U jednoj izrazito neuspješnoj zemlji postoji prava inflacija nagrada, ključeva i plaketa kojima se valoriziraju uspjesi političara, radnih ljudi, građana i poštene inteligencije. Taj besmisleni običaj svoju metastazu doživljava u Sarajevu, gradu koji je već dva puta oteo nagradu laureatima
Iako se na prvu može učiniti da većina političara u Bosni i Hercegovini i na Balkanu nema za što primiti pohvalu, a kamoli nagradu, čini se da to ipak nije tako jer svako malo putem medija doznamo da je netko iz svijeta politike primio nagradu ili kakvo laskavo priznanje za svoj rad.
U Bosni i Hercegovini postoji mnoštvo nagrada i priznanja koji se na godišnjem nivou dodjeljuju od strane raznih nevladinih udruženja, ali i službenih općinskih, gradskih i drugih nivoa vlasti. Možda je od svih nagrada široj javnosti najpoznatija ona koja stiže s nivoa Grada Sarajeva, a dodjeljuju je gradonačelnik i Gradsko vijeće. Riječ je o Šestoaprilskoj nagradi Grada Sarajeva. Kako se navodi na zvaničnoj internet stranici Grada Sarajeva, dodjeljuje se istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i izuzetne uspjehe u radu, postignute u svim oblastima političkog i društvenog života. Nagrada se dodjeljuje bez obzira na godinu ostvarenja nagrađenog uspjeha, a od ključne je važnosti da djela doprinose ukupnom unapređenju i razvoju Grada Sarajeva. Odluku o dobitnicima Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva donosi Gradsko vijeće na prijedlog Odbora za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Nagrada se dodjeljuje svake godine na svečanoj sjednici Gradskog vijeća na dan oslobođenja Sarajeva, šestog travnja. Pored Šestoaprilske nagrade, na svečanoj manifestaciji dodjeljuju se i priznanja: Ključ Grada Sarajeva, Počasni građanin Grada Sarajeva, Plaketa Grada Sarajeva i Zahvalnica Grada Sarajeva.
Subjektivni kriteriji
Unatoč jasno definiranim kriterijima po kojima se dodjeljuju ova nagrada i priznanja, stječe se dojam da su dobitnici češće birani prema subjektivnim kriterijima članova Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Tako je u 2016. godini visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dobitnik priznanja Ključ Grada Sarajeva. Priznanje se dodjeljuje afirmiranim i priznatim građanima BiH i stranim državljanima koji su dali poseban doprinos razvoju i očuvanju civilizacijskih vrijednosti i poseban doprinos miru u svijetu, navodi se. Zaista je teško izmjeriti čime je Valentin Inzko zaslužio to priznanje, odnosno, koje je civilizacijske vrijednosti on očuvao i kako je to doprinio miru u svijetu, ili barem u Bosni i Hercegovini, ako znamo da je riječ o do sada najpasivnijem visokom predstavniku u BiH, koji gotovo ni za što nije koristio svoje ovlasti, a koji je u javnosti već poprimio posprdni karakter zbog konstantnog apeliranja s adrese visokog predstavnika u svim domaćim političkim krizama na sukobljene strane da dođu do dogovora?
Još je zanimljiviji slučaj iz 2014. kada je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odlukom Gradskog vijeća proglašen počasnim građaninom Grada Sarajeva jer je, kako se navodi na službenoj stranici Grada, svojim izrazito prijateljskim djelovanjem, inicirao, podržavao i realizirao niz projekata, posebice u području umjetnosti i kulture, doprinoseći boljoj suradnji Sarajeva i Zagreba kao glavnih gradova i lokalnih zajednica.
Ta odluka je poništena nakon što je Milan Bandić u intervjuu za Al Jazeeru izjavio da se zalaže za preustroj Bosne i Hercegovine koji bi doveo do stvaranja trećeg entiteta. Ako je Milanu Bandiću dodijeljeno priznanje na osnovu učešća u realizaciji niza projekata iz oblasti kulture i umjetnosti, zašto mu se oduzima priznanje zbog “verbalnog delikta”? Bandić je ostao bez priznanja jer su ga sarajevske gradske vlasti odlučile kazniti zbog zauzimanja političkog stava koji nije po njihovoj volji. Tim činom potvrđeno je da su nagrade i priznanja Grada Sarajeva rezervirane samo za političke istomišljenike gradske vlasti i da se dodjeljuju u skladu s potrebama dnevne politike, a ne na osnovu propisanih kriterija.
Posljednji blam sarajevskih gradskih vlasti bilježimo u nedavnom slučaju oduzimanja počasne plakete turskom profesoru Aliju Lafciogluu. Gradsko vijeće Grada Sarajeva je na sjednici održanoj 26. listopada 2016. donijelo odluku o dodjeli plaketa zaslužnim građanima. Plaketa u oblasti obrazovanja dodijeljena je prof. Aliju Lafciogluu, kojeg je kandidirala obrazovna institucija Bosna Sema. Pod pritiskom turskih vlasti, koje su u političkom obračunu s Fethullahom Gülenom, osnivačem obrazovne institucije Bosna Sema, Gradsko vijeće Grada Sarajeva je na sjednici održanoj 15. studenog 2016. preispitalo svoju odluku i oduzelo počasnu plaketu profesoru Lafciogluu.
Time je Gradsko vijeće Grada Sarajeva još jednom obezvrijedilo gradska priznanja, same institucije Grada, pa i suverenitet Bosne i Hercegovine u kojoj je moguće da institucije jednog nivoa vlasti mijenjaju svoje odluke pod pritiscima koji dolaze od drugih država.
Rezervirano za političare
Pored nagrada i priznanja Grada Sarajeva, javnosti je poznata i Nagrada Isa-beg Ishaković, koju dodjeljuje Društvo za zaštitu kulturne baštine Klepsidra. Nagrada se dodjeljuje za dostignuća iz oblasti znanosti, umjetnosti, kulturne baštine, domoljublja i sevdaha, a međunarodna nagrada se dodjeljuje posebno. Zanimljivo je da su od samog početka dobitnici međunarodne nagrade gotovo isključivo političari i političarke na vlasti u nekoj od zemalja regije. Godine 2012., Međunarodnu nagradu Isa-beg Ishaković dobio je tadašnji turski premijer, a sadašnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan, 2014. godine slovenski premijer Borut Pahor, te je godine i Aliji Izetbegoviću posthumno dodijeljena nagrada, a 2015. nagradu je dobila hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Predsjednici Grabar-Kitarović nagrada je uručena, kako je rečeno, za njezina nastojanja za izgradnju dobrih odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Niti nepunih godinu dana nakon što je dobila prestižnu nagradu za izgradnju dobrih odnosa, odnose BiH i Hrvatske poremetila je izjava Grabar-Kitarović da se muslimani u BiH radikaliziraju. “Islam koji smo poznavali u BiH se mijenja, postaje radikaliziraniji, posebno u seoskim područjima, mijenja se način života, čak i izgled ljudi u smislu načina oblačenja i ponašanja i mnogo rigidnije interpretacije vrijednosti islama”, kazala je Grabar-Kitarović.
Pored ovih, postoji još mnoštvo nagrada i priznanja rezerviranih za zvijezde na političkom nebu Bosne i Hercegovine i regije. Neke od njih su velike i glamurozne poput Večernjakovog pečata ili Ličnosti godine banjalučkih Nezavisnih novina, druge su slabije poznate i dolaze od strane manje poznatih nevladinih organizacija poput Europskog pokreta za BiH, koji je ove godine članu Predsjedništva BiH i predsjedniku HDZ-a BiH dr. Draganu Čoviću dodijelio nagradu Najeuropljanin BiH, što je izazvalo podsmijeh javnosti.
Ono što je zajedničko svim tim nagradama, bilo da je riječ o velikim i prestižnim ili malim i nepoznatim, bilo da ih dodjeljuju vlasti, novinske kuće ili nevladine organizacije, jeste to da su upitni kriteriji po kojima se dodjeljuju. Jasno je da iza svega stoje dogovor i beskrupulozna trgovina u kojoj svaka strana nešto dobiva – političari dobivaju marketing kojim pokušavaju zavesti svoje biračko tijelo, a oni koji im pružaju marketing, priliku da svoju uslugu obilato naplate iz državne kase.
