Kategorija: Analize

BHT1 I FTV: DNEVNIK, REVIZIJA I BAKIR IZETBEGOVIĆ

PLUS SEDMICE

FTV
Politička razglednica Makedonije. Kratko, jasno i nadasve informativno.
BHT1
Subotnje reportaže o neobičnim pojavama i ljudima iz naše bogate svakodnevnice.

MINUS SEDMICE

FTV
U danu kada se možda lomi i sudbina jedne političke karijere (ili je to tako samo u srećnijim zemljama gdje postoji politička odgovornost), FTV dobija priliku da intervjuiše aktera te drame. Mlak i neubjedljiv razgovor u kojem je gost diktirao tempo iako je to morala biti po njega nimalo prijatna razmjena mišljenja.
BHT1
Uporno nedostaju oštrije pripreme i naslovi; koliko god to nekad bila prednost, u isti mah zna biti i slabost BHT1.

Read More

RTRS I BNTV: OSMI MART, DAN MAJKI I ONIH KOJE ĆE TO TEK POSTATI

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
BNTV
Izvještaj Milana Kovača, koji se bavio pitanjem šta za građane znači odluka Vlade RS o finansiranju domova zdravlja putem trezora i na račun lokalnih zajednica. Dobro ukazano na problem da se većina lokalnih zajednica neće biti u stanju nositi s tim finansijskim opterećenjem, što za rezultat može imati dodatan pad kvaliteta zdravstvenih usluga.

Minus nedjelje

RTRS
Kiša koja je osmog marta prestala padati spriječila je da se na području Banje Luke ne ponovi scenarij kojem smo svjedočili tokom majskih poplava 2014. godine. Iako su novinari Dnevnika 2 obišli sva ugrožena područja i uvjerili se da je samo priroda na vrijeme zaustavila nova uništavanja, izostao je bilo kakav analitički osvrt. U kojem bi se postavilo pitanje zašto u protekle tri godine nije urađeno ništa kako bi se štete od poplava svele na minimum.
BNTV
Izvještaj Mirjane Mićić emitovan u Dnevniku 11. marta o pomenu za poginule pripadnike Vojske RS na sarajevskom ratištu. Riječ je zapravo o licima čiji su posmrtni ostaci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ekshumirani i prenijeti iz sarajevskih opština koje su pripale Federaciji BiH na teritoriju RS-a. I ponovo iz usta novinarke preuzet  klasičan politički narativ, o “egzodusu sarajevskih Srba kojima niko nije ništa garantovao”, “o ljudima koji se nisu radovali miru” i o domovima odbranjenim u ratu i izgubljenim u miru”. Tako je po ko zna koji put bez propitivanja prošlo ključno pitanje ko je te ljude uvjerio da po okončanju rata napuste svoje domove, kako danas žive…

Read More

SAVREMENA KINA: KO JE REKAO NEOLIBERALNI KOMUNIZAM?

IZDVAJAMO

Kineska nacija rast svoje moći shvata kao doprinos svjetskom ekvilibrijumu, a ne kao napad na njega. Kina još nema ni vojnu, ni ekonomsku snagu, a posebno ne popularnu kulturu Zapada, s njenim globalnim utjecajem; riječju, Kina još ne proizvodi najskupocjeniju robu – ljudske snove. No, razlika između moći Zapada i Kine se radikalno smanjuje. Vidjet ćemo koliko će se još smanjiti, a možda budemo imali priliku i doživjeti njeno ukidanje.

Read More

BESPUĆA NOVIH GENERACIJA: SEKS, VRUĆINA I YOUTUBE

IZDVAJAMO

Jedan primjer namjesto zaključka: Znate li koji je najgledaniji sadržaj RTRS-a? Ne, nije to niti Milorad Dodik, niti su silne parade, pozivi na referendum, sjednice Skupštine. Svi ovi sadržaji zajedno su DESET puta manje gledani od izjave voditeljke Biljane Knežević kojoj je u etar prije Dnevnika “izletilo” ono čuveno: “Opaaa, toliko je vruće da se ni seksati ne može!”

Jedna rečenica 1,1 milion pregleda. Sve ostalo je zaborav.

Read More

BHT1 I FTV: KAKO NISMO POVJEROVALI U ROZE NAOČARE FEDERICE MOGHERINI

PLUS SEDMICE

BHT1
Novi spoljašnji izgled BHT1. Dotjerano, moderno i dopadljivo.
FTV
Pohvalno je što je i FTV prepoznao puls začuđene javnosti, otvoreno se pitajući u čemu su uspjesi koje vidi EU na našem integracijskom putu.

MINUS SEDMICE

BHT1
Nije bilo naročitih propusta, ali javnoj televiziji i dalje nedostaju smjelije i oštrije pripreme. Urednica Krehić je pokazala kako to treba činiti u danu kada smo saznali za novu aferu u Tužilaštvu. Ovakve i slične vijesti trebaju se dramatizovati do tačke usijanja kako bi se objasnilo njihovo stvarno značenje i javnosti nametnula tema koja zahtijeva pozornost.
FTV
Misterija zvana Krug 99 i njihov zagarantovan tretman.

Read More

RTRS I BNTV: JEDNI O PREDSJEDNIKU, DRUGI O ŽIVOTU

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.
BNTV
Analiza novinarke  Danine Milaković o razlozima zbog kojih na sjednici Narodne skupštine RS nije postignut konsenzus srpskog političkog bloka kao odgovor na pokretanje revizije na odluku Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid. Za sugovornika odabrala je politologa koji je,  komentirajući sadržaj zaključaka usvojenih u parlamentu, ukazao da su isti bili pokušaj manipulacije vladajuće većine opozicijom.

Minus nedjelje

RTRS
Osvrt Branke Kusmuk na obilježavanje Dana nezavisnosti BiH. “Virtualni praznik ispraznio je institucije BiH”, navodi Kusmuk. Potom slijedi pomno brojanje državnih institucija u kojima su prvog marta na posao došli samo Srbi. I onih “gdje su rigidni direktori zabranili Srbima da toga dana rade”. Pošteđeni nisu bili ni predstavnici međunarodne zajednice u BiH, koje je, navodi, “obuhvatila čaršijska i baščaršijska strast za proslavu virtualnog praznika”.
BNTV
Iz godine u godinu, Prvi mart povod je isticanja podijeljenosti BiH oko ovog praznika. I iz godine u godinu, tim povodom gledamo identične novinarske izvještaje koji su zbir ocjena srpskog političkog korpusa koji ovaj praznik negiraju. “U Republici Srpskoj Prvi mart bi se mogao proglasiti danom žalosti, a ne praznikom”, “ubistvo srpskog svata”, “počelo proganjanje Srba u BiH”, odrednice su izvještaja novinarke Slađane Jašarević.

Read More

MITO KAO DRUŠTVENI DOGOVOR

IZDVAJAMO

Novinar ne mora biti liječnik da bi pratio zdravstvo, ali mora poznavati legislativu. Novinari koji pokrivaju korupcijske afere, pa i u zdravstvu, moraju se još bolje i više povezati s pojedincima i udrugama civilnog društva koji su fokusirani na zdravstveni sistem i koruptivne procese iz ugla transparentnosti, pristupačnosti, učinkovitosti, pa ako hoćete, i javne kulture općenito. Za početak bi to bilo dovoljno i polučilo bi određene rezultate.

Read More

ZAPOŠLJAVANJE U OBRAZOVANJU: SARAJEVO PREDNJAČI PO NEREGULARNOSTIMA

IZDVAJAMO

Zapošljavanjem podobnih, a ne sposobnih kandidata na izrazito odgovorna mjesta kakva su katedre u školama i fakultetima, dolazi do značajnog opadanja kvaliteta nastave, kao i znanja i vještina koje njihovi učenici usvajaju. Ukoliko među najboljima biramo najgore da uče nove generacije, ne možemo se nadati poboljšanju stanja u koje je zapalo bh. društvo.

Read More

ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA: VRIJEDI SE BORITI ZA NOVE SLOBODE

IZDVAJAMO

… Prednacrt donosi i jednu značajnu novinu. Odnosi se na novo formulisanje obaveze javne vlasti da objavljuje sve važne informacije na svojim web-stranicama (proaktivna uloga). U poprilično velikom nizu pobrojanih informacija koje su dužni objaviti, međutim, nema i onih koji se odnose na budžete. Slučajno ili namjerno? Da bi u potpunosti ispunilo potrebe javnosti to bi ipak moralo biti prošireno obaveznim objavljivanjem svih informacija o trošenju javnog novca.

Read More

CRNA GORA: NOVINARI SE NAJMANJE PITAJU ŠTA ĆE OBJAVITI

IZDVAJAMO

Četvrtina anketiranih smatra da se kredibilitet novinarstva veoma smanjio, a svega 28% ispitanika istaklo je da je značaj novinarstva za društvo donekle porastao. Problem je to što su neki novinari istakli da im je skrenuta pažnja da ne mogu negativno da izvještavaju o kompanijama koje su veći oglašivači u tom mediju, te da poslodavci radije prihvataju tekstove u kojima se negativno govori o političarima nego o moćnim biznismenima ili njihovim kompanijama. Razlog tome vide u malom marketinškom tržištu za koje se utrkuje jako veliki broj medija.

Read More

LAŽNE VIJESTI I POST-ISTINA: MOŽE LI NAS SPASITI PROVJERA ČINJENICA?

IZDVAJAMO

Provjerene, tačne i istinite informacije danas mogu pokazati kako su činjenice koje smo do juče smatrali “istinitim” ustvari bile vješto upakovane fabrikacije stvarnosti. Upravo u takvim okolnostima je važno posmatrati post-istinu, jer je ponekad vraćanje svojim kritičkim promišljanjima i stavovima odbrambeni mehanizam od iskrivljenih činjenica. Recimo, masakr studenata na Trgu Tjenanmen 1989. godine se i danas nalazi u knjigama i udžbenicima kao primjer okrutnog ponašanja vojske prema građanima. Tekst koji sadrži ovakav opis događaja je rad Džona Kina pod nazivom “Strukturni preobražaji javne sfere” iz 1995. godine, gdje autor navodi: “gotovo sigurno je izvještavanje produžilo trajanje protesta, okončanog pokoljem između 400 i 800 studenata”. Alternativne činjenice pokazuju da do masakra zapravo nikada nije ni došlo, a pogotovo da nije bilo krvavog marša oklopnih vozila. Slobodan Reljić u tekstu za Politiku “Masakra nije bilo” navodi niz primjera svjedoka sa događaja na Trgu, među kojima je najvažnija izjava dopisnika BBC-ja Patrika Džejmsa koji je rekao: “nije bilo masakra na Tjenanmenu” i “možda sam pogrešno prenio dešavanja sa Trga”.

Read More

MEDIJI U BOSNI I HERCEGOVINI: DE FACTO I DE JURE

IZDVAJAMO

On iz EU: Gospodine Puhalo, moramo završiti razgovor. I pored dobre namjere, ne razumijem vaše nezadovoljstvo i pesimizam kada se govori o stanju medija u BiH. Ako sam dobro shvatio, a mislim da jesam, zakoni koji se tiču slobode govora i medija su veoma dobri i nisu restriktivni. Kao što sami kažete, ni cenzura nije prisutna u velikoj mjeri, dok je autocenzura psihološki problem svakog radnika u medijima. Imate veliki broj raznovrsnih medija u zemlji, kao i u regionu, koji su vam relativno lako dostupni. Imate tri javna servisa koji zastupaju interese različitih političkih partija, interesnih grupa, oglašivača i koji svakako doprinose različitom sagledavanju nekog događaja. Imate školovane novinare koji, istina, nemaju visoke plate i dobre uslove rada, ali imaju mogućnost da se udruže u strukovna i profesionalna udruženja u borbi za svoju bolju poziciju. De jure, građani imaju potpunu slobodu da sami izaberu koji će medij gledati, slušati i čitati. U čemu je problem?

Read More

FTV I BHT1: REVIZIJA I JAVNE TELEVIZIJE

PLUS SEDMICE

FTV
Uredničke pripreme Amre Zaklan, jer se u njenim Dnevnicima ne može prepoznati nečiji ideološki ili politički potpis. Njenu pažnju okupira vijest i koliko je ona relevantna TV publici kao vrlo heterogenoj skupini.
BHT1
Odluka da se oba člana Predsjedništva koji različito posmatraju reviziju ugoste u dva dana, jedan za drugim.

MINUS SEDMICE

FTV
Praksa čitanja saopštenja institucija ili vodećih političara je sumnjiva dnevnička vrsta. Šta to može opravdati da se nečiji recitali na sva zvona ponove? Jedino vanredne okolnosti, ali to su rijetke prilike i taj se kriterij ne može uvažiti ako se radi o već uveliko poznatim stavovima.
BHT1
Razgovori sa članovima Predsjedništva nisu bili dovoljno dinamični i neposredni. Bolje nego u ranijim intervjuima, ali političari se moraju izložiti novinarskom bezobrazluku u određenoj mjeri. Oni nisu naučnici koji predstavljaju svoj rad, već ljudi koji donose odluke u ime onih koji putem novinara žele saznati njihove stvarne namjere. To se neće otkriti u uvježbanoj razmjeni riječi.

Read More