Kada izvještava o aktuelnim zbivanjima, BNTV je ubjedljivo bolji od RTRS-a, što i nije neko dostignuće. Svako je bolji od RTRS-a. Problemi nastaju kada na red dođe prošlost

RTRS: Istorijska posjeta i glasnogovornici vlasti

23. – 29. april 2018.

DRŽAVA KOJA TO NIJE: Što je Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, uporniji u izjavama da je taj entitet država, to Banjaluku u sve širem luku zaobilaze visoki međunarodni zvaničnici tokom svog boravka u BiH.

Otuda i ne čudi što je dolazak predsjednice Savjeta Ruske Federacije Valentine Matvijenko u najavi Dnevnika 24. aprila nazvan istorijskom posjetom. Svaka ozbiljna analiza načina na koji je posjeta Matvijenkove organizirana, potražila bi odgovore na pitanje čemu se daje takav pompezan značaj dolasku osobe koja jeste visoka ruska zvaničnica, ali prema diplomatskim protokolima ne spada u rang onih kojima se odaju počasti kao predsjedniku države. Ali, kao što smo naveli, u nastojanju da entitetu da atribut države koja nema vlast, cjelokupnom se ceremonijom dočeka i činjenicom da je posjet osiguravalo preko 1.200 policajaca, pokušalo dati značaj koji ne posjeduje. A novinari Dnevnika 2 bili su tu tek glasnogovornici vlasti.

HAPŠENJE ATIFA DUDAKOVIĆA: Hapšenje ratnog komandanta Petog korpusa Armije BiH, generala Atifa Dudakovića, i još dvanaest pripadnika Petog korpusa bilo je 27. aprila vijest dana u Bosni i Hercegovini. Izvještaj o ovom događaju pripremila je Branka Kusmuk. Gledaocima je prezentirano službeno saopštenje Tužilaštva BiH, no tu, što se tiče Branke Kusmuk, i dolazi kraj profesionalizmu. Referirajući se na videosnimak, za koji je nejasno gdje je i kada nastao i šta je njegov kontekst, u kojem Dudaković o svojim vojnicima govori kao o glumcima, a o sebi kao režiseru, Kusmuk ga u nastavku izvještaja naziva režiserom, pa, između ostalog, kaže “komandant ili režiser krvavih pohoda iza kojeg su i njegovih glumaca ostajali mrtvi”. O sadržaju reagovanja koja su uslijedila iz Sarajeva gledaoci su jedva šta mogli saznati, uz ponovnu opasku Branke Kusmuk da se “svi utrkuju da stanu iza svog heroja ili režisera”.

KONAČNO O PROTESTIMA: Nakon do neukusa dovedenog ignorisanja protesta porodice i građana Banjaluke, koji od policije i pravosuđa traže odgovor o načinu smrti Davida Dragičevića, gledaoci Dnevnika konačno su imali priliku nešto čuti i vidjeti i na tu temu. Iako su informacije i dalje krajnje selektovane kada su u pitanju stavovi koje iznose otac nastradalog mladića i njegovi sugrađani, a u fokusu su saopštenja zvaničnih institucija, barem je prekoračena barijera šutnje koja je vladala punih mjesec dana, koliko i traju protestna okupljanja pod parolom “Pravda za Davida”.

U javnosti Republike Srpske, ovi protesti pokrenuli su i zahtjeve da se nakon niza godina utvrdi istina, odnosno slobode liše nalogodavci i izvršioci ubistava Ljubiše Savića Mauzera, Riste Jugovića… U Dnevniku od 23. aprila emitovano je reagovanje organizacije Čast otadžbine, u kojem se traži okončanje istraga ovih ubistava. Ali, to se reagovanje karakteriše kao “izdajničko trgovanje s poginulim pripadnicima VRS-a”. Šta je sadržaj pisma, gledaocima nije predočeno.

O početku drugostepenog žalbenog postupka koji se pred nasljednikom Haškog tribunala vodi po presudi prvostepeno osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, gledaoci su bili detaljno informisani u nedjelji iza nas, uz ponovno prešućivanje za koje je sve ratne zločine, uključujući i genocid, ratni lider bosanskih Srba osuđen pred Tribunalom u Haagu.

Izdvojeno

Pitamo uredništvo Dnevnika 2 šta je to Republika Srpska? Jer, država nije, svima je jasno. Pa onda i ne razumijemo kontekst u kojem se govori o, kako je to baš u izvještajima o reakcijama na hapšenje Atifa Dudakovića navedeno, “u RS-u i BiH”.

Ocjena: 1

BNTV: Dva lica jednog medija

23. – 29. april 2018.

PRAVDA ZA DAVIDA: Građani i njihovi interesi važniji su od politike, potvrdila je Suzana Rađen Todorić potpisujući se kao urednica dnevnika emitovanih 23. i 24. aprila.

Protesti koji se u Banjaluci održavaju više od mjesec dana pod sloganom “Pravda za Davida“, na kojima se traži istina o okolnostima smrti tog mladića, bili su vijest dana i kada je u Sarajevu, a potom u Banjaluci boravila predsjednica Savjeta Ruske Federacije Valentina Matvijenko.

BEZ GLORIFICIRANJA: Gledaoci su o boravku Valentine Matvijenko u našoj zemlji dobili sve bitne informacije, ali bez glorificiranja, kojim su bili obilježeni izvještaji u dnevnicima Javnog RTV servisa RS-a.

Od brojnih reakcija zabilježenih u BiH povodom istupa Valentine Matvijenko u Parlamentu BiH, u Dnevniku smo vidjeli samo izjavu Mladena Ivanića, člana Predsjedništva BiH. Koji komentira samo dijelove njenog istupa u vezi sa stavom Rusije oko zatvaranja OHR-a, a koje, kako je kazao, podržava. Ivanićeva izjava šalje samo potvrdu o žalosnoj slici BiH koju, svjesno ili ne, i njeni najviši dužnosnici ponižavaju. Ali i sliku medijskog prostora RS-a, pa tako i BNTV-a, koji ni na trenutak takve stavove ne dovode u pitanje, niti otvaraju temu zadiranja predstavnika drugih država u unutrašnja pitanja BiH.

PROFESIONALNI NIVO: Iako je o hapšenju ratnog komandanta Petog korpusa Armije BiH i njegovih dvanaest saboraca novinarka Slađana Jarašević gledaocima dala na uvid iste informacije kao i RTRS, ipak je cijeli izvještaj urađen na profesionalnom nivou. Tako su gledaoci imali priliku čuti i izjavu portparola Tužilaštva BiH, ali i Dudakovićevog advokata.

Bojana Vinčić donijela je brojne reakcije iz RS-a, u kojima se ova hapšenja pozdravljaju. Što se Federacije BiH tiče, sve se svelo na izjavu lidera SDA Bakira Izetbegovića.

KLJUČ ZA ŽELJKU: Ključ grada koji se u Banjaluci dodjeljuje zaslužnim pojedincima povodom 22. aprila, Dana grada, bio je povod da gledaoci Dnevnika čuju šta o tome misle Banjalučani. Naime, odlukom vladajućih stranaka na čelu sa SNSD-om u gradskom parlamentu, Ključ grada dodijeljen je premijerki RS-a Željki Cvijanović. No, njeni sugrađani smatraju da ona ništa nije uradila za Banjaluku kako bi to priznanje zaslužila.

Ocjena: 6

Komparativna analiza

Nema ničeg spornog u tome što su u izvještajima i RTRS-a i BNTV-a o hapšenju generala Armije BiH Atifa Dudakovića emitovani brojni video zapisi na kojima se vidi nevojničko i nehumano postupanje pripadnika Petog korpusa Armije BiH prema srpskim civilima i ratnim zarobljenicima. No problem jeste činjenica da na takav način ove medijske kuće nikada nisu tretirale nijedno hapšenje pripadnika vojnog i političkog vrha RS-a, niti su emitovani snimci koji svjedoče o ratnim zločinima koji su im stavljani na teret i zbog kojih su osuđeni ili pred Tribunalom u Haagu ili u Sudu BiH.

Jednako tako sporan je i termin “takozvana Armija BiH”, koji koriste novinari. Jer Vojska RS nikada ni u jednom izvještaju RTRS-a i BNTV-a nije nazvana takozvanom.