BNTV I RTRS: GDJE JE NESTAO BEOGRAD?

Plus nedjelje

BNTV
Sastanak predsjednika RS-a Milorada Dodika s drvoprerađivačima, koji su zbog neravnopravnog tretmana na tržištu zaprijetili protestima, bio je povod za analizu koja postavlja pitanje da li se u RS-u sistemski derogiraju institucije odlučivanja. Novinarka Danina Milaković podsjetila je na sve slučajeve u kojima je Dodik “rješavao” probleme i donosio odluke umjesto izvršne ili zakonodavne vlasti. Pohvaljujemo dobar izbor sugovornika van političkih struktura.
RTRS
Izvještaj novinara Miše Radakovića o sve većem broju građana BiH koji nastoje dobiti posao u Njemačkoj. Novinar je na to ukazao kroz dugotrajna čekanja na zakazivanje termina za predaju zahtjeva za radnu vizu. I našu “dovitljivost”, na osnovu koje se i termin, i to putem oglasa, može kupiti od “poduzetnika”.

Minus nedjelje

BNTV
Nekritičnom odnosu prema “liku i djelu” Radovana Karadžića, koga je za ratne zločine, uključujući i zločin genocida, Haški tribunal nepravosnažno osudio na kaznu zatvora u trajanju od 40 godina, na BNTV-u nema kraja. U ovoj nedjelji tome smo svjedočili u Dnevniku 12. aprila. Riječ je o izvještaju Slaviše Vasiljevića s beogradske promocije filma Povik iza zidova tamnice. Novinar pomno prepričava sadržaj filma, a sugovornik mu je i njegov redatelj Dragan Elčić. Ključna je poruka da je scenarij pisao sâm Karadžić “kako bi se sačuvala prava istina o ratu u BiH”. Negdje u samom izvještaju, Vasiljević je usput napomenuo da je Karadžić haški optuženik. I tačka.
RTRS
Nastavku targetiranja gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića svjedočili smo i u nedjelji iza nas. Podsjećamo, Petrović je svjedok tužilaštva u predmetu “Milan Ninković i drugi”, koji civilni vrh Doboja tereti za ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom u tom gradu. U najavi izvještaja ističe se da je “Petrović ponovo svjedočio protiv Srba”.

BNTV I RTRS: GDJE JE NESTAO BEOGRAD?

Protesti u glavnom i drugim gradovima Srbije važna su informacija za sve medije iz regiona, osim za BNTV i RTRS

BNTV: Vaskrs naprijed, Uskrs stoj!

10. – 16. april 2017.

DOSLJEDNO INFORMIRANJE: Kako se u javnosti nisu stišali komentari o budžetskom finansiranju navodnog predstavništva Republike Srpske u Izraelu, tako smo i u dnevnicima BNTV-a u nedjelji iza nas imali priliku vidjeti sve reakcije vezane za ovu aferu. Podsjećamo, ova medijska kuća prva je prije nekoliko mjeseci upozorila na skandal i ostaju dosljedni u informisanju javnosti o istoj.

ANALITIČKI PRISTUP: Iz bloka tema koje su se bavile ekonomskim odnosima u RS-u, izdvajamo analitički pristup u izvještaju novinara Milana Kovača o odluci Vlade RS da izraelskoj kompaniji proda većinski paket dionica u Rudniku željezne rude (RŽR) Ljubija. Gledaocima su ponuđeni stavovi Vlade, predstavnika sindikata, ali i najava da bi ovo moglo dovesti do sukoba u vladajućoj koaliciji. Naime, DNS kao dio koalicije sa SNSD-om i Socijalističkom partijom za sada, i barem javno, protivi se toj prodaji.

KAO DA SU RTRS: Da je čvrsto uz opozicioni blok u Republici Srpskoj, urednička politika BNTV-a nikada nije ni pokušala zamaskirati. No sada postaje sve vidljiviji manir u kojem gledaoci dobiju tek šturi stav/izjavu nekog od političara vladajućih struktura, a potom slijede opširni odgovori/reakcije predstavnika opozicije.

GDJE JE NESTAO USKRS? Činjenica da je BNTV privatni medij nije opravdanje za  neprofesionalizam iskazan u Dnevniku 16. aprila. Naime, uz “dobro veče” i “Hristos vaskrse”, otvoren je Dnevnik, a potom u najavi vijesti dana istaknuto da “pravoslavni hrišćani danas slave svoj najveći praznik”. Bez ijedne riječi da su istog dana i katolički vjernici proslavljali Uskrs. O tome su u dvije-tri rečenice gledaoci čuli tek u drugoj polovini Dnevnika.

Izdvojeno

BNTV je 16. aprila obilježio 19 godina rada. Ljiljana Faladžić u izvještaju ističe da je “prije 19 godina zasijala na medijskom nebu nova zvijezda BNTV” i – očekivano – slijedio je niz hvalospjeva uposlenika upućenih sami sebi. Novina je novi dizajn studija iz kojeg se emituje centralni dnevnik te nova najavna špica istog.

Ocjena 4

RTRS: April i njegove godišnjice

10. – 16. april 2017.

BEZ ELEMENTARNIH INFORMACIJA: Izvještaj koji se prezentuje gledaocima trebao bi imati povod. Trebao bi, ali kada su u pitanju RTRS i premijerka ovog bh. entiteta Željka Cvijanović, onda to, evidentno, nije ni bitno. Tako su gledaoci u Dnevniku 15. aprila u udarnom dijelu emisije svjedočili nizu stavova entitetske premijerke, koja je govorila o ratifikaciji sporazuma o klirinškom dugu Rusije prema BiH, zakonu o akcizama, politici Federacije prema ispunjavanju obaveza iz pisma namjere međunarodnom monetarnom fondu… Novinarka Ljubica Kovačev, odnosno brižljiva prenositeljica svega rečenog, nije kazala gdje i kada je sve to rečeno.

O tome gdje i kada je sve navedeno Cvijanović kazala, gledaoci su mogli naslutiti u drugom dijelu istog dnevnika, kada je uslijedio izvještaj o njenoj posjeti banjalučkom Domu za nezbrinutu djecu “Rada Vranješević”.

KOJI RAT? Povijesni revizionizam dio je ustaljene politike uređivačkog tima Dnevnika RTRS-a. Kao primjer izdvajamo izvještaj emitovan o “Danu opštine Šamac”, s posebnim akcentom na podsjećanje i pomen “žrtvama otadžbinsko-odbrambenog rata”. Da ne bude zabune – onog posljednjeg u BiH. Iako su zapravo u najvećem broju lokalnih zajednica RS-a ti aprilski dani datumi koji su se do 1992. godine obilježavali kao dani oslobođenja od fašističke okupacije.

Izdvojeno

Izvještaj novinara Gvozdena Šarca koji je ukazao na novouvedeni zakon Republike Hrvatske koji u diskriminatoran položaj stavlja BH državljane. Naime, pri kupnji nekretnina u toj državi, građani BiH s prebivalištem u RS-u nemaju nikakvih ograničenja, dok se za one iz Federacije BiH postavljaju brojni uslovi. Iako smatramo da komentari nisu poželjan dio izvještaja, onaj Šarca ipak smatramo ne samo duhovitim nego i gorko tačnom opaskom. Naime, navodi Šarac, “bez obzira na očitu diskriminaciju, činjenica ostaje da većina građana BiH nema novca ni da plati kartu do Makarske, a ne da kupuje nekretnine u Hrvatskoj”.

Ocjena 2

Komparativna analiza

Primjetno je upadljivo ignorisanje uredništava BNTV-a i RTRS-a višednevnih protesta građana Beograda. Ostaje pitanje koliko dugo protesti trebaju trajati i koliko je hiljada ljudi na ulicama glavnog grada Srbije neophodno pa da ove medijske kuće to prepoznaju kao vijest iz regiona.

About The Author