RTRS: Tu nema ni N od novinarstva

4. – 10. maj 2026.

MLADIĆEVO ZDRAVLJE: U cijelom moru problematičnih stvari u izvještavanju RTRS ove sedmice, kao najproblematičnije se vjerovatno izdvaja način na koji ova televizija pristupa temi eventualnog puštanja na slobodu Ratka Mladića, generala VRS kojeg je ICTY osudio na doživotnu zatvorsku kaznu zbog najtežih ratnih zločina, uključujući i genocid. Mladićeva odbrana traži njegovo puštanje na slobodu zbog teškog zdravstvenog stanja, sud to ne dopušta i po pitanju ove teme nema značajnijih promjena zbog čega bi izvještavanje imalo informativnu vrijednost. Međutim, ova je tema očigledno za RTRS pogodna za selektivnu kontekstualizaciju koja doprinosi revizionističkom narativu, zbog čega je svakodnevno eksploatiše. Pri tome se koristi izrazito humanizirajući ton (“neadekvatna njega”, “zabrinutost ljekara”) bez konteksta koji bi podsjetio na razloge zbog kojeg se nalazi na izdržavanju kazne. Empatijski odnos prema osuđenom ratnom zločincu je ozbiljan problem profesionalnog i etičkog standarda, ali RTRS se ne zaustavlja ni na tome nego aktivno (“tamo nema ni p od prava”, “Haški tribunal je politički organ”) delegitimiše međunarodno pravo i politički reinterpretira sudski proces. Ukoliko se izvještavanje RTRS o Mladićevom stanju ne može nazvati direktnim negiranjem genocida i veličanjem ratnog zločinca, onda u najmanju ruku predstavlja njegovu viktimizaciju i simboličku rehabilitaciju. 

NAS I RUSA 300 MILIONA: Ove je sedmice delegacija RS boravila u posjeti Moskvi i prisustvovala skupu povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom. Ova je posjeta ujedno donijela možda i ključni ideološki stub izvještavanja RTRS, kroz predstavljanje Rusije kao zaštitnice Republike Srpske, a Zapada kao destabilizirajućeg faktora. Najbolji primjer za to bio je dnevnik od subote koji je u potpunosti bio ceremonijalan i po strukturi, tonu i rječniku podsjetio na propagandne “filmske žurnale” iz perioda Hladnog rata. Pristup koji je RTRS imala bio je izuzetno polarizirajući, uz romantizaciju i glorifikaciju Rusije i potpuno odsustvo ikakvog kritičkog konteksta prema ratu u Ukrajini, te punu geopolitičku identifikaciju RS sa ruskim narativom. Javni televizijski servis RS ne pravi razliku između obilježavanja historijskog događaja, savremene ruske politike i interesa vlasti RS, nego od ovih stvari svjesno pravi mješavinu u službi revizionizma, opravdavanja današnjih političkih dešavanja i odnosa, te za stvaranje slike međunarodnog legitimiteta i subjektiviteta RS i predstavnika njene vlasti. U svemu tome izostaju pitanja koja bi iole problematizirala moguće posljedice takvog pozicioniranja, pa je tako RTRS vjerovatno jedina televizija na tlu Europe na kojoj riječi “a prvi put su učestvovali i vojnici iz Sjeverne Koreje” možete čuti u afirmativnom kontekstu.

BOBAN KUSTURIĆ: Jedan od zanimljivijih momenata koje vrijedi izdvojiti iz dnevnika RTRS ove sedmice zasigurno je izvještavanje o smrti i sahrani Bobana Kusturića, načelnika uprave za vazduhoplovstvo MUP-a RS. Izvještavanje o smrtnim slučajevima je uvijek etički izazovno i rizično, a nimalo zahvalnije nije ni komentiranje tog izvještavanja. Stoga ćemo samo skrenuti pažnju na činjenicu da je RTRS čak u dva dnevnika ove sedmice udarne priloge rezervirao za odlazak ovog visokog dužnosnika MUP-a – u srijedu je za ovu temu odvojeno uvodnih pet i po minuta dnevnika, a dan kasnije su komemoraciji posvećene četiri udarne minute te specijalna emisija. Iako je u pitanju tragična i prerana smrt osobe koja je imala važnu ulogu u brojnim spasilačkim poduhvatima, ovakva hijerarhija i minutaža vijesti je neuobičajena, a primjetno je da čak i ovakve teme RTRS koristi za personalizaciju institucija. Objašnjenje za ovo možda leži u navodu BNTV kako je “skoro 20 godina Kusturić bio Dodikov pilot i vozač helikoptera od povjerenja”, koji jeste nesumnjivo neprimjeren i neukusan ali nosi informativnu dimenziju koju je RTRS izostavila. 

Ocjena: 1

BNTV: S druge strane RTRS-a

4. – 10. maj 2026.

EUROPSKI WI-FI: U nedjelju je dnevnik BNTV otvoren relativno kratkim prilogom o puštanju u rad besplatnog interneta na lokaciji Milanovića kuće u Banjoj Luci. Međutim, mala minutaža (nepune dvije minute) stoji u izrazitom nesrazmjeru sa pozicijom priloga u dnevniku i sa važnošću njegovog sadržaja. Naime, ovaj internetski hot-spot financiraju Europska unija i savezno ministarstvo za saradnju i razvoj Njemačke, a na otvaranju je bio prisutan i šef delegacije EU u BiH Luigi Soreca. Osim Sorece, govorio je i banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković koji je kazao kako Banja Luka “po pitanju saradnje sa EU mnogo drugačije misli… …od rukovodstva Republike Srpske”. Televizija BN je u ove dvije minute istaknula i Stanivukovićevu izjavu poruku predstavnicima EU da “kada i nekada čujete poruku da neki nisu dobrodošli u Republiku Srpsku, samo obrnite, okrenite, veoma ste dobrodošli u Banja Luku”, što je u kombinaciji sa položajem ovog priloga u hijerarhiji vijesti u dnevniku jasan pokazatelj odnosa uredništva BNTV prema europskim integracijama. U sedmici kada je RTRS u potpunosti poistovjetila Republiku Srpsku sa ruskom geopolitičkom pozicijom i pokazala punu identifikaciju sa ruskim propagandnim narativom, BNTV donosi i stavove koji se baš i ne uklapaju u viziju dominirajućeg političko-medijskog sistema. O donaciji EU i saradnji sa Unijom na RTRS, naravno, nije bilo riječi. 

ĐAJIĆEVA SMJENA: U srijedu smo u dnevniku BNTV mogli pogledati jako važan prilog, a ticao se posljedica smjene Vlade Đajića sa pozicije direktora Univerzitetsko-kliničkog centra RS. Naime, okružni sud u Banjoj Luci je u martu donio odluku da je ova smjena izvršena nezakonito, ali Đajić nije vraćen na direktorsko mjesto. Osim što je podsjetio na neizvršenje ove presude, prilog BNTV implicira kako bi Đajić mogao biti vraćen na poziciju sa koje je morao otići, a potom – nakon što je provedena odluka suda – biti ponovo smijenjen. U nastavku, u prilogu se problematizira pitanje brojnih nelegalnih smjena koje su rezultirale odštetama koje padaju na teret građana, što je element koji ima javni interes i institucionalni značaj. To je i razlog zbog kojeg ovaj uradak izdvajamo kao profesionalno veoma važan, tim prije jer je urađen uz korištenje više izvora i perspektiva i uključivanje pravnih argumenata.

NOVO ZADUŽENJE: U istom dnevniku bilježimo još jedan prilog kojeg treba izdvojiti, a riječ je o uvodnom prilogu u emisiju koji ističe kako se RS zadužila za novih 250 miliona eura i to uz još veću kamatu od one po kojoj je realizirano martovsko zaduženje od 500 miliona eura. “Zaduženje u martu realizovano je po stopi od 6,25 odsto na period od pet godina, dok će za novih 250 miliona evra Srpska platiti kamatu od 6,375 odsto na period od sedam godina”, navodi BNTV uz obrazloženje ministrice financija RS Zore Vidović kako pravila berze ne dopuštaju objavljivanje imena kupaca obveznica. Uz to, u prilogu se govori i o stopi inflacije koja je za 1,9 posto veća u odnosu na projekcije za ovu godinu. I za ovaj podatak je ministrica imala objašnjenje prema kojem je za inflaciju krivo stanje sa cijenama energenata u svijetu, zbog čega je inflacija u porastu u cijelom svijetu. Pohvalno je što je na informacije o zaduženju i inflaciji emitirano institucionalno pojašnjenje, ali bi bilo dobro da je BNTV testirala navod ministrice o rastu inflacije u svijetu u odnosu na projekcije kroz poređenje sa zemljama regiona i svijeta. Međutim, i ovako je prilog o relevantniji od pandana koji je emitiran na RTRS a koji je u potpunosti u službi promocije vlade, i iz koga se može zaključiti kako je zaduživanje realizirano po povoljnim uslovima. Naime, i ako se prihvati objašnjenje kako je kamata veća zbog rasta euribora, i kako bez toga “imamo kamatu 3,9%” – to još uvijek znači da je ukupna kamata 6,25% i da je izuzetno visoka. 

Ocjena: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA

Ova je sedmica potvrdila kako RTRS i BNTV suštinski na različite načine razumijevaju funkciju informativnog programa. Za RTRS se, nakon gledanja dnevnika koji su emitirani ove sedmice, može reći kako ova televizija ni formalno ne odražava razliku između institucije javnog medijskog servisa i politike vlasti, te da je javni servis u potpunosti transformiran u političko-komunikacijski aparat vladajuće garniture u RS. S obzirom da RTRS financiraju građani kroz javni servis, kriterij profesionalne odgovornosti mora biti značajno stroži nego prema komercijalnom mediju.

Međutim, to nije tako i može se reći da BNTV – iako kao komercijalna televizija ne nosi isti nivo javne odgovornosti kao RTRS – uprkos političkoj profilisanosti ipak češće ispunjava osnovnu funkciju informisanja građana o konkretnim društvenim problemima. Štaviše, može se reći kako RTRS tokom ove sedmice nije ispunjavao osnovnu demokratsku funkciju javnog servisa.

To je bilo vidljivo već u ponedjeljak, na primjeru izvještavanja o prvih stotinu dana rada vlade premijera Save Minića. Na RTRS smo gledali institucionalnu promociju, dok se o pristupu BNTV sve može zaključiti već iz uvoda u emisiju gdje je rečeno kako je riječ o sto dana “treće vlade Save Minića”, aludirajući na probleme sa legitimnošću koje je imalo Minićevo prvobitno imenovanje, i to u dva navrata. 

U smislu propagandnog djelovanja, dnevnik RTRS od utorka bio je pravo malo remek-djelo čija bi analiza zahtijevala puno više prostora od onog kojeg ovdje imamo na raspolaganju. Emisija je otvorena promotivnim prilogom stambenim kreditima Investiciono-razvojne banke RS bez problematiziranja procedure odobravanja tih kredita i podsjećanja na afere oko sličnih kredita IRB koji su dodjeljivani preduzećima. Uslijedila je već redovna rubrika o zdravstvenom stanju haškog osuđenika Ratka Mladića, a potom cijeli blok proizvodnje osjećaja prijetnje kroz priloge o “udarima iz drugog entiteta na RS koji ne prestaju”, raspisivanju općih izbora uz “sumnje da će ih pratiti neregularnosti”, te o drugostepenoj presudi u korist BHRT prema kojoj je RTRS dužan platiti 5,4 miliona KM.

Potpuno razumljivo, o presudi teškoj 5,4 miliona je RTRS govorila iz dana u dan, predstavljajući to kao “udar na RTRS i RS” i namjeru Sarajeva “da se domogne imovine RS” – aludirajući na mogućnost zapljene zgrade ove televizije ukoliko se ne izvrši plaćanje. Ono što je naročito problematično jeste što RTRS koristi vlastiti dnevnik kao sredstvo u nečemu što se može nazvati sistematskom kampanjom protiv BHRT-a. Najgori dio te kampanje je manipulacija uličnim anketama u kojima se kao dokaz jedinstva biraju izjave građana u kojima se vrijeđa i diskredituje BHRT, predstavljajući ovu televiziju kao neprijatelja srpstva i Republike Srpske. Da sve bude grotesknije, u utorak RTRS kritikuje BHRT navodeći nekoliko profesionalnih propusta ove televizije kao “zaboravljanje na uređivačke principe javnog RTV sistema u BiH”. Ako ništa, lijepo je čuti spominjanje uređivačkih principa i etičkih standarda u programu RTRS, budući da njihovu praktičnu primjenu u informativnom programu ove kuće nije baš lako pronaći.

Kampanja protiv BHRT uključuje i kampanju protiv pravosuđa koje donosi neprijatne odluke, a prilozima o Centralnoj izbornoj komisiji RTRS već prilikom samog raspisivanja izbora direktno proizvodi “preventivnu” sumnju u njihov ishod. Sve su ovo školski primjeri korištenja javnog medijskog servisa u direktnom potkopavanju demokratije i vladavine prava. 

S druge strane, BNTV insistira na socio-ekonomskom okviru kroz kojeg predstavlja rezultate rada vlasti, djelujući kao korektiv kako na “velikim temama” tako i na onim na lokalnom nivou. Primjer za to nalazimo u vijestima izuzetno bogatom dnevniku od srijede, gdje je solidan prostor oko desete minute emisije dobio pad konstrukcije na tribinama lokalnog stadiona u Gornjem Breziku kod Brčkog. Nekome se možda može činiti da je ovo lokalna trivijalna vijest nedostojna dnevnika televizije sa stotinama hiljada gledatelja, ali (baš kao i u prilogu o problemu sa koritom rijeke Bosne u Doboju koji je uslijedio u istom dnevniku) riječ je o dubljem problemu povezanom sa neodgovornošću institucija, lošim nadzorom i korupcijskim i privatnim interesima. Upravo na takvim temama se pokazuje značaj istraživačkog i javno odgovornog novinarstva.

Za kraj, vrijedi istaknuti još jedan prikaz nipodaštavanja državnih institucija od strane RTRS i odgovornog i etičnog novinarstva kojeg u isto vrijeme prikazuje BNTV. Naime, u utorak je Vijeće ministara usvojilo odluku o zaduživanju od 60 miliona eura za izgradnju i popravak puta prema graničnom prijelazu Šćepan Polje. Dok je BNTV prenijela izjavu državnog ministra saobraćaja, RTRS nije dala prostor predstavniku nivoa vlasti koji će realizirati zaduženje.

Plus sedmice

RTRS

Diktirana politička propaganda uvijek ima komične elemente koji garantuju dobru zabavu. Ovog puta bilježimo plus za RTRS-ovo opetovano korištenje fraze “u Moskvi su i brojne svjetske delegacije” iako je nabrajanje redovno prestajalo nakon što se iscrpi lista na kojoj su samo predsjednici Bjelorusije i Slovačke. 

BNTV

Kao plus sedmice za BNTV vrijedi izdvojiti dnevnik od srijede koji je bio izuzetno informativan, te jako raznovrsan po odabiru tema. Vidjeli smo kvalitetne priloge o zaduženju RS i neizvršavanje presude o smijenjenom direktoru banjalučkog kliničkog centra, lokalne teme obrađene na istraživački i odgovoran način, kvalitetan blok vijesti iz regije i svijeta, a dnevnik je zatvoren relaksirajućim prilogom o čovjeku koji se vratio iz Austrije u Srbiju kako bi sadio drveće. Iako je ton spomenutog komentara o “Dodikovom pilotu” možda bio neprikladan, a prilog o nedovoljnom financiranju Crvenog krsta bio suviše monološki i bez druge strane, ovaj dnevnik je primjer informativne emisije koja ispunjava svoju društvenu ulogu. 

Minus sedmice

RTRS

Da ponovimo, samo je na RTRS moguće čuti  riječi “a prvi put su učestvovali i vojnici iz Sjeverne Koreje” u afirmativnom kontekstu. To je manje-više sve što treba znati o ovoj televiziji i njenom izvještavanju.

BNTV

Izvještavanje BNTV je daleko od savršenog i mogu mu se pronaći brojne zamjerke poput nedovoljne distance prema stavovima opozicije, korištenja agresivnih političkih kvalifikacija, komentatorskog govora ili čestih izleta iz informativnog u analitički okvir. Međutim, i uz te zamjerke informativni program ove televizije, kao što je ranije spomenuto, ispunjava svoju osnovnu funkciju – informiranje građana o konkretnim društvenim dešavanjima i problemima.