Oba medija nisu se bavila pitanjem odnosa entitetske vlasti spram stanja u Hercegovini. Ko je odgovoran za nedostatak vatrogasne opreme i ko koči pokušaje postizanja dogovora na državnom nivou
RTRS: Muk o „statusnom simbolu“ Vlade Republike Srpske
21. – 27. avgust 2017.
ZA NATO SAVEZ I PROTIV NJEGA: Uredništvo Dnevnika i u nedjelji iza nas odluku Ustavnog suda BiH o knjiženju vojne imovine Veliki Žep u Han Pijesku na BiH tretiralo je kao prvorazredan politički događaj. Gledaocima pri tom nije ponuđen nikakav novi uvid u taj problem, pa jedino što su mogli vidjeti bio je nastavak međusobnih optužbi SNSD-a i stranaka iz Republike Srpske (SDS, PDP i NDP) koje čine dio vlasti na državnom nivou.
U Dnevniku emitovanom 26. avgusta sedam udarnih minuta posvećeno je međusobnim optužbama člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i lidera SNSD-a i predsjednika RS-a Milorada Dodika o tome ko je 2005. godine bio za ulazak BiH u NATO savez a ko protiv, te reakcijama članova SNSD-a na stavove Ivanića iznesene istog dana na konferenciji za novinare u Banjaluci.
GDJE JE NESTALO RADMANOVIĆEVO PISMO: Gotovo identične izvještaje gledali smo i u dnevnicima 21., 23. i 24. avgusta. Ovdje treba istaći da novinari gledaocima ni u jednom izvještaju nisu predočili sadržaj pisma o spremnosti BiH za MAP i potom članstvu u NATO alijansi, koje je visoki funkcioner SNSD-a i tadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović 2009. godine uputio generalnom sekretaru NATO-a. Ovo napominjemo jer je na Dodikove napade i optužbe u vezi s odlukom Ustavnog suda BiH opozicija u RS-u odgovarala upravo tim pismom, jedinim zvaničnim aktom kojim BiH izražava spremnost za ulazak u taj vojni savez.
KO BLOKIRA EVROPSKI PUT BiH: Da su javni medijski servis RS-a i entitetski predsjednik u istom stroju ponovo smo svjedočili u Dnevniku emitovanom 23. avgusta, urednika Momčila Ostojića. Dnevnik je otvoren izjavom agenciji Srna u kojoj Dodik poziva predstavnike vlasti na nivou BiH da ispune obaveze prema transportnoj zajednici, uz tvrdnju da je „na djelu kontinuirana neuspjela politika vlasti BiH“. Ko blokira evropski put BiH, koliko vlasti RS-a stalnim nastojanjem da u svoje ruke uzmu nadležnosti države doprinose ovoj blokadi pitanja su koja se u Dnevniku 2, na žalost, ali očekivano uz ovakvu uređivačku politiku – ne otvaraju.
BEZ PROPITIVANJA: U istom Dnevniku novinarki Sandri Kukić pismo ministra spoljnih poslova Austrije Sebastiana Kurza u kojem, između ostalog, navodi „da pokrivene žene u BiH i regionu nemaju veze s islamom već se tako pokušava stvoriti paralelno društvo“, bilo je povod da ga prokomentariše Milorad Dodik. A on je ustvrdio da „zna da se u Sarajevu plaća da žene hodaju pokrivene i koliko košta da se marama nosi jedan, dva ili tri dana, tokom vikenda ili u dane praznika“. Očekivano, Kukić ne pita predsjednika RS-a odakle mu te informacije, jer Dodik je Dodik, a njegova se nijedna ne propituje.
KUPOVINA SKUPOCJENIH AUTOMOBILA (NI)JE SPORNA: Politici dvostrukih standarda, kada je u pitanju odnos uredništva Dnevnika prema poziciji i opoziciji, svjedočili smo kroz otvorenu priču oko cijena službenih automobila koje u posljednje vrijeme nabavljaju kako ministri u Vladi RS-a tako i ostali više ili niže rangirani političari na lokalnom ili državnom nivou. Tvrdoglav nastavak prakse kupovine luksuznih automobila pojedinih ministara u Vladi RS-a – unatoč kampanji protiv nje koju vodi udruženje građana ReStart Srpska, a podržava veliki broj građana – za novinare/urednike ovog medija nije sporan. No, drugačije se na cijelu stvar gleda kada se na isti način ponaša predstavnik opozicije, tačnije, gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić. Tada se ukazuje na ekonomske teškoće grada koji vodi, nedostatak novca u budžetu koji se lomi preko onih kojima je pomoć najpotrebnija (Dnevnik 2, 23. avgust).
Na tom tragu je i namjerno od javnosti prikrivena izjava ministra prosvjete RS-a Dane Maleševića, koji sportski audi vrijedan 115 hiljada KM koji je sebi netom nabavio naziva „statusnim simbolom Vlade“.
KRITIČKI O GODIŠNJIM ODMORIMA: Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska biće da je sve svoje ekonomske, socijalne i finansijske probleme riješio. Stoga, u nedostatku bilo čega vrijednog pažnje u Dnevniku 26. avgusta novinarka Dragana Knežević otvorila je temu o trajanju godišnjeg odmora zastupnika u Parlamentu Federacije BiH. Iako su rezultati rada te institucije, prema podacima Centara civilnih inicijativa, minorni, pa je pitanje da li je godišnji odmor od mjeseca zarađen, ostaje pitanje šta je s RS-om – u kojem će se narodni poslanici odmarati gotovo dva mjeseca. Od kolega iz Federacije BiH, istina, uspješniji su po broju usvojenih zakona, no u praksi od tog posla građani ne vide nikakvu korist.
Izdvojeno
Vijest o obilježavanju stradanja 200 prijedorskih Bošnjaka koje su u avgustu 1992. godine na Korićanskim stijenama strijeljali pripadnici vojske i policije bosanskih Srba stavljamo u ovu rubriku. Razlog, ukazivanje na neprimjeren način izvještavanja u kojem se navodi ko su počinioci ovog ratnog zločina.
Ocjena 1
BNTV: Sve o egzodusu
21. – 27. avgust 2017.
SEZONA KISELIH KRASTAVACA: Šta u novinarskom žargonu znači sezona kiselih krastavaca, ali i korak dalje od toga uvjerili smo se analizirajući dnevnike BNTV-a u protekloj nedjelji.
Najkraći opis bio bi zbir profesionalno urađenih vijesti i izvještaja u kojima su o dešavanjima, kojih i nije bilo na pretek, novinari izvještavali.
O POŽARIMA KROZ VIJESTI: Stanje na opožarenim područjima bile su udarne vijesti, ali uglavnom se stalo na vijestima. Mnogo uznemirujućih snimaka, izjave do krajnjih granica iscrpljenih vatrogasaca i mještana koji su gotovo golim rukama branili kuće. Ostalo je vatra progutala. No, ono što je izostalo jeste ozbiljna analiza kako se na adekvatan način od požara braniti i ko je odgovoran za nedostatak i ljudstva i sredstava kojima se interveniše u takvim situacijama.
SKUPI AUTOMOBILI I MINISTRI: U dnevnicima su gledaoci izvještavani i o kampanji Udruženja građana ReStart Srpska, odnosno, potpisivanju peticije kojom bi se ograničila cijena službenih automobila koji se kupuju za ministre u Vladi RS-a. U vezi s ovim izvještajima važno je i upozorenje upućeno javnosti koliko se, unatoč nezadovoljstvu građana, ministri spram njega bahato odnose. Primjeri su izjava ministra prosvjete RS-a Dane Maleševića „da su automobili statusni simbol Vlade“, te način na koji se ministrica uprave Lejla Rešić okomila na novinare koji su je snimali dok je odbijala da u Prijedoru potpiše peticiju ReStarta.
EGZODUS IZ BiH: Razgovor novinara Aleksandra Novakovića s funkcionerom SDS-a Milanom Miličevićem (Dnevnik 22. avgusta), koji je ukazao na to da „odlasci ljudi iz BiH poprimaju razmjere egzodusa“, bio je povod da se ovim problemom novinari tematski pozabave. To je i učinila Mirjana Minić u Dnevniku 25. avgusta, urednice Suzane Rađen-Todorić. Novinarka je navela pokazatelje o obrazovnoj strukturi građana koji zemlju napuštaju, a sagovornici su govorili o razlozima zbog kojih obrazovana radna snaga sve više hrli put zemalja Evropske unije.
Ocjena 7
Komparativna analiza
Požari koji cijeli avgust nesmanjenom žestinom pustoše Hercegovinu jedan su od događaja o kojima se izvještavalo u dnevnicima i RTRS-a i BNTV-a. Na RTRS-u, unatoč uznemirujućim snimcima, vidljiv je bio pokušaj da se situacija relativizira. Istovremeno, poput dodola, reporteri dnevnika javnog servisa konstantno su zazivali kišu koja bi vatru ugasila.
U dnevnicima BNTV-a nije bilo dodolanja, stanje na požarištima tretirano je kao vijest dana. No oba medija nisu se bavila pitanjem odnosa entitetske vlasti prema stanju u Hercegovini. Dakle, pitanjem ko je odgovoran za nedostatak vatrogasne opreme, pa do toga zašto RS koči sve pokušaje postizanja dogovora na državnom nivou koje bi Ministarstvu sigurnosti BiH omogućilo da u takvim situacijama zatraži međunarodnu pomoć.
