neki pitaju što nisu prikazani „logori za Srbe“, kazuju kako je to sve zapravo „propaganda“, nekad i „komedija“, dok neki priznaju: „naravno da smo pravili zločine, ali ovo nismo radili“.

Jedan komentator pita i „kako se može porediti Jasenovac sa 800.000 ubijenih i Srebrenica s mnogo manje“. Ispod videopriloga koji govore o zabrani  filma u Republici Srpskoj, nalazimo izjave da nije šteta jer je  „film prenaduvan, a muslimani su ionako poznati po izmišljanju“, te zaključke  da je Srebrenica „kazna za Jasenovac i sva ubijanja nedužnih ljudi“.

Po uključenosti i načinu komentiranja, jasno se izdvajaju nacionalistički botovi kojima su cilj provokacija, vrijeđanje i „zavađanje“, ali veliki broj komentatora predstavljaju i „obični“ tiktokeri koji se na isti način uključuju u komunikaciju. Zato se komentari poput: „kao Srbina me je sram“, „meni je žao svih žrtava iz svih zemalja“, ili „ne treba se zaboraviti, ali zar ćemo ovako uvijek ponavljati“, čitaju u nevjerici, kao slabašan glas razuma i čovječnosti, u sveopćem divljaštvu mržnje i uvreda.

Čini se da je marketinška mašinerija za film Dara iz Jasenovca bila veoma uspješna i na ovoj mreži, pa se pretragom pronalaze mnogi rezultati, čak i posebni profili, koji u nazivu imaju ovaj film. Neki od sadržaja su politički ili promidžbeni, dok drugi dijele mala djeca, očito veoma potresena scenama iz ovog filma, koji zbog teme i efekta koji proizvodi nije ni bio primjeren njihovom uzrastu. Za razliku od prethodnog primjera, ovdje dominiraju srpsko-hrvatska nacionalistička prepucavanja. Na jednom profilu se ističe da „sve prikazano u filmu nije ništa spram onim što se stvarno desilo“, kao da prikazana tragedija nije dovoljna, nego se ona zbog nečega mora učiniti još većom. Redaju se komentari uglavnom hrvatskih tiktokera koji govore da Srbi „lažu“, i da se radilo o puno manjem broju ubijenih, na šta dobijaju replike da su brojevi puno veći i da se prema jednom „izvoru“ radilo „čak i o milijardu ljudi“!? Na drugom mjestu se nastavlja pričati o zločinima iz Jasenovca, uz postavljanje klipova historičara ili priloga u kojima pitaju slučajne prolaznike u Hrvatskoj šta misle o filmu. Prikazane su samo negativne izjave poput one da se radi o „velikosrpskoj laži“ o Jasenovcu i „budalaštinama koje Srbi tvrde već 100 god“, koje onda proizvode „pravedničke izljeve bijesa“ u komentarima u kojima se i zemljotresi koji su početkom ove godine pogodili Hrvatsku vide kao „pravedna i božija kazna“ za zlo počinjeno u Jasenovcu.

Ostalo: zločini, genocidi, uvrede, presude itd.

S pažnjom se pratilo i donošenje presude Ratku Mladiću. U danu izricanja presude, aktuelne su bile demonstracije sa kojih su videosnimci danima nastavljali virtualni život. Na jednom gledamo stariju gospođu koja govori da Mladića treba osuditi „jer je bio neprijatelj i svom narodu“, i da su oni koji ga brane „trovači svog naroda“, na šta su uslijedile salve komentara „balavudrije”, da upotrijebimo izraz jednog starijeg tiktokera, koje iz pristojnosti ovdje nećemo navoditi. U njima se, po već utvrđenom receptu pervertirane interpretacije, Ratko Mladić naziva herojem, a „matoroj babi“ poručuje da će je se „preklati“. Spominjali su se „četnici“, „balije“, „Turci“, „mudžahedini“, „Naser Orić“, a mogla se vidjeti čak i fraza „Živila Herceg Bosna“ te  komentar „da nije bilo Ratka Mladića danas bi Bosna bila Hrvatska“. Mladić se slavio raznim postovima, ispod kojih su se obavezno redali komentari mržnje, uvrede i stalne varijacije na temu: „ode zločinac“, „živio general“, spominjalo „nož, žica, Srebrenica”, „mljevenje vilice čekićem“, prizivao novi rat i čak iznosili zaključci da se „general samo borio protiv terorizma“. Bitno je spomenuti da su autori većinom veoma mladi, adolescenti, a ima i djece.

I rušenje crkve iz dvorišta Fate Orlović odjeknulo je na ovoj mreži, pa je jedan tiktoker uz snimak rušenja poručio da se baš tu krije odgovor zbog čega je nacionalist, sve uz muzičku pozadinu „Ne rodila ni njivo ni šljivo“. Čin je izjednačio sa napadom na pravoslavlje i „srpske svetinje“, a u komentarima su likovali i „bošnjački“ nacionalisti s izjavama poput „srušićemo još“, ili oni koji su željeli „da bageristu časte večerom“ i poručivali: „živela Bosna, živeo Sandžak, živeli Muslimani”. Na njih su se nadovezali „srpski“ te se komentatorski rat nastavljao. Tiktoker kojem uz opis stoji „Bosna ti je Alija, mala ko avlija“ prenio je vijest da je Fata Orlović smještena u bolnicu, uz komentar „Ima srpskog Boga“, na šta su se nizale „želje za ozdravljenje“ poput one da Fata Orlović „krepa”, željeli su joj „dug život i tešku bolest“, vidjevši u tome „pravdu“, a moglo se pročitati i da „jedna crkva vrijedi ko 500 džamija“.

Međutim, i pored „srpskih“ komentara koji su žalili za crkvom i proklinjali bolesnu staricu, te „bošnjačkih“ koji su likovali zbog rušenja i izražavali želju za daljnjim rušenjima, pronašao se i pokoji glas razuma.

Posljednja linija odbrane

On pripada tiktokerici Tijani Lopičić, koja se pobunila protiv ovog nacionalističkog divljanja rekavši da ono nema veze s duhom hrišćanstva i srpskom vjerom, te objasnivši pravi razlog rušenja crkve. Naime, iako se radi o općepoznatim podacima, mora se uzeti u obzir mogućnost da veliki broj mladih komentatora/ica nisu ni znali pravi razlog rušenja crkve i isto im se prezentovalo kao ničim uzrokovan napad na srpsku bogomolju, u skladu s čim su i reagovali.

Postoje i drugi korisnici ove mreže koji se sablažnjavaju količinom nacionalizma koja se ovdje nalazi. Takva je tiktokerka koja se čudi jer se radi o djeci i pita se šta ih roditelji uče, uz poruku da su „različitosti lijepe“. Postoje i profili poput „Volim Balkan, stop nacionalizmu“ gdje se u pravom tiktokerskom maniru, uz soundtrack Dade Polumente, stavljaju zastave svih ex-Yu država i poručuje da je Balkan „najjači i najljepši“. I neki tiktokeri starije generacije ostaju zgroženi nacionalizmom i to od „balavurdije koja nije bila ni rođena za vrijeme rata, niti zna išta o ratu“, te prozivaju „pogan nacionalističku“ sve tri strane. Raduje da je ovaj video u komentarima dobio brojne pohvale „sve tri strane“, i većina komentatora se složila s njime, uz konstataciju kako tim malim nacionalistima, „djeci između 7 i 13 godina“, još „mlijeko curi iz usta“ i „ne zna sline obrisati, a ratovala bi“.

Zavađena djeca i utvrđivanje virtualnog rata

Iako smo očekivali određeni stepen nacionalizma na TikToku, opet nas je uspjela iznenaditi brojnost nacionalističkih komentara te količina mržnje koja se u njima očituje. Naročito jer su uključeni velikim dijelom djeca, adolescenti ili mladi ljudi koji predstavljaju drugu ili čak treću generaciju svjedoka rata. Ako spomenuto stavimo u kontekst kulture sjećanja koja predstavlja osnovu za konstituisanje zdrave sadašnjosti, a onda i budućnosti života u BiH i cijeloj regiji, podaci su još više zabrinjavajući.

Na TikToku djeca vode pravi virtualni rat, koristeći nacionalističke sadržaje iz „odraslog svijeta“ da bi utvrdila svoju etničku i vjersku grupnu pripadnost u odnosu na neku drugu vjersku i etničku grupu, tj. protiv nje. S obzirom na njihov još nedorasli kognitivni i intelektualni aparat, sadržaje prenose nekritički, a lažne podatke i propagandne tekstove uzimaju zdravo za gotovo. Također, zbog svega toga lakše bivaju izmanipulisani i „vrbovani“ od iskusnih nacionalističkih botova koji propagandno djeluju i na ovoj, kao i na ostalim mrežama.

I pored postojanja određenog broja postova koji ukazuju na nacionalizam i koji ga kritikuju, oni preostaju u manjini i nacionalistički dominiraju. Ispod njih, u komentarima, stalno se vrši međugrupno utvrđivanje jednih protiv drugih i nastavljaju paralelni ratni narativi u odnosu na sve najvažnije činjenice ratova. Sukladno njima, otpor druge grupe da prizna „moju istinu“, tj. istinu moje grupe, dodatno utvrđuje međugrupnu netrpeljivost, viktimološki narativ grupe kojoj pripadam te pristajanje uz mitološke prije nego činjenične i objektivne narative o ratu. U ovom kontekstu, ostaje pitanje kako se u budućnosti može govoriti o nekom istinskom pomirenju i postizanju grupnog konsenzusa vezanog za ratna dešavanja kada se na TikToku, među najmlađim generacijama, rat vodi kao da nikada nije ni prestao.