Kategorija: Analize

BNTV I RTRS: STRAHOVITA RAZLIKA U KVALITETU

Plus nedjelje

BNTV
Tema novinarke Danine Milaković, emitovana u Dnevniku 2 devetog aprila, u kojoj se bavila sve dubljim jazom između bogatih i siromašnih u RS-u. Neumoljivim brojkama o 525 milionera i 92 multimilionera, na jednoj strani, i preko 600 hiljada građana koji žive ispod granice siromaštva, na drugoj, novinarka je još jednom upozorila na pogubnost politike vladajućih struktura u BiH.
RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku.

Minus nedjelje

BNTV
Izvještaj novinara Miloša Šarenca o statusnoj konferenciji o ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, održanoj pred Haškim tribunalom. Novinar nijednog trenutka ne navodi da je konferencija održana zbog Karadžićevog zahtjeva da se izjasni o uslovima u pritvoru u Scheveningenu. Umjesto toga, fokusira se na komentare Karadžića i njegove odbrane na presudu koja mu je izrečena, te podvlači njegovu izjavu da je “presuda monstruozna”. Za što je Karadžić osuđen pred Tribunalom u Haagu, od novinara ne čusmo ni riječ (Dnevnik 2, šesti april, urednik Slobodan Durmanović).
RTRS
Manipulaciji činjenicama s ciljem da se javnost dovede u zabludu i diskredituje Savez za promjene svjedočili smo ovog puta u izvještaju novinara Ajdina Cikote, koji se bavio načinom regulisanja klirinškog duga između bivšeg SSSR-a i BiH. Iza bombastične najave o tome zašto predstavnici RS-a u institucijama BiH opstruišu isplatu novca na ime potraživanja BiH, ide i tvrdnja, a koga do predsjednika RS-a Milorada Dodika, da su za to krivi srpski predstavnici u vlasti na nivou BiH. Iz daljeg dijela izvještaja ta se tvrdnja ničim ne potkrepljuje, no kao da je uredništvu i novinarima dnevnika RTRS-a istina bitna (Dnevnik 2, sedmi april, urednica Nada Arlov).

Read More

ŽENE U SPORTSKIM RUBRIKAMA: KO JE REKAO ŠOVINIZAM?

IZDVAJAMO

Kada žene postignu veliki uspjeh u sportu, to nije naslovna vijest, ako se uopće i spomene. Uz to, sportašice zaslužuju čestitke samo kada naprave neki uspjeh koji će uzdići državu i time biti suport patrijarhalnim konceptima državnosti i njenog značaja u sportu.
S druge strane, svaki uspjeh muških sportista vrijedan je sam po sebi i ne mora nužno biti od nacionalnog značaja da bi dobio naslovno mjesto.

Read More

BHT1 I FTV: KAKO JE ŠEŠELJ ZASJENIO “LAVINU”

PLUS SEDMICE

BHT1
Ispodprosječna sedmica u kojoj nije bilo izdvajanja koja zaslužuju pohvalu.
FTV
Jednako ispodprosječna sedmica kao u slučaju BHT-a.

MINUS SEDMICE

BHT1
Hapšenja po finansijskom sektoru Republike Srpske morala su biti atraktivnije i prilježnije propraćena.
FTV
Intervju s Denisom Zvidićem jer je uveo dimenziju više u ovdašnjim intervjuima. Razgovor kroz otvorene konstatacije koje pogoduju sagovorniku.

Read More

RTRS I BNTV: SAMO IH JEDNA STVAR POVEZUJE – ODNOS PREMA RATNIM ZLOČINIMA

Plus nedjelje

RTRS
U moru neprofesionalizma kojem svjedočimo u dnevnicima RTRS-a, pojavi se poneki prilog koji pokaže da se novinarstvom može baviti na drugačiji način. Nažalost, samo kada nije riječ o pitanjima od interesa za vlast. Zato i izdvajamo prilog novinarke Maje Blagojević o upisnoj politici u srednjim školama u RS-u. I poraznom podatku da se tek 11 posto od budućih srednjoškolaca opredjeljuje za proizvodna ili zanatska zanimanja.
BNTV
Mini blok emitovan u Dnevniku 2 trećeg aprila, posvećen sve izraženijem socijalnom raslojavanju u RS-u. Novinarka Mirjana Minić ukazala je na sve brojniju armiju siromašnih, poentirajući prilog zvaničnim podacima prema kojima u BiH “svake noći svaki šesti stanovnik liježe gladan”. A kako izgledaju to siromaštvo i nebriga vlasti u RS-u prema onima kojima je pomoć najpotrebnija, vidjeli smo u prilogu o kolektivnom centru u Sokocu, u kojem i dalje živi 81 raseljeno lice.

Minus nedjelje

RTRS
Svi dnevnici emitovani protekle nedjelje. Razlozi proizilaze od krajnje neprofesionalnog i jednostranog izvještavanja o hapšenju čelnih žena IRB-a i Agencije za bankarstvo RS, do nastavka tumačenja presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
BNTV
Ratni zločinci, žalosno ali evidentno, kao magnet privlače medije u RS-u. I to ne kao razlog da se otvori pitanje suočavanja s prošlošću, već da bi se, manje ili više transparentno, stalo u odbranu “naših”. Otuda je valjda i uredništvo Dnevnika 2 BNTV-a, nakon što je s krajnjom dozom umjerenosti izvještavano o presudi Haškog tribunala ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, ipak ubrzo posustalo na tom putu. Naime, nikako se drugačije ne može objasniti zašto je u Dnevniku 2 emitovanom 28. marta vijest dana način na koji Karadžićevi advokati  pripremaju žalbu na presudu Tribunala.

Read More

ZAŠTO POLITIČARI MORAJU TUMAČITI PRESUDU?

IZDVAJAMO

…mediji ili prenose saopćenja iz ureda ili samo snimaju i donose izjave bez da ih stavljaju u kontekst. Svaka riječ političara čini se kao da je polusveta. Nema pitanja, nema problematiziranja, nema povezivanja… A, recimo, da su analizirali i malo kontekstualizirali reakciju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, mogli su primijetiti kako je rekla da vjeruje da je ova “presuda jasna poruka svima koji se i danas upuštaju u zločinačke pothvate protiv čovječnosti te međunarodni terorizam utemeljen na rasnoj i vjerskoj netrpeljivosti, kako neće proći nekažnjeno”. Da li ovo znači da će isto ovako srdačno dočekati presudu tvorcima i liderima takozvane Herceg-Bosne?

Read More

KAKAV JE SMISAO INTERVJUA S RADOVANOM KARADŽIĆEM?

IZDVAJAMO

Dan prije ekskluzivnog intervjua, BIRN je objavio reportažu iz Karadžićevog rodnog sela. Ovu reportažu prenijeli su brojni portali u RS-u. Reportaža je idealizirana biografija čovjeka koji čeka presudu za ratni zločin. Čitateljima se opisuje odakle je Karadžić potekao, tko su mu bili roditelji, kako ga njegovi seljani vide (kao heroja) i prikazuje ga se kao pjesnika i psihijatra. Reportaža je poslužila za romantizaciju lika i djela Radovana Karadžića od strane medija iz manjeg bh. entiteta.

Read More

SARAJEVO U 19. VIJEKU: NA ULICAMA ZASJALO 4.500 ŽARULJKI

IZDVAJAMO

Iz današnje perspektive zanimljivim se čini dočarati kako je mogao izgledati život u bh. gradovima pred sam kraj 19. vijeka?
Šta je okupiralo pažnju, recimo, ovih 26.268 stanovnika Sarajeva?
U novembru 1898. proradio je javni telefonski saobraćaj. Razvijanje vodovodne mreže otpočelo je prije 127 godina.
Sarajevo je 1907. dobilo stalno kino pod nazivom Edison American Bioskop…

Read More

FTV I BHT1: KAKO SMO GLEDALI KARADŽIĆEVU PRESUDU?

PLUS SEDMICE

FTV
FTV je ozbiljno shvatio svoju ulogu u praćenju izricanja presude Radovanu Karadžiću. Mnoštvo informacija uklopljeno je u osmišljeni koncept koji je imao svoj unutarnji smisao i dinamiku.
BHT1
Haško javljanje Elvira Bucala i način na koji je vodio kratki razgovor s upućenim i dobro odabranim sagovornikom.

MINUS SEDMICE

FTV
Sudbina federalne vladajuće koalicije nikako da zainteresuje FTV. Njihove banjalučke kolege s ATV-a dobre su u pripremi priloga iz dnevne politke, pa možda bi mogli odgledati njihove Vijesti u 7.
BHT1
Na dan izricanja presude Karadžiću možda se moglo povesti malo računa o dramaturgiji, jer je Dnevnik 2 bio razvodnjen i na mahove je djelovalo kao da ne gledamo specijalno izdanje, već inserte iz drugih emisija.

Read More

PRESUDA KARADŽIĆU: BIJELJINA ODRŽALA LEKCIJU BANJOJ LUCI

Plus nedjelje

RTRS
Reportaža o Hašanima, rodnom selu pisca Branka Ćopića. U nizu tendencioznih i politički obojenih izvještaja, gledaoci su u dnevniku 26. marta imali priliku vidjeti svjedočanstvo o istinskim naporima tamošnjeg stanovništva da život vrati u normalne tokove.
BNTV
Izvještaj novinara Milana Kovača, koji je nizom finansijskih pokazatelja o kašnjenju isplata, naknada, subvencija i poticaja u RS-u, mjesečnim kratkoročnim zaduženjima Vlade na domaćem tržištu kapitala, ukazao na to da su tvrdnje vlasti da je budžet RS stabilan puka propaganda.

Minus nedjelje

RTRS
Zbog načina na koji je RTRS neprofesionalno i pristrasno izvještavao prije, na dan izricanja presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću i nakon nje, svi dnevnici koji su emitovani tokom monitorisane nedjelje uvršteni su u ovu rubriku.
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku.

Read More

DOSADA JE NAJVEĆI NEPRIJATELJ BH. JAVNIH SERVISA

IZDVAJAMO

Javni servisi progovoriće o propalim fabrikama, radnicima u štrajku, opštem stanju beznađa, pa i o nimalo ružičastoj slici pojedinačnih oblasti kao što je zdravstvo. I novinari će pripremiti pristojne ili veoma kvalitetne priloge sa tačnim podacima i upućenim sagovornicima. Svi ti fragmenti naše sive stvarnosti sporadično se pojavljuju kao (ne)dovoljno ilustrativni i informativni prilozi u centralnim informativnim emisijama kojima nedostaju hrabriji i otvoreniji prikazi iz rubrike “politika” kako bismo zaista mogli govoriti o odgovornim i nezavisnim javnim servisima koji sveobuhvatno informišu javnost.
Ako javni servis želi biti u službi javnosti, onda se mora upustiti u pozadinske akrobacije, zadržavajući utisak objektivnosti. Umjesto što se drži na pristojnoj distanci koja ga čini beznačajnim.

Read More

RTRS ILI SVI SMO MI RADOVAN KARADŽIĆ

IZDVAJAMO

Jer RTRS okupirano je javno dobro od strane vladajućeg političkog establišmenta. Okupaciju su dobrovoljno prihvatili rukovodstvo i uredništvo te RTV kuće i Upravni odbor koji nikada nije reagovao na njegovog rad. Tako su svi postali saučesnici politike laži, manipulacija i raspirivanja netolerancije kako na političkoj, tako i na etničkoj razini. Bez ikakve sankcije.

Read More

BORO KONTIĆ: RADIO JE BIO MOJA VELIKA PRIČA. OD NJE NIJE OSTALO NIŠTA!

IZDVAJAMO

Radio skoro da ne slušam. Samo kad idem na duži put, u autu. I onda se svađam s voditeljima, prepravljam špice, sav se oznojim dok dođem tamo gdje sam pošao. Kad sam odlazio s radija 1994. godine, vidio sam da stiže ekipa koja će da uradi isto što su i komunisti uradili 1945: da uvede svoj red, kao da svijet i novinarstvo počinju s njima. Za razliku od dokumentarca gdje se svijet uvijek iznova stvara, radio se može samo nadograđivati. Možda i zato danas pratim druge stvari.

Read More

RTV I EKOLOGIJA: HOĆEMO LI IKADA VIŠE ŽIVJETI S PRIRODOM?

IZDVAJAMO

Kad pogledate programske šeme ovdašnjih TV stanica, shvatite da je objašnjenje o “složenosti projekta i njegovoj finansijskoj opravdanosti” kumovalo nedostatku ili vrlo malom broju ekoloških sadržaja na televizijama danas.
Iako nisu sistemski ekološki sadržaji, vrijedi spomenuti da kolege novinari stalno ili povremeno rade na pričama koje imaju za cilj podizanje svijesti o zaštiti okoline. I za to dobijaju i priznanja.

Read More

GRAĐANI I INFORMISANOST: DUGI PUT DO DEMOKRATIJE

IZDVAJAMO

Demokratija teži jednakoj participaciji svih građana, a za njeno funkcionisanje neophodni su slobodni i aktivni građani, spremni da se udružuju zarad ostvarenja svojih ciljeva, i njihova što veća dobrovoljna uključenost u javnoj sferi.
Uspjeh demokratije mjeri se učešćem javnosti u ovom procesu, poštovanjem građanskih prava i reakcijom sistema na zahtjeve naroda.
Istraživanje Puhala (2009) pokazalo je da građani Bosne i Hercegovine nemaju dovoljno znanja o društvenim i političkim dešavanjima u zemlji, ali to nikako ne znači da oni neće ili nemaju pravo na učešće u političkim procesima.

Read More

NAPAD NA NOVINARE U VIŠEGRADU: KAKO SU ČETNICI POSTALI ANTIFAŠISTI

IZDVAJAMO

Necenzurisanje stavova u kojima se prelazi granica slobode govora reflektira se na percepciju javnog mnijenja, a samim tim i na međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. Iz tog razloga možemo pronaći mnoštvo komentara koji u – nažalost, legitimnom – djelovanju Ravnogorskog četničkog pokreta vide priliku za isticanje nacionalnog značaja rehabilitacije organizacija koje se oslanjaju na tradiciju Handžar divizije. Ovakvi propusti uredništva u konačnici stvaraju ambijent u kojem napadi na novinare, zastrašivanje i pritisci na medije neće predstavljati izolovan slučaj.

Read More