Kategorija: Analize

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (4)
Ko je htio spaliti Kiša?

Mirnes Sokolović | sep 30, 2017

IZDVAJAMO

U tekstu Izgon Kiša i druge svinjarije, jednoj od najljepših polemičkih prijateljskih posveta, Mirko Kovač razvija u tom tonu genealogiju cijelog slučaja, pišući da je Kiš u Grobnici prorekao svoju sudbinu, poistovjećujući ga čak i s Borisom Davidovičem koji se ne smije predati pasjim sinovima. Kovač zaključuje da je Kiš pisac kojem je nametnuto da podnosi, dok se sprema njegovo književno smaknuće, u organizaciji alijanse AUTORITET – DRŽAVA – ORGANIZACIJA, a same napade tumači i kao rezultat nacionalističke zavjere jednog društvanca. I Krivokapićeva hrestomatija postavlja u naslovu u tom smislu simptomatično pitanje: Treba li spaliti Kiša?

IMPERIJALNA LJUBAZNOST KINE: Kako ovladati svijetom bez suvišne ideologije

Haris Imamović | sep 29, 2017

IZDVAJAMO

Svijet je sigurno bio jasniji dok je bio podijeljen na zonu u kojoj je vladao i ekonomski i ideološki liberalizam, nasuprot zoni i ekonomskog i ideološkog protekcionizma. Sada, kad su ideološki protektivne zone na vrhuncu ekonomskog liberalizma, a (još uvijek) ideološki liberalne zone padaju sve brže u ekonomski protekcionizam, blago je reći da se stvari komplikuju. Iako je uvijek pogrešan, maniheizam je sada još pogrešniji za razumijevanje stvarnosti, što mu ne umanjuje – a vjerovatno povećava – propagandnu efektivnost.

IMA LI DODIK PRAVO NA FER SUĐENJE?

Mehmed Halilović | sep 28, 2017

IZDVAJAMO

U javnosti je prisutna slika o Dodikovoj svemoći ne samo u politici već i u odnosu na pravosuđe. Ta slika nije sasvim bez osnova jer je potvrđuju i neke činjenice. Sve istrage koje je Tužilaštvo BiH navodno vodilo protiv njega pale su u vodu i ti su predmeti zatvoreni, a optužnice nikad nisu podignute. Javnost nikad nije dobila potpune informacije zašto su te istrage okončane na takav način. U isto vrijeme, gotovo sve njegove tužbe ‒ uglavnom protiv novinara i ponekog političkog suparnika za stvarnu ili navodnu klevetu ‒ riješene su pozitivno, u njegovu korist.

DEKONSTRUKCIJA JEDNOG TVITA: Gdje je nestao Slobodan Konjević?

Srđan Puhalo | sep 27, 2017

IZDVAJAMO

Društvene mreže, ovaj put tviter, idealne su za prenošenje lažnih vijesti. One se lako prenose među istomišljenicima koji ih nekritički prihvataju, jer su u skladu s njihovim očekivanjima i sistemom vrijednosti. Zbog toga ne žele ni da provjeravaju njihovu istinitost ili nelogičnost. Ako im osporite tačnost i vjerodostojnost informacije, oni se ne bave dokazivanjem istinitosti te informacije, već vi morate da dokažete da oni nisu u pravu.

ZAŠTO SU GRAĐANI BiH UMJESTO EUROBASKETA DOBILI “PREKID PROGRAMA”?

Milovan Matić | sep 26, 2017

IZDVAJAMO

Ono što je važno napomenuti jeste da ovaj problem nije od juče i nije se pojavio tek sa Evrobasketom, zbog čega će se i konstantno vraćati sve dok konačnu odluku o ovom pitanju ne donese Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo transporta i komunikacija, stvaranjem zakonskih osnova za poštenu borbu na tržištu. Do sada to nije učinjeno.

BHT1 I FTV: Konačno dobra obrada vijesti iz svijeta

Uglješa Vuković | sep 26, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Pokrivanje njemačkih izbora. Raduje što je vijest prepoznata kao udarna.
FTV
Urednički omaž Edine Šečerović njemačkim izborima. FTV je bio na visini zadatka.

MINUS SEDMICE

BHT1
Mnoge priče ne budu ispričane do kraja. Ako se već pokrenulo spekulisanje o obavještajnim sukobima sa susjedima, onda je trebalo ići dalje od onog što nam je ponuđeno.
FTV
Prilozi o političkim trzavicima u našoj zemlji nisu objektivno intonirani. S namjerom ili bez nje, akteri priloga, najblaže kazano, nemaju ravnopravan tretman.

RTRS I BNTV: Kako izvještavati o referendumu?

Gordana Katana | sep 25, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Tema posvećena razlozima zbog kojih se mali broj poljoprivrednih proizvođača u Hercegovini odlučuje na brendiranje svojih proizvoda kao autohtonih.
BNTV
Tema novinarke Bojane Vinčić u kojoj je analizirala, uz stavove ekonomista, koliko su tačni navodi predsjednika, premijerke i ministra industrije o ekonomskom napretku RS-a, rastu GDP-ja i padu nezaposlenosti. Jasna su bila pojašnjenja ekonomista kako zapravo i statistikom može da se manipulira kada se podaci selektivno prikazuju javnosti.

Minus nedjelje

RTRS
Serija izvještaja emitovanih u dnevnicima 19., 20. i 22. septembra koji su se odnosili na povlačenje odluke Narodne skupštine RS o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Izostale su brojne informacije, od toga da je vlast svjesno 26 mjeseci odlagala njeno objavljivanje u Službenom glasniku RS, preko toga ko je objavljivanje zahtijevao, do potpune zamjene teza kako povlačenje iste u parlamentu nije isto što i odustajanje. A bilježimo i prešućivanja reakcija opozicije.
BNTV
Prevelik vremenski prostor koji opozicija ima u dnevnicima (primjeri reakcija na Dodikov opoziv odluke Narodne skupštine RS o održavanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH). Tim prije jer gledaoci ne stiču širu sliku pitanja koja se problematiziraju, već samo svjedoče verbalnom ratu opozicije s vlasti u RS-u.

DNEVNIK ČITANJA: Krala sam knjige i nije mi žao!

Ferida Duraković | sep 22, 2017

Ugledna sarajevska pjesnikinja redovne obaveze naziva plaćanjem računa i doživljava ih kao smetnju glavnoj aktivnosti: čitanju. Jer tamo, u romanima i poeziji je stvarni, ispunjeni i bogati život. A njegova najgora kontrateza su komentari na portalima i društvenim mrežama

BHT1 I FTV: Haos u skupštini i kako mu odoljeti?

Uglješa Vuković | sep 19, 2017

PLUS SEDMICE

FTV
Odluka da se vijest iz crne hronike proširi prilogom koji je temu deminiranja osvijetlio sa više strana.
BHT1
I pored date primjedbe, treba istaći da je pregled skupštinskih dešavanja u Banjaluci bio efektan i iscrpan.

MINUS SEDMICE

FTV
Dok su trajala međustranačka prepucavanja u manjem entitetu, gotovo svakodnevno smo bili izloženi nepravilnoj upotrebi riječi pozicija, koja se uporno koristi kao sinonim za riječ vlast.
BHT1
Kada se govori o problemu naplate RTV takse, kao i da je to porez, a ne plaćanje TV usluge, i kako od toga zavisi objektivno informisanje, onda bi možda usputno bilo progovoriti i o (ne)povjerenju građana prema svom RTV servisu. A ne samo posmatrati stvar iz ugla neodgovornih platiša (ponedjeljak, urednica A. Bruck).

RTRS I BNTV: Profesionalni krah javnog servisa

Gordana Katana | sep 18, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Novinarka Slađana Jašarević uspjela je na jednostavnom primjeru razobličiti svu dvoličnost SNSD-a kada su u pitanju odnosi ove stranke s rukovodstvom Republike Srbije. Povod je bio status na društvenim mrežama Dejana Šantića, člana te stranke i predsjednika Skupštine opštine Istočno Novo Sarajevo. Iako je Srbija tu lokalnu zajednicu pomogla s dva miliona KM, Šantiću to nije bilo prepreka da predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazove izdajnikom i postavi njegove fotografije (fotomontaža s tradicionalnom albanskom kapom na glavi). Uz obrazloženje, kako je kazao novinarki, da mu je drago zbog novca, ali da je Vučić izdajnik jer su srpski predstavnici ušli u Vladu Kosova.

Minus nedjelje

RTRS
Dnevnici emitovani 12., 13. i 14. septembra u dijelu u kojem su se bavili dešavanjima u Narodnoj skupštini RS i reakcijama na iste. Uredništvo je prekršilo sve postulate profesionalnog izvještavanja i obaveze javnog servisa da svim stranama pruži adekvatan prostor za iznošenje stavova. Umjesto toga, svjedočili smo obilju manipulacija, izvlačenju iz konteksta stavova opozicije u Narodnoj skupštini, s očiglednom namjerom da se gledaoce navede na stav da je opozicija pokušala da izazove nemire i rušenje RS-a.
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.

NOVE TEHNOLOGIJE PROIZVODE GENERACIJE NESTRPLJIVIH

Fahrudin Dino Avdibegović | sep 16, 2017

IZDVAJAMO

Današnje tehnološke kompanije imaju apsolutni uvid u gotovo cjelokupno digitalno djelovanje svojih korisnika. Google nudi korisnicima besplatno korištenje svoje izuzetno popularne tražilice (i mnogih drugih digitalnih usluga), a zauzvrat korisnici daju informacije svoga ponašanja i djelovanja na internetu. Svako može imati lični profil na Facebooku ili Instagramu potpuno besplatno u zamjenu za pristup njihovim privatnim i javnim informacijama kao što su, npr., broj telefona, puno ime i prezime, adresa boravka, radni odnos, ime članova porodice, prijatelja, mjesto zaposlenja, a da ne govorimo o milijardama poruka, ostavljenih komentara, učestvovanju u diskusijama, kupovini itd. Radi se o totalnom i asimetričnom nadgledanju, vjerovatno učinkovitijem i bolje izvedenom i od same zamisli Panopticona, koncepta zatvora predloženog od strane engleskog filozofa Jeremyja Benthama krajem 18. stoljeća, prema kojem bi zatvorenici mogli biti nadgledani od strane samo jednog čuvara a da pritom ne znaju da su nadgledani. Doduše, mnogi od nas su svjesni da smo pod digitalnim, algoritamskim nadzorom velikih tehnoloških kompanija, ali kao da nas za to nije briga.

GRADOVI I EKOLOGIJA: Kako živjeti u čistom okruženju?

Mersiha Drinjaković | sep 15, 2017

IZDVAJAMO

A znate li da u Tokiju, gradu s više od 13 miliona stanovnika, ne postoje kante za smeće na ulicama? I da svaki papirić, praznu bocu ili upotrijebljenu papirnatu maramicu stanovnici nose kući u svoj komunalni otpad, za čije premašene količine plaćaju i penale. Ovakav način razmišljanja o okolišu i društvenoj odgovornosti u samoj je srži filozofije ovog azijskog naroda. Ne čudi stoga što je etički imperativ Japana, poznat kao Mottainai, ili “bit, smisao”, koji promovira filozofiju “smanji, ponovno koristi i recikliraj”, dobrodošao u sve više domova.

ROHINJE: Zašto ih niko neće zaštititi?

Aleksandar Brezar | sep 14, 2017

IZDVAJAMO

Rohinja je siromašna, marginalizirana zajednica koja u Mijanmaru nema pravo na državljanstvo, ni pravo glasa. Neki od primjera brojnih eklatantnih institucionalnih kršenja osnovnih prava uključuju i činjenicu da Rohinje moraju tražiti dozvolu od države za brak. Bračni parovi, po zakonu, imaju pravo na maksimalno dvoje djece. U državi u kojoj je na vlasti budistička većina, Rohinje se ističu drugačijom religijskom i rasnom pripadnošću; poklonici sufijske varijacije islama, Rohinje su također tamnije kože od ostatka stanovništva.

DUGA I USPJEŠNA KARIJERA GORANA BREGOVIĆA: Je l’ Sarajevo gdje je nekad bilo

Dragan Golubović | sep 13, 2017

IZDVAJAMO

Osjetivši da se raspad Jugoslavije bliži, Bregović se odlučio za novi koncept. Na albumu pod nazivom Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo iz 1986. godine želio je da okupi na jednom mjestu najveće disidente tadašnje Jugoslavije. Zamislio je da komunistički disident Koča Popović otpjeva partizansku pjesmu Padaj silo i nepravdo, hrvatski disident Vice Vukov otpjeva pjesmu Ružica si bila i da na omotu albuma bude slika srbijanskog disidenta Miće Popovića. Koča je odbio, Popović se zahvalio kazavši Goranu da je još mlad da ima probleme te vrste, a režim je zabranio da se pjesma Vice Vukova objavi. Na kraju je rezultat bio da je umjesto Koče pjevao Svetozar Vukmanović Tempo u pratnji djece iz sarajevskog Doma za nezbrinutu djecu “Ljubica Ivezić”.

BHT1 I FTV: Dva lica Vučićevog TV dočeka

Uglješa Vuković | sep 12, 2017

PLUS SEDMICE

FTV
Urednička odluka da se Dnevnik 2 poslije duže vremena osvježi gostovanjem uticajnog političara.
BHT1
Murisa Dučanović Šljivar za prilog o kulturnom blagu BiH i arheološkim nalazištima. Neobično dinamičan uradak koji je vrvio od mnogobrojnih informacija.

MINUS SEDMICE

FTV
TV intervju nikako da postane forma u kojoj glavnu riječ vode novinari, a ne gosti.
BHT1
Nezapamćeno vrijeme u Hrvatskoj zahtijevalo je izdašniju pripremu (urednica Samira Krehić).

Vijesti

IFJ: Izraelske prijetnje novinarima u Libanu moraju prestati

Analiziraj.ba | jun 4, 2026

Međunarodna federacija novinara i Sindikat novinara Libana upozoravaju da su novinari u Tiru dobili prijetnje i upozorenja za evakuaciju od izraelske vojske, te traže međunarodnu istragu ubistava medijskih radnika u Libanu