Kategorija: Analize

MITO I KORUPCIJA U ZDRAVSTVU: JEDNI OTKRIVAJU, DRUGI PRIKRIVAJU

IZDVAJAMO

Govoreći o relativizirajućoj moći medija, treba se osvrnuti i na slučaj nevesinjske bolnice. Bolnicu u Nevesinju finansirao je iz vlastitih sredstava Mihajlo Labalo, koji je nakon radnog vijeka provedenog u Americi odlučio da zarađeni novac uloži u njenu izgradnju. Dostupne informacije ukazuju na to da su Labalo i njegovi nasljednici, koji su osnovali fondaciju sa njegovim imenom poslije Labalove smrti 2007. godine, u izgradnju ove ustanove uložili oko 10 miliona maraka. Radovi su stali nakon njegove smrti, te je bolnica dovršena tek 2014. godine ‒ reklo bi se, tek kada je njeno otvaranje bilo u interesu vladajućih struktura. Tada je većina medija o bolnici pisala afirmativno, poput Glasa Srpske, koji ju je u članku od 11. oktobra 2014. već u naslovu okarakterisao kao “ponos cijele Hercegovine”. Interesantno je da je u članak uvrštena i izjava Milorada Dodika, koji je u jednoj od ranijih posjeta Nevesinju i objektu u izgradnji rekao da je njegov cilj “da ovo bude objekat sa najsavremenijom opremom koja može da istrpi konkurenciju u narednih nekoliko desetina godina”. Očito je da je tako za nešto što je itekako većinski čin dobročinstva pojedinca (za dovršavanje bolnice je bilo potrebno pola miliona maraka) zasluge odjednom preuzela vlast, dok je bolnica otvorena u maju 2015. godine.

Read More

20 POZITIVNIH PRIČA KOJE NISTE ČULI

IZDVAJAMO

NASA-ina svemirska letjelica Juno preletjela je 1.300 miliona kilometara da bi došla do Jupitera ove godine. Istražit će radijacijske pojaseve ove planete u nadi da će otkriti tajne načina na koji je ova planeta formirana i kako se mijenjala te, možda, saznati nešto o tome kako je nastao Sunčev sistem u tom procesu. Ovo bi moglo imati dalekosežne posljedice na budućnost nauke.

Read More

RTRS I BNTV: KAKO IZVJEŠTAVATI O REVIZIJI?

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj o najavi izmjene pravilnika o predškolskom vaspitanju. U RS-u, naročito Banjaluci koja se hronično bori s nedostatkom mjesta u vrtićima, upozorili su sugovornici u izvještaju, to bi osim poboljšanja situacije izazvalo i niz problema, pogotovo za roditelje koji se ionako suočavaju s dugim listama čekanja ako nisu u mogućnosti da plate daleko skuplje predškolske ustanove.
BNTV
Izvještaj Novaka Tanasića o nezadovoljstvu sindikata spram položaja radnika u Brčko distriktu. Javnost koja živi van Brčkog imala je priliku saznati, vjerovatno prvi put, da radno pravno zakonodavstvo distrikta funkcionira na zakonu koji je donio supervizor, koji je, tvrde sindikalci, po radnike u realnom sektoru daleko nepovoljniji od odgovarajućih entitetskih zakona. Tanasić je prezentovao i zanimljiv podatak  da u Vladi Brčko distrikta ne postoji nijedno tijelo koje se bavi tom problematikom.

Minus nedjelje

RTRS
Konferencija za novinare ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, na kojoj je govorio o razlozima zbog kojih nije glasao na referendumu o Danu RS, iskorištena je za još jedan obračun RTRS-a s njim. U najavi, a zbog komentara koji su uslijedili, teško možemo govoriti o izvještaju, prezenter navodi da “umjesto da se bavi revizijom, ministar svoju oštricu okreće prema Banjaluci”. Novinarka Nada Veletić ministra optužuje da je “iz srca Sarajeva pod noge bacio legitimnu odluku Narodne skupštine o referendumu”.

Potom ga kritikuje da je ušao u “sferu privatnosti člana SNSD-a i zastupnika u državnom parlamentu Staše Košarca”, ističući to kao neprofesionalan gest “kojim je prešao granicu pristojnog ponašanja”. Kaže novinarka koja pritom državnog ministra ne naziva ni titulom ni imenom, već “ministrom za porodicu i borilačke vještine”, šta god da ta aluzija značila.
BNTV
U dnevnicima se nastavlja loša praksa emitovanja pretjerano dugih izjava političara. Kao primjere navodimo Dnevnik 23. februara, u kojem smo umjesto izvještaja s konferencije za novinare predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, svjedočili njegovom monologu. Identičan primjer bilježimo i u Dnevniku 24. februara. Ovog puta bio je to stav premijera Srbije Aleksandra Vučića o tome kao će revizija utjecati na odnose Srbije i Bosne i Hercegovine.

Read More

JAVNA SLUŽBA I PRIVATNI INTERESI

IZDVAJAMO

Kriteriji za odlučivanje o tome da li se sloboda izražavanja treba ograničiti u odnosu na nečije pravo na privatnost su:

1. Doprinosi li informacija nekoj debati od javnog interesa.
2. Odnosi li se informacija na javnu ili privatnu osobu.
3. Ako se radi o javnoj osobi, odnosi li se informacija u najvećoj mjeri na njegov/njen privatni život ili na način na koji on/ona obavlja svoju funkciju (granice prihvatljive kritike u odnosu na javne ličnosti su šire i oni moraju imati veći stepen tolerancije nego privatne osobe).
4. Jesu li iznesene činjenice ili vrednosni sudovi.
5. Jesu li novinari postupali “u dobroj namjeri” (na koji način su došli do informacija, da li su uložili razumne napore da te informacije provjere, da li su tražili komentar od osobe o kojoj žele iznijeti neku informaciju, itd.).
6. Hoće li mjera ograničenja (sankcija ili neki nalog) imati “odvraćajući efekt” (npr., zahtjev da novinar otkrije izvor informacije; zatvorska kazna tamo gdje je kleveta kriminalizirana ili visoke naknade štete koju novinari moraju isplatiti – ili najjednostavnije, svaka mjera koja može nagnati novinare na samocenzuru zbog straha od sankcije).

Read More

TV RAZGLEDNICE IZ REGIONA: PITKO, ZABAVNO I PRECIZNO

IZDVAJAMO

Oba javna servisa očito pridaju važnost regionalnim zbivanjima, stavljajući ih u fokus kad god urednici procijene da to privlači pažnju naše publike. Regionalni dopisnici i njihov način izvještavanja mogli bi biti primjer i domaćim novinarima kako se odnositi prema aktuelnostima, ne zaboravljajući da je njihov glavni zadatak pružiti tačnu i preciznu informaciju.

Read More

TRANSPARENTNOST KONKURSA U RS-u: ZAKONOM DO NELEGALNIH ZAPOŠLJAVANJA

IZDVAJAMO

Kako je Pavlović naveo, radnike na posao šalju lokalne gazde. Oni tako zapošljavaju svoje birače, ali se dešava i kupovina socijalnog mira. I tu dolazimo do prividnog ispunjenja jedne od teorijskih pretpostavki da bi se neko javno preduzeće moglo smatrati svrhovitim – održavanje razine zaposlenosti. No, to ne može biti dugoročnog karaktera. Kako sindikalac Pavlović kaže: “Ne povećava se budžet za plate, ali se povećava broj zaposlenih i onda se to razvodnjava po sistemu dosipanja vode u čorbu.”

Read More

NE MOGU SE SVI SNAĆI

IZDVAJAMO

Neimaština viri iza svakog ćoška. Novinari/ke BNTV-a nastoje o njoj govoriti. Ukazivati kroz nju na nemar vlasti prema onima kojima su dužni osigurati uvjete da rade i žive od tog rada.

Read More

JAVNE NABAVKE: KAKO SE OBOGATITI BEZ SUVIŠNIH ZAŠTO

IZDVAJAMO

“Diskriminacija kroz tehničke specifikacije se, možda, i najčešće javlja kroz nastojanje ugovornog organa da u tehničkim specifikаcijаmа “prepiše” tehničke kаrakteristike i dimenzije predmeta koji nudi određeni ponuđač. Tako je realizovana i nabavka automobila za potrebe Parlamentarne skupštine BiH krajem 2014., odnosno tokom 2015. godine. Predmet se odnosio na nabavku četiri putnička automobila putem otvorenog postupka. Procijenjena vrijednost je iznosila 270.000 KM, dok je najbolja ponuda, koja je ujedno i prihvaćena, iznosila 267.686,60 KM. Izbor dobavljača je realizovan putem otvorenog postupka, a ponude su dostavila tri ponuđača koja su ponudila isto vozilo marke Passat. Način na koji su tenderskom dokumentacijom definisane osnovne tehničke karakteristike koje ponuđena vozila treba da ispunjavaju – dužina vozila, vrsta motora, jačina, zapremina, pogon, potrošnja goriva, zapremina prtljažnika – ukazuju na mogućnost preferiranja određenog tipa vozila i ograničavanje konkurencije u predmetnoj nabavci”

Read More

IZVJEŠTAVANJE O REVIZIJI: SVE BI BILO LAKŠE BEZ MEDIJA

IZDVAJAMO

…mediji reviziji pristupaju prije svega kao političkom događaju, iako se radi o događaju iz domena prava. On, mada pravni, ima i političke posljedice i one jesu medijski relevantne, ali onoliko koliko su uslovljene pravnom suštinom revizije te koliko mogu uticati na njen ishod. Sve drugo izlazi i iz domena politike i iz domena prava. Najčešće se radi o zloupotrebi i jednog i drugog. Za to, naravno, mediji nisu krivi, ali ne prepoznajući manipulaciju kao takvu, oni joj pomažu da se u svijesti recipijenata ustoliči kao pravo ili politika. Pravo na reviziju postoji i ono se ne dovodi u pitanje. U pitanje se dovodi da li se ono iskorištava na legalan način. Konkretno, da li se zahtjev za reviziju podnosi u ime BiH ili u ime bošnjačkog naroda. Ako je slučaj ovo drugo, postavlja se pitanje da li onda zahtjev može biti podnijet. U vezi s tim dovodi se u pitanje i legitimitet agenta BiH pred haškim sudom Sakiba Softića – tj. da li njegov mandat još traje.

Read More

SJEĆATE LI SE POLITIKINOG ZABAVNIKA?

IZDVAJAMO

Politikin zabavnik u svom “socijalističkom periodu” dijelom je promijenio uređivačku politiku tako što je povećan broj tekstova čija se tematika odnosila na prostor bivše Jugoslavije. Postojala je rubrika pod nazivom Iz naše prošlosti. Kako i sam naziv upućuje, sadržaj tekstova odnosi se na događaje, običaje i slično koji se odnose na prostor nekadašnje Jugoslavije. U broju od 22. februara 1952. godine objavljen je tekst Hercegovački pirinač, koji govori o tome kako se desilo da se pirinač počne uzgajati u Bosni i Hercegovini.

Read More

ZVIŽDAČI U SVIJETU: MOGU PRIJAVITI EKOLOŠKE PRESTUPE, DISKRIMINACIJU I LOŠE UPRAVLJANJE

IZDVAJAMO

Pravo na slobodu informisanja se štiti zakonskim pravom na anonimnost i profesionalnu tajnu za novinare i druge predstavnike medija. Zaštita osobe koja je dostavila informaciju takođe uključuje i zabranu za organe vlasti da pokušaju otkrivanje njenog identiteta, dok osoba koja namjerno ili usljed nemara otkrije identitet autora bez njegove dozvole, ili zanemari obavezu osiguravanja anonimnosti, može biti kažnjena novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. U slučaju postupka utvrđivanja odgovornosti za objavljivanje određenog nedozvoljenog sadržaja, postoji samo jedna osoba za koju se može utvrđivati odgovornost, dok su svi ostali koji su doprinijeli publikaciji koja sadrži nešto što je kažnjivo, u načelu, slobodni od odgovornosti. Ovo se isto odnosi i na osobu koja pruža informaciju koja je objavljena.

Read More

BHT1 I FTV: AMIR ZUKIĆ U SJENI BAKIRA IZETBEGOVIĆA

PLUS SEDMICE

BHT1
Nije ga bilo.
FTV
Razgovor s bošnjačkim članom Predsjedništva jer su se pretresla sva važnija pitanja.

MINUS SEDMICE

BHT1
Vijest o hapšenju generalnog sekretara SDA nije dobila publicitet koji zaslužuje.
FTV
Intervju s Bakirom Izetbegović bio je i plus i minus sedmice. Minus jer su se pojedina pitanja trebala produbiti.

Read More

RTRS I BNTV: REVIZIJA JAČA OD ŽIVOTA

Minus nedjelje

RTRS
Gradonačelnik Doboja Obren Petrović ponovo se našao na udaru novinara Dnevnika. Povod: svjedočenje pred Sudom BiH u predmetu “Ninković i drugi” u procesu koji najuže rukovodstvo tog grada tereti za ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom. Novinarka Milica Đurđević optužuje ga za “svjedočenje protiv vlastitog naroda”, a tu  tvrdnju potkrepljuje anketom među građanima. Ono što je izostalo jeste navođenje imena optuženih i sadržaj optužnice koja im se stavlja na teret.
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj Ajdina Cikote o disproporciji broja nezaposlenih u RS-u i nedostatka kvalifikovane radne snage potrebne realnom sektoru. Novinar je ukazao i na lošu politiku obrazovanja potrebnih radnika za deficitarna zanimanja i činjenicu da kvalifikovana radna snaga zbog niskih primanja odlazi na rad van BiH.
BNTV
Uredništvo dnevnika bar je samo priznalo da je revizija u sjenu bacila svakodnevne probleme građana BiH. To je jasno naznačio i prezenter Dnevnika 13. februara rekavši da je “tužba glavna tema, a realnost drugačija”, što je potkrijepljeno izvještajem Milana Kovača koji se bavio ekonomskim pokazateljima koji ukazuju da RS nije izašla iz recesije.

Read More

MEDIJSKO RAZOTKRIVANJE KORUPCIJE: PISANJE UZ VJETAR

IZDVAJAMO

“Mediji su u današnjem vremenu u BiH zloupotrijebljeni od političkih moćnika koji masakriraju novinarstvo o kakvom učimo na fakultetima i u udžbenicima. Novinari su danas taoci egzistencije… Ostaju prepušteni sami sebi ukoliko ‘udare’ na moćnika koji ima sve resurse da servira ‘otkaz’ tom novinaru.”

Read More

DEMOKRATIJA I NEUROLOGIJA: KAKO FUNKCIONIŠE POLITIČKI MOZAK?

IZDVAJAMO

Politički mozak je, kaže Westen, emocionalni mozak. To nije neostrašćena, proračunata mašina. Ljudi ne slijede lidere s kojima se (emotivno) ne identificiraju; ne bave se temama koje ih ne dotiču; ne obraćamo pažnju na argumente koji nas ne ljute, ne čine sretnim, ne straše… Razumno ponašanje, kao i učenje i razumijevanje, nemoguće je u slučaju eliminacije emocija. Sa stanovišta neuropsihologije, razumni postupci uvijek uključuju integraciju misli i emocija. Platonističko neuzimanje u obzir emocija, ili pokušaj njihovog odstranjivanja, najčešće je (nesvjesna) erupcija neke emocije, ili u najboljem slučaju neurološki poremećaj moždane funkcije.

Read More