MEDIJSKO-POLITIČKE ANALIZE
IZ PRAVNOG UGLA
TV DNEVNICI
TV POLITIČKE EMISIJE
ONLINE MEDIJI
KOMENTARI
MEDIJSKA I INFORMACIJSKA PISMENOST
FAKE & SPIN
(V)LAŽNE VIJESTI
POGLED UNAZAD: Kakve su nam bile Nove godine prije pola vijeka
IZDVAJAMO
Krajem 1988. godine, na stranicama Oslobođenja nije više bilo pozitivnih vijesti. Prvi decembarski broj prenio je anketu novosadskog Dnevnika, ljubljanskog Dela i mariborskih Večeri o mogućnosti opstanka Jugoslavije. Anketa nije ukazivala na optimizam. Dva dana kasnije, tadašnju Jugoslaviju protresla je afera čiji je glavni sudionik bio generalni konzul SFRJ u Chicagu, Bahrudin Bijedić, koji je uhapšen pod optužbom da je ilegalno iznosio novac iz Sjedinjenih Američkih Država. Sredinom decembra, blizu Jerevana je pao vojni avion Jugoslovenske armije – sedam mrtvih oficira. Statistika i ekonomisti su zabilježili pad industrijske proizvodnje za 1,2%. Savezna Republika Njemačka najavila je uvođenje viza za građane Jugoslavije jer je u periodu januar – novembar 1988. godine u ovoj državi azil zatražilo 16.887 građana SFRJ. Oni koji su znali čitati između redova mogli su naslutiti kakve bi mogle da budu nadolazeće godine kroz karikaturu J. Samardžića prenesenu iz Politike Ekspres.
NEISTINE U POLITICI: Ko laže za raju i zanemaruje taktiku…
IZDVAJAMO
Uticaj političara u Bosni i Hercegovini skoro da ne prelazi granice naše zemlje. Kada oni lažu ili ne govore istinu, to ne utiče ni na koga osim nas. Političarima u bivšoj Jugoslaviji nije bilo preporučljivo lagati. Ne kažemo da nisu lagali, ali nije bilo demokratskog medijskog okruženja koje bi te laži preispitalo. Danas kada, recimo, imamo demokratsko medijsko okruženje, opet ne vidimo praksu da mediji javnosti ukazuju na društvenu anomaliju koju znamo kao laž.
POGLED U PROŠLE IZBORE: Šta su govorili dan poslije?
IZDVAJAMO
I tako, stigao je i sedmi oktobar 2018. godine, dan izbora za 3.352.933 građana bh. s pravom glasa koji su mogli birati između 7.497 kandidata i 128 političkih subjekata, te izabrati one za koje misle da će od ove zemlje stvoriti mjesto dobrog života. Sve to skupa nas je koštalo 8.500.000 KM.
OBEĆANJA, PREVARE I LAŽI: Šta su nam sve nudili na prethodnim izborima
IZDVAJAMO
Širenje straha je alat kojim političke partije pokušavaju da dobiju još jedan mandat, igrajući na kartu ugroženosti naroda i vraćanja dostojanstva koje se već godinama gazi – naravno, od druga dva naroda. Oni koji te prijetnje ne vide ili ne čuju, nade i glasove polažu u partije koje se razmeću obećanjima. Svaki nezaposleni bh. građanin vidi sebe u onih 100.000 koje obećavaju posljednjih 12 godina. Svaki dobronamjerni građanin ove zemlje nada se da će vidjeti ovu zemlju kao „veliko gradilište“, samo ako ispravna politička partija dobije vlast. Svaki iole odgovorni građanin ove zemlje volio bi da vidi ovu zemlju sa nultom stopom tolerancije na korupciju, ali ne ide to.
ZDRAVSTVO JE BOLESNO, A NI NOVINARSTVO NAM NIJE BAŠ NAJZDRAVIJE
IZDVAJAMO
Da bi se osposobio jedan stručnjak iz oblasti medicine potrebno je između 12 i 18 godina kontinuirane edukacije, a da biste postali, recimo, član Predsjedništva BiH, dovoljno je 128.053 glasa, koliko je Dragan Čović osvojio na prošlim izborima. Za mjesto u jednom od brojnih parlamenata vjerovatno još i manje. Da smo društvo poremećenih vrijednosti, manje-više je poznata činjenica. Ako nam je normalno i prihvatljivo, kako javnosti tako i medijima, da, recimo, vrhunski obrazovan kardiohirurg koji radi višesatne operacije na otvorenom srcu zarađuje manje od političara čiji je posao da sjedi u nekom od parlamenata i da, kako su to analize pokazale, ne radi ništa – onda to ukazuje na ozbiljnu devijaciju.
PREDIZBORNE BESJEDE: Prijepodne govore jedno, poslijepodne drugo
IZDVAJAMO
Splitski tjednik Feral Tribune je, onomad, imao rubiku “The Greatest Shits” kojom je uveseljavao čitatelje. Čini se sasvim opravdanim da se i ovaj tekst završi takvom jednom izjavom. Riječ je o izjavi Dragana Čovića za Nezavisne novine od 21. maja 2015. Čović je o susretu s papom Franjom rekao: “Papa je jasno naznačio da će u svojim molitvama uključiti mene kao državnika, da imam snage da se borim da u BiH promijenimo stvari na bolje – da se BiH stabilizira, politički prije svega, a onda, naravno, socijalno i ekonomski, kako mladi ljudi ne bi odlazili iz BiH i kako bi tu živjeli.”
SVJETSKO PRVENSTVO U FUDBALU: Taj ludi, čarobni sport
IZDVAJAMO
Kako je fudbal postao globalna priča i kakva je uloga medija u njoj? Važan datum za fudbal, njegove ljubitelje i medije predstavlja 10. juli 1962. godine. Tog dana je iz svemirske stanice Cape Canaveral lansiran satelit Telstar putem kojeg je bilo moguće, između ostalog, odaslati sliku, odnosno TV signal u bilo koju tačku u svijetu gdje je bilo tehničkih mogućnosti da se taj signal primi i emituje dalje. U to vrijeme na čelu FIFA-e bio je Sir Stanley Rous, koji je zajedno sa svojim timom shvatio dimenzije ovog podviga i prepoznao priliku za propagandu fudbala. Čelni ljudi FIFA-e su vidjeli mogućnost za emitovanje utakmica u direktnom prenosu, što će se pokazati kao važan faktor u popularizaciji fudbala, a na kraju i mogućnosti velike zarade.
