HAYAT TV: Turski dronovi i druge priče

14. – 20. septembar 2023.

POSKUPLJENJA: Jedna od centralnih tema kojima se Hayat bavio ove sedmice jeste povećanje troškova življenja u Bosni i Hercegovini. Zbog toga je tema dobila značajan prostor u čak četiri uzastopna dnevnika. U petak (15. septembar) smo tako dobili informacije o poskupljenju potrošačke korpe, idućeg dana je Hayat poredio visine plata i cijene namirnica u BiH i susjednim državama, u nedjelju se postavilo pitanje šta država može uraditi na sprečavanju rasta cijena, dok je u ponedjeljak zaključeno kako građanima nema spasa od inflacije i poskupljenja budući da njihovo obuzdavanje traži zajedničko i sinhronizovano djelovanje vlasti u cijeloj državi. Pažnja koju je Hayat posvetio ovoj temi korespondira sa njenim značajem za građane, a može se reći da su uspjeli izbjeći i njenu pretjeranu politizaciju.

BAYRAKTARI: Prilozi u dnevnicima Hayata obično traju dosta kraće od šest minuta, koliko je ukupno u petak (15. septembar) ostavljeno prostora da se govori o turskim bespilotnim borbenim letjelicama. Skoro trećina Vijesti u 7 tog dana je posvećena dronovima Bayraktar i Akinci iako je u državi i svijetu bilo podosta drugih vijesti i aktuelnih događanja, no ostaje nam da se pitamo zbog čega toliki interes za ove dronove u navedenoj emisiji.

VAŽNE I NEVAŽNE GODIŠNJICE: U više analiza smo spominjali kako Hayat dobar dio svojih centralnih informativnih emisija posvećuje obilježavanju godišnjica iz agresije na Bosnu i Hercegovinu. No, čini se kako se i tome pristupa selektivno pa su ove sedmice opširno izvijestili o postavljanju zastave Republike BiH na Vlašiću i obilježavanju godišnjice oslobađanja dijela goraždanske teritorije, no nije bilo mjesta za spomen obilježavanja godišnjice oslobađanja Donjeg Vakufa, Bosanskog Petrovca i Ključa, koji su očito predaleko da bi bili važni Hayatovom gledateljstvu.

Ocjena: 5

RADIOTELEVIZIJA HERCEG-BOSNE: Neki ljudi zli nameću nam ljudska prava!

14. – 20. septembar 2023.

 LEKCIJA RTV HB-a EUROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA: Koliko god da se trudili ozbiljno shvatiti RTV HB kao javni medij, oni uporno ne odustaju od demantiranja takvog gledišta propagandnim uradcima kakvih se ne bi postidjela ni čuvena „Motrišta“, zvanično dno informativnog programa HRT-a kao javne televizije susjedne Hrvatske. Ove sedmice smo tako u subotu (16. septembar) imali mogućnost vidjeti jedan primjer takvog izvještavanja, a tema su bile presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) po tužbama za političku diskriminaciju u BiH. U prilogu je ocijenjeno kako skora presuda ESLJP-a po tužbi Zlatana Begića „ima ogroman izgled za uspjeh zbog svojevrsnog treninga s ljudskim pravima kakvom nije izložena nijedna zemlja“. Ako vam se ova nevjerovatno zabavna akrobacija koja usklađivanje sa principima EU-a opisuje kao neko maltretiranje s nekim ljudskim pravima posebno upereno ka našoj zemlji, trebate sačekati kraj priloga u kojoj RTV HB poručuje Sudu da mu je vrijeme da „prestane se ponašati kao laboratorij za teorijske pokuse“.  Ostaje da vidimo da li će ESLJP ovu poduku i poruku shvatiti ozbiljno ili će nastaviti sa tim teorijskim pokusima u treninzima sa ljudskim pravima kao dosad.

OSIPANJE U HDZ-u: U četvrtak (14. septembar) je veliki broj medija izvijestio kako je HDZ napustila zastupnica u Skupštini Kantona 10, mlada političarka iz Tomislavgrada Marija Bagarić. No, kao i sedmicu ranije kada su ovu stranku napustili načelnik Općine Vareš Zdravko Marošević i zastupnik u Skupštini ZDK-a i izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Ivo Tadić, RTV HB to nije spomenuo u svojim centralnim informativnim emisijama. Jedan propust može biti slučajnost, ali dva su već pravilo, a nek se gledatelji iz čijih se poreza finansira RTV HB upitaju ide li im to pravilo dugoročno u korist.

JAVNA KUHINJA: U dnevniku od utorka (19. septembar), RTV HB je ukazao na sve teži položaj ugroženih socijalnih kategorija kroz prilog o radu javne kuhinje u Mostaru. Dok se političari hvale napretkom u svim poljima, upravitelji javnih kuhinja tvrde kako bi broj njihovih korisnika bio i veći kad se ljudi ne bi stidjeli, odnosno – kako je novinarka RTV HB-a Maria Maslać upečatljivo poentirala – kad stid ne bi bio jači od gladi.

Ocjena: 3

KOMPARATIVNA ANALIZA

Obje televizije su ove sedmice prepoznale značaj teme poskupljenja za život svojih gledatelja, pa su joj posvetile dosta pažnje. Hayat ju je iscrpljivao četiri dana zaredom, a RTV HB je o krizi koju građani osjećaju govorio kroz analizu njihove platežne moći u petak (15. septembar), kao i kroz društveno odgovoran prilog o javnim kuhinjama koji smo i izdvojili među najzanimljivije.

Kad je u pitanju dnevna politika, i dalje su Hayat i RTV HB na suprotnim stranama u odnosu na aktuelnu vladajuću koaliciju, i tu vrijedi samo pratiti načine na koje Hayat iskazuje svoju kritičnost, a RTV HB naklonost prema koaliciji koju čine SNSD, HDZ i stranke Trojke. Dok Hayat uvijek nađe sagovornike koji će ukazivati na neodrživost ove koalicije, RTV HB će npr. prostor dati predsjedniku stranke HDZ 1990 Iliji Cvitanoviću, koji nije među direktnim nositeljima koalicije, ali je dovoljno blizak njoj da ima težinu kad on kaže kako vjeruje „da će se političke poruke iz RS-a smiriti“.

Jednako tako, znakovit je tretman nesuglasica oko usvajanja zakona o sudu na državnom nivou, koji je prošle sedmice skinut sa dnevnog reda Vijeća ministara. Za Hayat je to dokaz nemogućnosti dogovora unutar koalicije, dok je za RTV HB riječ čisto o tome da su „utvrđeni nedostaci u prvom prijedlogu zakona“ koji su vezani za sjedište i nadležnosti budućeg višeg suda.

O sukobu predsjednika RS-a Milorada Dodika i visokog predstavnika Christiana Schmidta su dvije televizije takođe izvještavale na drugačije načine. Hayat je skeptičan i ovaj sukob vidi kao fingiran zbog viših interesa koji se nalaze u njegovoj zavjetrini, a RTV HB, koji dosljedno pazi da se ne zamjeri vrhu RS-a, ove je sedmice imao iznenađujuće „tešku“ kvalifikaciju Dodikovih poteza: u dnevniku od nedjelje (17. septembar) u prilogu su naveli kako se Dodik „obrušio“ na Schmidta, iako je nastavak priloga bio dosta objektivniji, s obiljem Dodikovih izjava bez vrijednosnog suda samog RTV HB-a, koji ne oklijeva iskazati svoje stavove i u daleko benignijim situacijama, ali kada se u njima nalaze neki drugi političari.

Plus sedmice

HAYAT TV

Iako je dugo vremena na Hayatu vladao tihi bojkot predstavnika nove vladajuće koalicije na federalnom i državnom nivou, dobro je vidjeti kako ova televizija uviđa da je uskraćivanje njenih minuta ministrima i drugim dužnosnicima neodgovorno i na duže staze kontraproduktivno. Primjer napretka u ovom smislu je sigurno dnevnik od utorka (19. septembar) u kojem su svoje mjesto našli prilozi o aktivnostima i izjave državnih ministara Nenada Nešića i Staše Košarca, premijera Federacije Nermina Nikšića, federalnog ministra Nerina Dizdara te člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

RTV HB

Kao plus sedmice vrijedi izdvojiti prilog o kvaliteti i zagađenosti tla u Hercegovini, koji je emitiran u subotu (16. septembar). Iako nije atraktivan, ovaj prilog se bavi temom koja može izazvati zabrinutost u javnosti, te na profesionalan način, uz pristup zasnovan na činjenicama i naučnoj interpretaciji tih činjenica, otklanja razloge za moguću zabrinutost građana i poljoprivrednih proizvođača.

Minus sedmice

HAYAT TV

U nedjelju (17. septembar) je Hayat cijele četiri minute, odnosno četvrtinu ukupnog vremena u vijestima iz zemlje, posvetio nezadovoljstvu građana usljed čestih blokada grada Sarajeva zbog održavanja raznih utrka i drugih manifestacija. Potkrijepljen anketom sa mnoštvom izjava građana koji ne odobravaju ove obustave saobraćaja, očit stav televizije je da se one dešavaju prečesto i da ih treba onemogućiti. Nekom slučajnošću, postoji i politička stranka koja će uputiti takvu inicijativu u skupštinsku proceduru, ali ovakvo tendenciozno podilaženje trenutnom raspoloženju naroda bez suštinskog ulaženja u argumente je školski primjer konvergencije ciljeva u političkom i medijskom populizmu.

RTV HB

U izvještavanju o godišnjicama zločina nad Hrvatima, suđenjima za te zločine i sličnim prilozima u svome programu, primjetno je da RTV HB baš nikad ne pravi distinkciju između vojnih i civilnih žrtava, i gotovo redovno koristi konstrukciju „zločini nad pripadnicima HVO-a i civilnim stanovništvom“, te u priloge o ratnim zločinima upliće vojnike koji su poginuli u borbama. To svjesno izaziva konfuziju, koju je u interesu javnosti, a i iz poštovanja prema civilnim žrtvama, neophodno izbjegavati.

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.