HAYAT TV I RTV HB: Previše ratnih obljetnica

Bilo je dnevnika u kojima su polovinu vremena progutala sjećanja na rat. A ono o čemu ove televizije nisu izvještavale govorilo je o njima više nego ono o čemu jesu

HAYAT TV I RTV HB: Previše ratnih obljetnica

HAYAT TV: Iz dana u dan o reisu

  1. – 10. maj 2023.

MASOVNA UBISTVA U SRBIJI: Hayat je posvetio značajnu minutažu masovnim ubistvima koja su se prošle sedmice desila u Beogradu i Mladenovcu. Vijesti u 7 su dosljedno prenosile informacije iz Srbije, a već u četvrtak, dan nakon masakra u osnovnoj školi u Beogradu, bavile su se i traženjem uzroka za nasilničko ponašanje kod mladih osoba, analizirajući količinu nasilja u sadržajima koji su dostupni najmlađima. Hayat je i u petak nastavio analizirati odnos društva prema djeci uz komentare relevantnih psihologa, sociologa i pravnika, što je u svakom slučaju pozitivan primjer pristupa medija problemu.

SCHMIDT O KAVAZOVIĆU: Spominjanje reisa Huseina Kavazovića u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a u negativnom kontekstu izazvalo je veliku pažnju Hayat TV-a koji je insistirao kako izjava reisa Kavazovića o potrebi za odbranom institucija BiH ne može biti stavljana u istu ravan huškačkih izjava sa izjavama osoba koje se zalažu za destrukciju tih institucija. U sedmici koja je prethodila podnošenju Schmidtovog izvještaja, Hayat je skretao pažnju na njegov dio u kojem se kritikuje reis, pa priloge o tome možemo naći u dnevnicima od petka, subote, nedjelje i ponedjeljka. Čini se kako je medijski fokus na ovaj dio izvještaja visokog predstavnika bio opravdan, budući da je u ponedjeljak šef OHR-a u izlaganju pred Vijećem sigurnosti UN-a ipak znatno ublažio svoje kvalifikacije.

PLINSKE INTERKONEKCIJE: Tema kojom se Hayat dosljedno bavio prošle sedmice jeste problematika plinskih interkonekcija koje bi uskoro trebale naći mjesta na dnevnom redu Vijeća ministara. Vijesti u 7 su donosile korisna pojašnjenja značaja južne i istočne plinske interkonekcije, a može se zamjeriti kako su se iz dana u dan neke izjave ponavljale, čak i iz usta istih sagovornika, poput Almira Bećarevića koji je za dva različita dnevnika dao gotovo doslovno istu izjavu.

Ocjena: 3

 

RTV HB: Minut i po o Schmidtovom izvještaju

  1. maj – 10. maj 2023.

MASOVNA UBISTVA U SRBIJI: Vijesti vezane za masovna ubistva u Srbiji zauzele su važno mjesto i u dnevnicima RTV HB-a. Informacija sa mjesta događanja nije nedostajalo, ali ono čega jeste nedostajalo jesu implikacije na vlastito društvo, naročito jer je RTV HB uspostavljen kao javni servis. Tek u petak, petog maja, gledatelji su mogli čuti mišljenja domaćih psihologa, udruženja roditelja i predstavnika nadležnih službi.

PRVIH 100 DANA VIJEĆA MINISTARA: U Dnevniku od srijede, 10. maja, RTV HB je donio iscrpan prilog sa predstavljanja rada novog saziva Vijeća ministara BiH. Uz prezentaciju predsjedavajuće Borjane Krišto, Dnevnik RTV HB-a je korektno prenio i reakciju opozicije, odnosno najvažnije zamjerke koje su na konferenciji za medije na račun Vijeća ministara iznijeli predstavnici SDA, te reakciju predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića na njihove kritike.

IZVJEŠTAJ CHRISTIANA SCHMIDTA VS UN: Nekad je od onoga čemu se u dnevnicima posvećuje pažnja zanimljivije ono čemu se ona ne posvećuje. Primjer toga je tretman izvještaja visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a u dnevnicima RTV HB-a. Naime, dok su informativne emisije drugih medijskih kuća danima izvještavale o sadržaju ovog izvještaja i najavljivale njegovo podnošenje, RTV HB je tek u srijedu, 10. maja, izvijestio kako je Schmidt podnio izvještaj, na što je odvojeno tek oko minut i po dnevnika.

Ocjena: 3

KOMPARATIVNA ANALIZA

Iako je riječ o televizijama koje nemaju mnogo dodirnih tačaka, ono što Hayat TV i RTV HB imaju zajedničko jeste pažnja koju poklanjaju kulturi sjećanja, gdje dnevnici obje televizije obiluju prilozima sa obilježavanja obljetnica događaja iz rat(ov)a, te o njegovanju uspomena na žrtve rata i veterane. U tome ne bi bilo ništa sporno da nije riječ o centralnim informativnim emisijama koje bi gledateljima trebale pružati informacije upotrebljive u procesima donošenja odluka koji se tiču njihovih života.

U pojedinim danima udio spomenutih vijesti se kreće čak i oko polovine od ukupne efektivne minutaže datog dnevnika, tako da bi gledajući isključivo centralne informativne emisije Hayata i RTV HB-a gledatelj iz neke druge sredine stekao dojam kako se kod nas ne dešava gotovo ništa drugo osim njegovanja kulture sjećanja. Važno je ovdje napomenuti kako se ni u kom slučaju ne radi o kritici njegovanja ratnih uspomena, nego o zamjerci na nedovoljnu produkciju drugih vijesti koje se tiču sadašnjosti i budućnosti.

Jednako tako, češće je od onoga o čemu se izvještava  zanimljivije ono o čemu se ne izvještava, pa tako imamo slučaj da su obje televizije koje toliko pažnje posvećuju dešavanjima iz rata propustile u utorak, 9. maja, izvijestiti o obljetnici napada HV-a i HVO-a na civilne ciljeve u istočnom Mostaru – svaka iz svog razloga, vjerovatno. Iako je zbog fokusa na Sarajevo Hayat propustio tretirati ovu konkretnu temu, prikazali su dosad neobjavljene snimke granatiranja Starog mosta koje je nabavio Centar za mir iz ovog dijela Mostara. Za RTV HB ova vijest nije postojala.

Ni za jednu od ovih televizija entitet RS kao da ni ne postoji, a zajedničko im je da gotovo nikako nemaju ni vijesti iz svijeta, osim kad su u pitanju zanimljivosti poput krunidbe britanskog kralja.

Plus sedmice

HAYAT TV

Hayatovom dnevniku hronično nedostaje aktuelnih vijesti, i ova emisija je, ustvari, više posvećena aktuelnim temama. Srećom, Hayat ima novinare koji znaju dobro obrađivati teme i kontekstualizirati njihov sadržaj, kao što je slučaj s prilogom o državnoj imovini kojeg je u Vijestima u 7 od sedmog maja donio Emerin Ahmetašević. Gledaoci su imali priliku upoznati se s hronologijom dešavanja u vezi s problemom državne imovine, uporediti oprečna stajališta suprotstavljenih strana o njemu te razmotriti povezanost problema državne imovine sa problemom kredita koji prispijevaju na naplatu Vladi RS.

RTV HB

Jako aktuelno pitanje skorog početka primjene novog zakona o pušenju našlo je mjesta u Dnevniku RTV HB-a od utorka, devetog maja. U maniru istinskog javnog servisa, RTV HB je problematizirao konkretan i neposredan problem koji očekuje građane i ugostitelje. Novinarka Maria Maslać razgovarala je sa građanima i vlasnicima ugostiteljskih objekata od kojih se očekuje odgovornost u primjeni novog zakona čije provođenje nije dovoljno jasno ni jednima ni drugima. Plus sedmice za prepoznavanje teme, budući da se može pretpostaviti kako je velikom broju ljudi u državi ipak pitanje gdje će moći zapaliti cigaretu važnije od svih dnevnopolitičkih dešavanja.

Minus sedmice

HAYAT TV

Na samom kraju Vijesti u 7 od devetog maja objavljeno je kako policijski službenici MUP-a KS realiziraju operativno-taktičku akciju kodnog naziva „Start“ sa preko 150 policijskih službenika na terenu koji vrše pretrese na više od 20 lokacija širom Sarajeva. Navodi se i kako su pretresom obuhvaćeni stambeni i poslovni objekti te službene prostorije i putnička vozila, pri čemu je pronađena i izuzeta dokumentacija te određene količine gotovog novca i skupocjenog nakita. Gledatelji su saznali i kako je akcijom obuhvaćeno više od deset fizičkih i pravnih subjekata koji se sumnjiče za organizirani kriminal i zloupotrebe u višemilionskim iznosima, te kako se aktivnosti provode u koordinaciji sa Europolom, a odnose se na krivična djela organiziranog kriminala i pranja novca, kao i na koruptivna djela zloupotrebe položaja ili ovlasti te primanja i davanja dara. Ukratko, gledaoci su dobili obilje informacija o operativno-taktičkoj akciji „Start“, osim da je u njoj uhapšen načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić.

RTV HB

Kao minus sedmice u dnevnicima RTV HB-a nameće se jedna manipulacija činjenicama koju prosječan gledatelj teško može primijetiti i čije detektiranje traži daleko veći nivo fokusiranosti od one koju ima prosječan gledatelj. Naime, u prilogu koji se bavi budućim radom nove Vlade FBiH, a koji je objavljen u Dnevniku od četvrtog maja, ističe se kako će nova vlast sa politikantskih tema preći na bavljenje „reformskim procesima sa razumnošću i racionalnošću“. No, samo minut kasnije u prilogu se može prepoznati kontradiktornost, budući da se navodi kako bi na ekonomskom planu „vlada mogla nastaviti na planu određenih koraka prethodne vlade i već usvojene strategije razvoja“.

 

Ovaj tekst je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Analiziraj.ba i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

About The Author