Srbijanski protesti fascinirali su regiju, društvene mreže, strane medije i diplomate. Sve osim BHT1 i FTV-a

BHT1: IZOSTALA SADRŽAJNIJA OBRADA IZ REGIONA

4. – 10. april 2017.

REGION U DNEVNIKU: Izbori u Srbiji okončani su ubjedljivom pobjedom kandidata vladajuće koalicije, ali su zato odmah uslijedili i protesti širom zemlje koji se uglavnom imenuju kao izraz nezadovoljstva mladih i studenata. BHT1 je izvijestio o događaju, ali u prilozima je nedostajala sveobuhvatnija priprema, jer teme iz regiona bliske su našoj javnosti i mogu se relativno lako prikazati iz više uglova. U srijedu se urednica Alenka Bruck pitala ko stoji iza protesta, ili ko njima upravlja, dok se u subotu više govorilo o samim razlozima nezadovoljstva. Kako god, događaj koji pobuđuje sve veću pažnju bio je smješten u redovne vijesti, bez posebne i dublje obrade, iako se čini da je to bilo mnogo prikladnije rješenje.

KAD RASPORED VIJESTI SVE KAŽE: U srijedu, petog aprila, u Dnevniku 2 Alenke Bruck, glavne dnevnopolitičke aktuelnosti zaokružene su u cjelinu koja je sama za sebe govorila. Prvo se pustila vijest o povećanju akciza ili da li će proći novo zakonsko rješenje u Parlamentu koje se imenuje kao uslov za nastavak aranžmana sa MMF-om, a na to se nadovezala priča o novom zaduženju manjeg entiteta da bi se nabavio skupocjeni helikopter. Vijesti su prikazane bez suvišnih komentara i kićenja, ali uz sažeti i precizni pregled osnovnih informacija.

IZDVOJENO:

U subotu nam Edina Nurkić donosi priču o sirijskom ratu kroz mišljenja bosanskohercegovačkih Sirijaca koji već godinama žive u našoj zemlji. Razgovor s našim Sirijcima činio se kao osvježenje u pripremi spoljnopolitičke vijesti, a novinarka je najnovije okolnosti oko napada SAD-a upotpunila stavovima Zlatka Dizdarevića, uglednog poznavaoca bliskoistočnih prilika.

OCJENA: 5

FTV: AKTUELNOSTI U DRUGOM PLANU

4. – 10. april 2017.

UMJESTO DNEVNIKA, ISTORIJSKA ČITANKA: Urednica Jadranka Milošević je šestoaprilsko izdanje, na Dan grada Sarajeva, pretvorila u istorijsku čitanku i prigodno-svečarski program u kojem ste mogli zaboraviti koja je godina i šta se zaista desilo u danu koji se trebao osvijetliti. Dnevnik bi u prvom redu trebao biti mjesto dnevnih aktuelnosti, a praznicima, nagradama i istorijskim događajima mjesto je prije u emisijama kolažnog tipa kao što su Federacija danas ili u dokumentarnom programu, a ne u prvim minutama udarne informativne emisije. Šta opredjeljuje urednike da jednu trećinu programa posvete svečanostima ili razglednicama iz prošlosti?

ČLANSTVO U NATO-u KAO TEHNIČKA STVAR: Zerina Ćosić Vrabac spada u novinare koje smo ovdje viša puta pohvalili zbog rafiniranog i analitičnog pristupa kojim se stvar osvjetljava iz više uglova. Nažalost, taj pristup nismo gledali u subotu pri razmatranju atlantskih integracija BiH kroz poređenje sa susjednom Crnom Gorom. Članstvo u NATO-u se, kao i mnogo puta do sada, predstavilo kao tehničko pitanje ili kao svojevrsni test političke volje vladajuće elite, pa je prikazano gdje smo mi stali na tom tehničkom putu u odnosu na Crnogorce. No, uporno se prelazi preko činjenice da se jedan entitet i nekoliko najvećih stranaka otvoreno protive učlanjenju u, kako mediji vole reći, najjači vojno-politički savez. Ili da spomenuti prilično mrsko gledaju na ideju da postanemo članovi. Njihovi stavovi bi trebali biti u fokusu svakog poštenog i svestranog prikaza, jer su u suprotnosti sa proklamacijama koje se saopštavaju čelnicima NATO-a, a o kojima detaljno možemo saznati u prilozima kojima ovdje prigovaramo. Na taj način se ne tehnicizira vodeće političko-ideološko pitanje oko kojeg se lome koplja i o kojima javni servis ćuti.

IZDVOJENO:

Darjan Babić je u subotu otvorio Dnevnik 2 demonstracijama u Beogradu, ali, kao i na državnom javnom servisu, nedostajala je kompletnija priprema. Kako se tumače poslijeizborni prosvjedi? Šta su sve nepoznanice? Kakve su prirode zahtjevi? Kako ih prati srpska štampa? Sve su to pitanja na koje se odgovor ne može dati u agencijskoj obradi.

OCJENA: 4

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Razočaranje sedmice je što prosvjedi u Srbiji nisu dobili bolji i duži tretman. Vijesti iz regiona kod nas se pomno prate, pa su i očekivanja publike visoka. Sada već svakodnevno okupljanje naroda kod naših susjeda otvara niz pitanja o političkoj pozadini, mogućem raspletu i posljedicama po aktuelnu vlast. Regionalne TV stanice (Al Jazeera Balkans i N1) odmah su imale opsežne izvještaje sa redovnim javljanjima sa lica mjesta i obraćanjima komentatora. Isto su mogli učiniti i naši javni servisi, čime bi pokazali da su ozbiljna konkurencija regionalnim medijima, ali umjesto toga upriličena je siromašna i neubjedljiva priprema sazdana na agencijskim crticama. Ispade da nam je region mnogo dalji nego što smo mislili, ili da smo toliko zabavljeni našim nevoljama, ako je suditi bar prema javnim televizijama. To samo pojačava utisak da se pretvaramo u otužnu medijsku provinciju koja otežano komunicira čak i s najbližima oko sebe.