Izetbegović je napravio odličan izbor kada je odlučio dati intervju Federalnoj televiziji. Tamo nije bilo nezgodnih pitanja o najvećem fijasku u njegovoj karijeri
FTV: Promašeni intervju i propuštena šansa
7. – 13. mart 2017.
ISPOVIJEST UMJESTO INTERVJUA: U danu kada smo saznali da famozni zahtjev za reviziju neće biti niti razmatran, urednica Amra Zaklan je priredila razgovor s glavnim zagovaračem i inicijatorom ponovnog obraćanja Međunarodnom sudu pravde. Bakir Izetbegović progovorio je o svojim emocijama, koliko ga je pogodila svjetska nepravda, te da smo svi žrtve igre velikih sa malima. Činjenica je da sagovornik nije bio ozbiljnije isprovociran da odgovori na pitanja o svrsishodnosti podnošenja zahtjeva koji nije mogao biti uzet u obzir, sada kada ga za odgovornost prozivaju listom i politički saveznici i neprijatelji. Političarima se ne bi smjelo dopustiti da, u nezgodnom času po njih, ovladaju intervjuom vlastitim emocijama, jer gledateljstvo očekuje da ih se pitaju neprijatna pitanja o njihovim postupcima, a ne da im se dozvoli da u ispovijednom tonu lamentiraju nad svojom političkom odlukom. Izetbegović je izgleda mudro odabrao FTV za mjesto s kojeg će se poduže obratiti naciji, jer ga se nije pitalo direktno i bez rezerve da li je ovo njegova najspornija politička odluka u karijeri i koliko će i da li će ona koštati njega i stranku na čijem je čelu?
REGIONALNA DOPISNIŠTVA: Već danima region bruji o etničkim i političkim tenzijama u Makedoniji, a u subotu smo od skopskog dopisnika Seada Rizvanovića mogli čuti iz prve ruke presjek posljednjih dešavanja. Naša publika nema privilegiju da na javnim servisima koje plaća ima izvjestioce koji pokrivaju rubriku svijet, ali federalno regionalno dopisništvo zaslužuje svaku pohvalu. U javljanjima se probira najbitnije i daje se onoliko informacija koliko je dovoljno da se razumije događaj o kojem se izvještava.
IZDVOJENO:
Zabilježene su gotovo sve domaće reakcije na odbijanje suda da razmatra zahtjev Sakiba Softića, ali suvišna su bila posebno akcentirana prozivanja pojedinih političara (čitaj: Fahrudina Radončića) da su do juče podržavali lidera SDA kojem sada neprincipijelno okreću leđa. Neumjesan je bio i zaključak da “Bošnjaci izražavaju razočaranost”, kao da u javnom mnijenju sve vrijeme nisu postojali disonantni tonovi o nastojanju da se preispita presuda za genocid protiv Srbije i kao da su Bošnjaci neki jedinstveni organizam koji jednako misli i osjeća.
OCJENA: 3
BHT1: PRISTOJNO I SUZDRŽANO
7. – 13. mart 2017.
VIJEST KROZ SVE REAKCIJE: BHT1 se opredijelio za ulogu zapisničara, kao i u mnogim drugim situacijama kada smo bili izloženi udarnim vijestima koje dijele naciju na najmanje tri dijela (četvrtak, urednica Adela Topalović). Uloga koja je katkad dosadnjikava i kojoj nedostaje više atraktivnosti u prezentaciji, ali zanatski u osnovi poštena. Sve su reakcije date na pladnju, pa gledatelj može da zaključuje na bazi švedskog stola. Mogli smo čuti reakcije i odjeke vodećih političara, stranaka, stručnjaka… Ukratko, na djelu je bio politički neutralan pristup zbog kojeg mnogi cijene državnu televiziju jer se izbjegava intoniranje ili favoriziranje uredništvu možda bliskih struja.
REPORTAŽE ZA UGODNO GLEDANJE: Subotnje izdanje urednice Samire Krehić izdvojilo se po životnim pričama i reportažama o neobičnim ili manje poznatim ljudima i pojavama. Mostarski poštar koji je i autor poštanskih markica, ali i prilog o Bihaću koji je postao novi Trst za Hrvate i Slovence, koji dolaze pazariti u grad na Uni, nikoga nisu mogli ostaviti ravnodušnim. Probrane priče iz svakodnevnice koje čine Dnevnik 2 sadržajnim i ugodnijim za gledanje.
IZDVOJENO:
BHT1 je u utorak priredio osvrt na ujedinjenje tzv. ljevice (urednica S. Krehić), o čemu već neko vrijeme šuška građanska oporba u većem entitetu. I dalje je aktuelno pitanje je li lijevo sve što se tako naziva i zašto se prihvata pompezno samodefinisanje opozicionih prvaka? Ovoga puta bili smo bogatiji za radikalno mišljenje profesora Miodraga Živanovića, koji je otvoreno govorio kako i zašto ljevica nije moguća u našem kontekstu. Ranijim političkim prilozima upravo je nedostajalo drugačije tumačenje kojim se pruža perspektiva gledištu da je posrijedi mit o snažnoj lijevoj političkoj plaformi iz novogovora oporbenih lidera, koje ljevičarima smatraju tek oni sami i najuži im krug saradnika. I to ne jamačno i u svakoj prilici.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Dan kada je zemlja brujala o pismu službenika Međunarodnog suda pravde koji nas je obavijestio da je zahtjev za reviziju odbačen, jer se smatra da Sakib Softić nema legimitaciju da ga podnese, mogao je ostati upamćen kao najteži dan u političkoj karijeri Bakira Izetbegovića. Njegova politika se sedmicama svodila na reviziju, od vapaja za međunarodnom pravdom do jadikovke nad bjelosvjetskom nepravdom. Potpomognut ostatkom političke elite, Izetbegović je cijelu naciju držao u opsadnom stanju obnovljene postkonfliktne histerije. Na kraju, saznajemo da je aplikacija u koju se kleo nedopuštena i da je o tome mogao ili morao znati. I poslije svega toga, njegova politička blamaža ostaje u sjeni njegovih emocija u razgovoru na FTV-u koji je trebao biti vruće gostovanje posrnulog političara, ali se pretvorio u mekanu ispovijest s nekoliko suvislih pitanja. BHT1 se odlučio samo prenositi reakcije i odjeke u prvim danima, pa je publika ostala uskraćena za pitanja o političkoj odgovornosti lidera SDA, koji će se vjerovatno izvući iz kandži vlastitih gafova. Dijelom i zbog blagih javnih medija kakve trenutno imamo.
