Pošto portali skoro o svemu mogu izvještavati u realnom vremenu, javni servis gubi smisao ako će naveče samo ponavljati iste informacije. Rješenje se javlja u dodatnom analitičkom rasvjetljavanju konteksta
FTV: Dnevnik nije razglednica iz života vjerskih zajednica
29. august – 4. septembar 2017.
ŠTA OTVARA DNEVNIK? Nedjeljni dnevnik (urednik Darjan Babić) FTV-a otvoren je s dva priloga koja su ispratila ceremoniju proglašenja pravoslavnog vjerskog poglavara. BHT1 je izmjestila ovu vijest na sredinu Dnevnika 2, dajući joj manji značaj, jer novosti iz života vjerskih zajednica, koliko god bitne bile, neposredno interesuju samo članove te zajednice.
KAD JEDNINA POSTANE MNOŽINA: No, isti dan urednik Babić nam donosi odličnu priču u kojoj se ispipava puls vladajuće koalicije o povećanju akciza poslije nekoliko neuspješnih pokušaja. Ali ovdje je neophodno iznijeti nekoliko primjedbi koje se svode na jednu, osnovnu zamjerku: prevladao je utisak da se opravdava i zagovara povećanje cijene goriva kao neophodno rješenje. Na mjestu gdje jedan akademik govori o tome kakve bi prednosti donijelo skuplje gorivo prikupljenim sredstvima, kaže se da to smatraju stručnjaci, čime se jedno mišljenje intoniralo kao opšte i prevlađujuće. Na kraju se završava rečenicom da od nešto veće cijene, koja se sve vrijeme relativizirala, zavisi i kredit MMF-a bez kojeg, kako se veli, ne možemo. Koliko god se uspješno zašlo u stranačke kuloare s vrućim pitanjem na koje smo odgovor mogli naslutiti, toliko je gorak ukus ostavilo favorizovanje stručnog mišljenja zarad pravdanja najavljene politike većih cijena.
IZDVOJENO:
FTV je još u nedjelju objavio vijest o bjekstvu iz sarajevskog zatvora, a već dan poslije priređena je atraktivna obrada (urednica Antonija Avram) u kojoj je dominiralo pitanje: otkud zatvoreniku pištolj u ćeliji?
OCJENA: 6
BHT1: Paklena polemika i nedjeljna monotonija
29. august – 4. septembar 2017.
NEDJELJNE TEME: Nedjeljni dnevnici su često slobodniji i sadržajniji jer u predahu od aktuelnih informacija iznalazi se prostor za tematske obrade. Takvu obradu nam je pripremila beogradska dopisnica Biljana Pekušić, pitajući se o čemu će razgovarati srpski predsjednik Aleksandar Vučić s našim zvaničnicima u svojoj prvoj službenoj posjeti u ulozi šefa države. Ali priprema je bila skromna i na tragu očekivanih odgovora. Politički odnosi variraju od izvanrednih do nestabilnih, razgovaraće se o otvorenim pitanjima i tu se već stavila tačka. Od regionalnog izvjestioca očekuje se više. Naročito kada se pravi analitički presjek stanja. To se moglo postići s više sagovornika koji prate odnose između naše dvije zemlje, ili podsjećanjem na ranije susrete i posjete. Uostalom, bh. javnost se mogla informisati u kom to trenutku, iz vizure unutrašnjih odnosa Srbije, Vučić dolazi u Sarajevo? Kakve su tamošnje političke prilike? Da li se najavljena posjeta ikako može povezati s dijalogom o Kosovu gdje se spekulira o hrabrijim istupima kao što su podjela ili priznanje Prištine?
TADIĆ VS. MEKTIĆ: Početak sedmice obilježio je sukob između ministra bezbjednosti Dragana Mektića i v.d. glavne tužiteljke Gordane Tadić. Pljuštale su uzajamne optužbe o prisluškivanju i zabranjenim istragama, a urednica Alenka Bruck u utorak nije štedjela na oštrim riječima. “Kontraofanziva” i “paklena polemika” samo su neke od kovanica kojim se nazivao verbalni rat organa koji bi trebali zajednički raditi na borbi protiv kriminala. Epilog u pripremi je bio u pitanju kakva se poruka ovakvim ponašanjem šalje građanima. Pitanje za obje televizije: da li se moglo više napraviti da se u dnevnom pregledu preispita priroda odigranih sukoba? Je li možda bio trenutak za studijsko gostovanje nekog od aktera?
IZDVOJENO:
Tri dana ranije, Vladimir Šušak je zorno prenio sve detalje političke afere oko isforsirane ostavke glavnog revizora manjeg entiteta. Ali ovdje se ponovo nameće pitanje da li je javni RTV servis stvar mogao dramatizovati ekskluzivnim gostovanjem glavnih aktera? Na primjer, bilo bi više nego poželjno suočiti predstavnike vladajuće koalicije sa zapažanjima da su pozivanjem na ostavku Duška Šnjegote obesmislili rad nezavisnih institucija.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Ako portali mogu najbrže donijeti vijest, šta bi onda mogla biti prednost javnih televizija kada pokrivaju političke skandale? Na primjer, u protekloj sedmici zemlju je potresao sukob između ministra bezbjednosti i v.d. glavne tužiteljke, koji su se takmičili ko će koga oštrije prozvati. Ali i ostavka glavnog revizora koja je uslijedila nakon prozivke predsjednika Dodika što se u časku pretvorilo u prvorazrednu aferu. Prvi revizor je u početku branio revizorski izvještaj i svoj rad da bi zatim pokleknuo i pored podrške, ili uprkos podršci koju je dobio iz opozicionih redova. Sve detalje ovih afera su gledatelji BHT1 i FTV-a vjerovatno prije ispratili na portalima, koji su ih mogli izvještavati iz časa u čas, donoseći najsvježije informacije. Ali šta su mogli ponuditi javni mediji a da to ne bude sabiranje svih izjava i dostupnih saznanja. Naime, ponekad vijest nije dovoljno isporučiti, već se ona mora i staviti u širi kontekst prozivanjem aktera ili zazivanjem političke odgovornosti. Revizor koji je, rječnikom ulice, pao u dva dana i sukobi najodgovornijih ljudi u borbi protiv kriminala zahtijevali su dramatičniju i slobodniju pripremu koja se ne svodi samo na pošten zanatski pristup u kojem su prenijete sve strane. Jedna strana, ona koja je urušila instituciju revizora, trebala je biti oštrije prozvana. Možda baš neugodnim gostovanjem u vrućoj stolici u centralnom Dnevniku.
