Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
U dnevnicima se nastavlja svakodnevno, vrlo visoko pozicionirano u rangiranju vijesti, ili najčešće kao vijest kojom se Dnevnik otvara, izvještavanje sa skupova “Pravda za Davida”, na kojima članovi porodice i građani Banjaluke traže istinu o okolnostima smrti Davida Dragičevića. Gledaoci su imali priliku vidjeti i da se u pojedinim gradovima RS-a skupovi podrške toj akciji zabranjuju. Ali i čuti pitanje zašto se premijerka RS-a o cijelom slučaju nije oglašavala gotovo 40 dana, koliko traju protestna okupljanja u Banjaluci.

Gledaoci Dnevnika upoznati su i sa kontradiktornim stavovima pojedinih članova vladajućeg SNSD-a oko ovog slučaja. Od jednog zastupnika te stranke u Parlamentu BiH koji smatra da vrh MUP-a RS zbog nezadovoljstva javnosti treba podnijeti ostavku, do neprimjerenog i krajnje uvredljivog statusa na društvenim mrežama direktora političke akademije te stranke Milana Tukića, koji je okupljanja u Banjaluci nazvao “sanatorijem koji na Trgu Krajine radi svaki dan od 18 sati”.

Minus nedjelje

RTRS
Jedna od ključnih tema u nedjelji iza nas bilo je prikupljanje reakcija na odluku Suda BiH o odbijanju određivanja pritvora ratnom komandantu Petog korpusa Armije BiH generalu Atifu Dudakoviću. Ne sporimo pravo uredništvu da javnost upozna sa sadržajem zahtjeva Tužilaštva za određivanje pritvora Dudakoviću, koji je čitan u više navrata. Ono što je sporno jeste plasiranje nepotkrijepljene tvrdnje da je dio videodokumentacije koji tereti Dudakovića za počinjeni ratni zločin nestao iz tužilačkg spisa, te imenom i prezimenom prozivanje sudije koji je donio odluku o neodređivanju pritvora.

Isto tako smatramo nepotrebnim da se iz večeri u večer emituju snimci brutalnog postupanja pripadnika Petog korpusa prema pristalicama Fikreta Abdića.

I u konačnici pitamo zašto nikada Javni RTV servis RS-a nije na identičan način izvještavao o zločinima koje su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba počinili tokom rata u BiH?
BNTV
Dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu drugog i trećeg maja 1992. godine samo su jedan od onih događaja o kojima i danas u BiH postoje “dvije istine”. Od toga da li su u vojnoj koloni koja je izašla na ulice Sarajeva bili pripadnici JNA-a ili Jugoslovenske vojske, do broja poginulih. No ključno je pitanje da li je iko od zvaničnika Kantona Sarajevo porodicama stradalih vojnika zabranio dolazak u grad? Odnosno, od novinara svjesno prešućivanje podatka da su odluku da se u Sarajevo tog dana ne odlazi donijeli predstavnici vlasti RS-a.