RTRS: Osam minuta Milorada u jednom prilogu

4. – 10. oktobar 2022.

NOVO BROJANJE GLASOVA: „Nezakonita, u praksi nepoznata mjera” i “CIK je podlegao pritiscima ulice“  dominantni su komentari Branke Kusmuk u izvještaju o odluci Centralne izborne komisije BiH o ponovnom brojanju glasova za izbor predsjednika RS-a.

Zašto se CIK opredijelio za novo brojanje glasova prije objavljivanja konačnih izbornih rezultata, gledateljima nije objašnjeno, ali su u tančine preneseni, kako je navedeno, komentari pravnih eksperata koji su isticali da je riječ o „politički motivisanoj odluci“.

BROJNA KRŠENJA PRAVILA: Treba istaći da u dnevnicima tokom nedjelje iza nas nije prenesena nijedna vijest o brojnim kršenjima izbornog procesa tokom brojanja glasova nakon zatvaranja birališta u RS-u. Jednako tako su krajnje površno gledatelji informisani i o brojnim reagovanjima opozicije koja je ukazivala na neregularnosti oko izbora predsjednika RS-a. Sve ovo navodi na zaključak da se na taj način svjesno pokušalo u javnosti stvoriti dojam da opozicija nije kadra podnijeti poraz svoje kandidatkinje i da zbog toga stvara probleme tamo gdje ne postoje.

OVO NISU ISTINE: U Dnevniku 2 emitovanom 10. oktobra, udarnih gotovo osam minuta posvećeno je reakciji Milorada Dodika na odluku CIK-a BiH. Sažeto, Dodik je zaprijetio da je CIK svojom odlukom pomogao da „Republika Srpska brzo donese odluku o nezavisnosti“, pa dodao da on „ne prijeti nikome, ali…“.  Sve ostalo što je rekao bile su pritužbe na „političku obojenost CIK-a BiH, pokušaj mijenjanja izborne volje građana, jer je ovo spremano dvije godine“. Ukupno uzevši, što je razgovor novinarke RTRS-a i Dodika duže trajao, to se jasnije iščitavala nervoza lidera SNSD-a, što je i očekivano jer je riječ o izboru za funkciju predsjednika odnosno predsjednice RS-a.

IZBORNI REZULTATI: Svi dnevnici u monitorisanom periodu bili su, očekivano, fokusirani na izvještavanje o izbornim rezultatima s dnevnom statistikom prebrojanih glasova, ali i na formiranje buduće vlasti kako na nivou bh. entiteta Republika Srpska tako i na nivou BiH. Zanimljiva je ponuda s kojom je Dodik izašao, odnosno najava da je spreman na formiranje koncentracione vlade  „u koju bi ušli predstavnici patriotskog dijela SDS-a“. I dok je on sam to pojasnio „teškim stanjem“, buduća članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, svjesno ili ne, otkrila je pravu pozadinu te ponude. Odnosno, potrebu da u „Narodnoj skupštini RS-a osigura stabilnu dvotrećinsku većinu kojom bi mogla u svakom trenutku da potvrdi svoj veto zbog povrede vitalnog entitetskog interesa“. Za analitičare ovo je bila i više nego jasna poruka da će Cvijanović nastaviti u Predsjedništvu BiH s politikom koju je vodio Milorad Dodik. Tačnije, koristiti sve raspoložive mehanizme kako bi blokirala nesmetano funkcionisanje države.

Izdvojeno

U dnevnicima uočavamo sve učestaliju praksu u kojoj novinari slijede govor Milorada Dodika te Bošnjake, grubo kršeći ustave i BiH i RS-a, nazivaju muslimanima, svodeći tako jedan od konstitutivnih naroda na nivo vjerske skupine.

Ocjena: 1

BNTV: Glas Zorana Kalinića

4. – 10. oktobar 2022.

CJELOVITA ODLUKA: Očekivano, vijest koja je obilježila nedjelju iza nas odluka je Centralne izborne komisije BiH o ponovnom brojanju glasova za izbor predsjednika RS-a. Za razliku od RTRS-a, uredništvo Dnevnika 2 televizije BN u cijelosti je prenijelo odluku predsjednika CIK-a, koja se odnosila kako na razloge za ponovno brojanje glasova tako i na tehničke detalje procesa i samo glasanje članova.

OPREČNE REAKCIJE: Očekivano, i reakcije su iz RS-a bile polarizovane, a gledatelji su upoznati i sa negodovanjem Milorada Dodika, ali i stavovima opozicije, koja je odluku CIK-a ocijenila kao važan korak u funkcionisanju pravne države u BiH.

BROJNE NEREGULARNOSTI: Ukupna pažnja u dnevnicima tokom monitorisane nedjelje bila je na upoznavanju građana sa brojnim neregularnostima tokom izborne noći i brojanja glasova za izbor predsjednika RS-a. Treba istaći da je ovo prvi put da je tako veliki broj članova biračkih odbora i posmatrača pred TV kamerama svjedočio o dešavanjima nakon zatvaranja birališta 2. oktobra. Teško je nabrojati sve te izjave, no svakako treba izdvojiti onu Zorana Kalinića, samostalnog kandidata za predsjednika RS-a, kojem su na mnogim biračkim mjestima pripisani svi glasovi Jelene Trivić, kandidatkinje opozicije za predsjednicu RS-a. Naime, Kalinić je saopštio da će podnijeti krivične prijave protiv predsjednika biračkih odbora jer, kako je kazao, ne želi da se njegovo ime dovodi u bilo kakvu vezu sa izbornim neregularnostima.

Iako nije u direktnoj vezi s dnevnicima, ističemo da je BNTV prenosio oba protestna okupljanja opozicije u Banjaluci (6. i 10. oktobar) te da je emitovanje dnevnika tih dana bilo pomjereno za kasniji termin.

Ocjena: 4

Šta će reći CIK?

Izborni proces u RS-u je bio regularan. Izbori u RS-u obilježeni su brojnim neregularnostima i prekrajanjem izborne volje građana. U najkraćem, ovo su ključne poruke koje su gledatelji mogli čuti u dnevnicima RTRS-a i BNTV-a. Hoće li Centralna izborna komisija BiH, nakon ponovnog brojanja glasova za predsjednika RS-a, razriješiti barem tu dilemu, biće poznato u narednim danima.

Plus sedmice

RTRS

Nijedan izvještaj.

BNTV

Nijedan izvještaj.

Minus sedmice

RTRS

Dva protesta opozicije, zbog, kako je navedeno, prekrajanja izborne volje pri izboru predsjednika RS-a, na kojima se u Banjaluci okupilo više desetina hiljada građana, čak ni uredništvo Dnevnika 2 nije moglo izignorisati. No kako bi im se što je moguće manje dalo na značaju, vijest o prvom protestu emitovana je u drugoj polovini Dnevnika (6. oktobar ) i popraćena uglavnom kadrovima sa početka okupljanja, uz posebno isticanje da su se od okupljenih mogle čuti „pogrdne riječi protiv Milorada Dodika“. Drugi protest bio je druga vijest u Dnevniku 9. oktobra, no fokus je stavljen na saopštenje MUP-a RS da je policija tog dana vršila redovnu kontrolu autobusa koji su dolazili u Banjaluku iz sigurnosnih razloga!?

BNTV

Iako je utvrđivanje izbornih malverzacija koje su mogle dovesti do promjene rezultata za izbor predsjednika RS-a jedno od ključnih pitanja proteklih izbora, smatramo da im je u dnevnicima dato previše pažnje. Ono što je u najmanju ruku neobično jeste da su u izvještajima izostali komentari političkih analitičara, ali i pitanja o izbornom porazu opozicije za Narodnu skupštinu RS i Predstavnički dom Parlamenta BiH. Ovo ističemo zato što tokom ne samo izborne kampanje nego i ranijih mjeseci, u brojnim anketama koje su pratile izvještaje o ekonomsko-socijalnom stanju, građani su izražavali nezadovoljstvo aktuelnom vlašću u RS-u, ali su joj ponovo poklonili najveće povjerenje.