BHT1 I FTV: Budućnost je stigla u Bijeljinu. I nigdje više

Da li opozicija u RS-u brani ili napada Milorada Dodika, da li on bježi iz BiH, znaju li političari kako pomoći građanima – ovo je pregled zanimljive sedmice na javnim TV servisima

BHT1 I FTV: Budućnost je stigla u Bijeljinu. I nigdje više

BHT1: Hoće li Dodik pobjeći?

  1. – 19. septembar 2023.

A DA POČNEMO POSTAVLJATI PRAVA PITANJA? Umjesto reakcije na reakciju, pa opet ispočetka – a ovdje govorimo o rasplamsanom sukobu između visokog predstavnika i Milorada Dodika te zvaničnika u RS-u – javnosti bi trebali odgovori. I od OHR-a o nadležnostima koje imaju u ovoj međunarodnoj instituciji (a koja je svoju ulogu spustila na nivo cjenkanja na pijaci i prepucavanja putem medija) i od onih koji stvaraju atmosferu straha (jer onda ne pričamo o životno važnim stvarima). Eto, to bi bio dobar prilog nakon onoga što smo gledali u dnevnicima BHT1 i nizu loptica/izjava koje su se samo prebacivale na tuđi teren. Istina, reporterka Adisa Herco u prilogu koji propituje neizvjesnu budućnost BiH zaključuje: kada će i ko umjesto nas odlučiti za nas – jer bh. političari ne mogu se dogovoriti gotovo ni o čemu.

PRIČAJMO O ZAPOŠLJAVANJU: U odmaku od kriza na političkom nivou, BHT1 odlučuje u fokus vratiti i druge teme. Tako reporteri pitaju političare i funkcionere kada su posljednji put razgovarali s građanima o ekonomskoj pomoći i otvaranju novih radnih mjesta. Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH, odgovara kako su radna mjesta podržana kroz zabranu izvoza sirovog drveta, dok Ramiz Salkić, poslanik u NSRS-u, kaže kako bi bilo dobro da se više priča o ekonomiji i zapošljavanju ljudi. Tu su i izjave Milana Dunovića, poslanika u PSBiH, Igora Stojanovića, potpredsjednika FBiH, Lazara Prodanovića, načelnika Bratunca, te Kemala Hrnjića, ministra poljoprivrede FBiH, ali vrijedi zabilježiti izjavu Zukana Heleza, ministra odbrane BiH: “Umoran sam, jedva sjedim na ovoj stolici, svakodnevno razgovaram s građanima, udruženjima, raznoraznim kategorijama.“ Građani BiH jednoglasni: čuli smo da se obećava, ali nismo čuli da se išta radi.

ŠTA JE NAMA SKANDAL? Šta je skandaloznije: nedostojanstven standard života u BiH ili činjenica da jedan član Vijeća ministara izjavi kako Milorad Dodik priprema bijeg iz zemlje? E, to nije jasno iz najave priloga na BHT1. Naime, gostujući u Dnevniku 2, ministar odbrane Zukan Helez izjavio je kako Dodik priprema bijeg iz BiH, ministar sigurnosti Nenad Nešić demantuje da postoje obavještajni podaci o tome, a BHT1 u najavi priloga kaže kako bi za mnoge države ovo bio skandal, ali u Bosni i Hercegovini tek poneka reakcija kroz medije i nova poruka stranih zvaničnika da je situacija zabrinjavajuća, a životni standard lošiji nego ikada.

Ocjena: 7

 

FTV: Entitetska opozicija uz vlast

  1. – 19. septembar 2023.

IGRE SA SUDOM: Odličan prilog u Dnevniku 2 o povlačenju Nacrta zakona o sudovima BiH i to na zahtjev ministra Staše Košarca da istovremeno razmatraju i Zakon o Ustavnom sudu BiH. Ponovo se otvara priča o ukidanju stranih sudija u Ustavnom sudu, te se kroz prilog zorno oslikava način na koji se koalicioni partneri u osnovi ne slažu. Svakako je nedostajalo pitanje svima onima koji su se našli pred novinarima – kako je moguće da ih potpisani koalicioni sporazumi ni na šta ne obavezuju, a posebno na odgovornost za nedjelovanje pred onima koji su ih izabrali.

DODIK I POSLJEDICE: Hoće li Miloradu Dodiku biti zabranjeno obavljanje funkcije predsjednika RS-a, kako traži Tužilaštvo Bosne i Hercegovine? Dodik tvrdi da jedva čeka suđenje te ponovo optužuje visokog predstavnika da se lažno predstavlja, ponovo najavljuje samostalnost RS-a, a mi kroz novinarsko djelovanje trebamo, umjesto nabrajanja svih nediplomatskih i bahatih izjava, objektivnu analizu Dodikovih istupa, odnosno kakve posljedice to ostavlja po živote građana BiH.

ŠTA HOĆE OPOZICIJA U RS-u? Visoki predstavnik Christian Schmidt poručio je kako mu je opozicija iz RS-a tražila da ukloni Dodika. Nije se dugo čekalo na odgovor: Nismo za korištenje bonskih ovlasti, jasna je opozicija RS-a. U prilogu se redaju detalji izjava o tome kako ni opozicija ne priznaje Schmidta, kao ni njegove bonske ovlasti. Jelena Trivić iznosi opužbe na račun visokog predstavnika da on svojim istupima samo podiže rejting Miloradu Dodiku. Reporter Đorđe Vujatović zaključuje kako od svega na kraju samo oni u SNSD-u zadovoljno trljaju ruke.

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Dobro postavljena tema na FTV-u o finansijskoj krizi u RS-u: gomilaju se dugovi, budžetske kase su šuplje, sindikalci pred štrajkom. Umjesto štednje, Milorad Dodik najavljuje sigurnu naknadu za državne službenike koji napuste institucije BiH – ali limit budžeta u manjem bh. entitetu je daleko ispod finansijskih potreba. Ekonomska ekspertica Svetlana Cenić objašnjava kako bi realizacija takvih najava bila krivično djelo jer u budžetu ne postoje sredstva za one koji napuste institucije BiH: „Ko će ostaviti sigurnost državnih plata? U RS-u već poduže je mrtva trka ko će otići na državni nivo da radi.“ Ono što je nedostajalo u prilogu jeste podsjećanje na sve prethodne najave napuštanja državnih institucija i kako su takve prijetnje završavale.

Još jednu temu ovaj javni servis iznosi na dobar način, propitujući rekordan iznos potrošačke korpe u Federaciji BiH. Ispravno se postavlja paralela kako se u regionu poduzimaju konkretne mjere na zaustavljanju divljanja cijena, dok se u FBiH kalkuliše o efektima ograničenja marži na devet životnih namirnica. Građani strahuju jer dolazi zima, s njom i veći troškovi života. Kao i obično, najilustrativnije primjere svakodnevnog preživljavanja u BiH daju upravo građani kroz anketu.

Oba javna servisa prate katastrofu u Libiji: više od 11.000 ljudi poginulo je u gradu Derna, traga se za preživjelima nakon što su poplave opustošile ovo područje. Ostaje konačan dojam da su, uz sve dnevnopolitičke vijesti, oba servisa uspjela ispuniti zadaću informiranja javnosti o, prvenstveno, onim najvažnijim stvarima – potrošačkoj korpi i nedjelovanju politike kako bi se divljanje cijena stavilo pod kontrolu.

Plus sedmice

BHT1

Kada uredništvo Dnevnika 2 u moru proizvedenih političkih kriza otvara emisiju potrošačkom korpom i odličnom najavom voditeljice Ivane Crnogorac, to vrijedi spomenuti: „Mjere pomoći u snižavanju cijena hrane i ostalih proizvoda vidljive su samo u očima posmatrača – političara; pred očima potrošača i dalje su vrtoglavo visoke cijene. Sve dok političari iz solidarnosti, koja je zasad uglavnom deklarativna, ne pređu na konkretna djela ili barem prepišu rješenja iz zemalja regiona – građani sve manje proizvoda imaju u korpi“. I prilog koji slijedi nakon ove najave je dobro postavljen, sa svim detaljima o tome kako se ljudi snalaze i kako pronalaze jeftinije proizvode.

FTV

Dokle je stigla digitalizacija zdravstvenog sektora u BiH? Najavu priloga o trodnevnoj konferenciji o medicinskom i biološkom inženjeringu i računarstvu voditeljica je iskoristila da kaže kako je u našoj zemlji  digitalizacija zdravstvenog sektora u mnogim segmentima tek u fazi pilot-projekta. Ali, evo ipak nade da će se stvari mijenjati: prva digitalna medicinska sestra u BiH stigla je u bolnicu u Bijeljini. Automatski čitač zdravstvene kartice prepoznaje pacijenta, njegove terapijske potrebe i preglede. Prilog nam je odškrinuo vrata u medicinsku budućnost bez onog „fali vam još jedan papir“.

Minus sedmice

BHT1

Urednička procjena o tome koja izjava Milorada Dodika treba imati i prateći prilog ovog puta je bila pogrešna. Ako predsjednik RS-a, odgovarajući na izjavu američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova Njemačke Annalenom Baerbock, kaže kako Njemačka nije zaustavila sredstva njemu, nego RS-u, onda je to zapravo odličan povod da se propita zbog koga su projekti pomoći iz Njemačke u RS-u obustavljeni i ko će to osjetiti na svojoj koži – Dodik ili građani RS-a. Ali BHT1 ne odlučuje da propituje ovu izjavu.

FTV

Poskupila je registracija vozila u FBiH. Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto tražio je hitnu smjenu rukovodstva Agencije za nadzor osiguranja FBiH zbog činjenice da je ovako važna odluka donesena bez konsultacija sa državnim nivoom vlasti. Registracija poskupljuje i do stotinu konvertibilnih maraka. Ovo je trebalo biti otvaranje priče o novoj cijeni registracije, šta će se desiti proceduralno, ali i praktično, kako će ovaj novi udar na džep građana proći i da li će smjenom u pomenutoj agenciji (ako do nje dođe) biti povučena i odluka o novoj cijeni. To su važne informacije koje svi oni koji posjeduju automobile trebaju znati.

About The Author