Kategorija: Analize

BHT1 I FTV: Dva vrlo slična dnevnika

Uglješa Vuković | okt 17, 2017

PLUS SEDMICE

BHT1
Način kako su ispraćeni austrijski izbori. Vijest je izdvojena kao naslovna, a dat je i odmjeren stručni komentar.
FTV
Politički prilozi bili su pažljivo pripremljeni i utisak je da nije bilo favorizovanja neke od strana. Ili izvještavanja koje podgrijava uzavrelu političku atmosferu, npr., u slučaju najave novog referenduma.

MINUS SEDMICE

BHT1
Pristrasno izvještavanje o akcizama traje već sedmicama, a jednom kada se zakon konačno usvoji, političari mogu zahvaliti medijima da su pripremili teren i da nisu omogućili nikakvu raspravu o pitanju koje se predstavlja kao iznimno bitno.
FTV
Štrajk zdravstvenih radnika u Kantonu Sarajevo trebao je biti prva vijest u petak, baš kako je to bilo na BHT1, jer taj dan nije bilo bitnije vijesti (urednik Darjan Babić).

RTRS I BNTV: Slučaj “Orić” i profesionalne konsekvence

Gordana Katana | okt 16, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj.
BNTV
Izvještaj novinarke Bojane Vinčić koji je samo jedan u nizu primjera kako se upravljanje javnim preduzećima u RS-u povjerava podobnim političkim kadrovima. I da se u tome ide toliko daleko da se zarad toga mijenjaju i statuti javnih preduzeća. U ovom slučaju riječ je o JP “Putevi RS”, gdje je statut izmijenjen pa “Putevima” ubuduće može rukovoditi i inžinjer tehnologije tekstilnog smjera.

Minus nedjelje

RTRS
Iako izvještaji o presudi ratnom komandantu Srebrenice ulaze u minus nedjelje zbog tendencioznog i neprofesionalnog načina na koji su prezentirani, njima dodajemo i izvještaj novinarke Maje Blagojević iz Dnevnika 12. oktobra. Pravo je čudo kako nekom uspije da izvještaj koji počinje po ko zna kojim komentarom predsjednika RS-a Milorada Dodika o presudi Naseru Oriću spoji sa stavom ponovo Dodika o bivšem glavnom revizoru RS-a i završi ga stavom entitetskog predsjednika o nedostatku sirovina za rad Destilacije u Tesliću.
BNTV
Presuda Naseru Oriću bila je tema dana i u Dnevniku 10. oktobra. U kontekstu poziva predsjednika RS-a Milorada Dodika srpskim sudijama i tužiocima da napuste Sud i Tužilaštvo BiH, navedeno je da istovremeno “Dodikovi ljudi pomažu Orićevim fanovima da dobiju posao”. Slijedi potom navođenje imena čovjeka (Bošnjaka) koji je, navodno uz veze članova SNSD-a, dobio posao u Osnovnom sudu u Banjoj Luci, da se bavio fotografisanjem i da se fotografisao i s Orićem.

ISLAMOFOBIJA U EVROPI: Kolaps francuskog egalitarizma i njemačka superiornost

Haris Imamović | okt 15, 2017

IZDVAJAMO

Francuska je, kaže Todd, u januaru 2015. doživjela napad histerije. Mediji su osuđivali terorizam, a sakralizirali slobodu govora. Novinari su zahtijevali od muslimana ne samo da se odreknu nasilja već i da ponavljaju ritualnu formulu “Ja sam Šarli”, koja je postala sinonim za “Ja sam Francuz”. Ukoliko su htjeli da budu prihvaćeni kao dio francuske zajednice, muslimani su morali odobriti blasfemiju; ono što je bilo pravo drugih (na blasfemiju), za njih je postala dužnost. Bilo je to, također, vrijeme neprirodne koalicije anarhističkog (a ne patriotsko-republikanskog) lista sa Državom i Policijom.

KAD JE STVARNOST SATIRA: Po istinu na poligraf!

Emina Žuna | okt 14, 2017

IZDVAJAMO

Odavno je opće mjesto da je BiH nadrealna zemlja puna apsurda i da stvarnost kojoj svjedočimo nadmašuje imaginaciju. Mediji su pri tome prenosnici, ali i kreatori takve realnosti i vijest o poligrafu je samo jedan primjer medijskih nadrealizama koji su gotovo svakodnevni. Ne trebamo ni istraživati ni biti medijski eksperti a da se odmah ne sjetimo primjera poput otvaranja trotoara ispred Predsjedništva, predizbornog obećanja o 100.000 radnih mjesta, odbrane doktorskih disertacija visokih političkih dužnosnika u zatvoru, ili na fakultetima koje su sami osnovali, neuvođenja avionskih linija jer bi od toga imali koristi samo putnici, itd. Primjeri su bezbrojni i stoga nije čudno što vode određenom fenomenu – postajemo neosjetljivi na satiru, oštrica za nju nam je skoro već otupjela i sve teže je razlikujemo od stvarnosti.

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (5) Anatom Kiš brani pravo na internacionalnu tradiciju

Mirnes Sokolović | okt 13, 2017

IZDVAJAMO

Kiš u Času anatomije kreće u tonu polemičke kadence, krležijanski sugerirajući atmosferu u kojem se odvijala hajka, kao da sumira čitavu polemiku. Već u prvom pasusu naglašava da je ta neviđena hajka ostala već iza kao neki provincijski šabat, prozori su ponovo u mraku, psi su umukli, zavjese su spuštene, a vjetar prevrće po trgovima novinsku hartiju. Zauzimajući aposteriornu perspektivu Kiš ne samo da omalovažava svoje sabesjednike, potcjenjujući njihov poduhvat i oslikavajući ga u bespotrebnosti, nego i sugerira superiornost svoje uloge u cijeloj priči, dolazeći sada kao onaj koji piše nakon svega hladne glave, sumirajući cijelu polemiku i tumačeći stvar kao književni istoričar koji u dalekoj budućnosti razabire tu najveću posleratnu književnu aferu u nas.

VAŠ ŠLAGER SEZONE: Idejni autor festivala kažnjen s 10 odsto od plate!

Dragan Golubović | okt 11, 2017

IZDVAJAMO

S današnje dinstance od pedeset godina, čini se da bh. društvo nema adekvatno sjećanje na jedan od najznačajnijih festivala muzike koji se održavao u Sarajevu. Vaš šlager sezone nije bio produkt individualnih napora jednog čovjeka, nego sistema i organizacije tadašnje Televizije Sarajevo. U toku njegovog postojanja pojavio se niz hitova, bio je pozornica za najveće zvijezde domaće zabavne muzike. Ranije su pomenuti: Kemal Monteno, Zdravko Čolić, Seid Memić Vajta, Ismeta Dervoz, Indexi i Ambasadori, ali zvjezdane trenutke na pozornici Skenderije imali su i Jadranka Stojaković, Arsen Dedić, Oliver Dragojević, Bisera Veletanlić, Mišo Kovač, Miki Jevremović itd.

FAKE & SPIN: Smrt Fate Orlović i druge priče

Aleksandar Brezar | okt 11, 2017

IZDVAJAMO

Od dolaska Mehmeda Baždarevića na mjesto selektora BiH u fudbalu, činilo se da je bilo onih koji su mu jedva čekali skinuti skalp. Baždarević je na početku mandata naslijedio situaciju koju je rijetko koji selektor u stanju popraviti – od demotivirane ekipe, do atmosfere u kojoj se reprezentacija tretira kao odskočna daska agentima za što bolju prodaju pojedinih igrača, te mentaliteta u kojem pojedini samo moraju doći na okupljanje da bi zaigrali jer im je mjesto zagarantovano. Meša je, mora se priznati, pokušao promijeniti stvari.

FTV I BHT1: Naser Orić i aveti prošlosti

Uglješa Vuković | okt 10, 2017

PLUS SEDMICE

FTV
Prilog Zerine Ćosić Vrabac. Odgovorno novinarstvo koje drži do izabrane teme, sagovornika i načina kako je stvar obrađena.
BHT1
BHT1 nije prenosio reakcije na Orićevu presudu s ciljem da pojača podijeljenost u javnosti, kakav se dojam mogao steći kod mnogih drugih medija, već je to činio s namjerom da napravi bolji i potpuniji uvid zainteresovanoj publici.

MINUS SEDMICE

FTV
Izvještavanje o iznalaženju načina da se povećaju akcize na gorivo i dalje je bilo podređeno samo onim mišljenjima koji zagovaraju skuplje rješenje po džepove građana (utorak, urednica Antonija Avram). Gdje su nestala druga mišljenja?
BHT1
O sjednici entitetskih vlada izvijestilo se u maniru PR službi Vlada.

RTRS NASTAVLJA S NAPADIMA NA BNTV

Gordana Katana | okt 9, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo
BNTV
Analiza novinarke Danine Milaković posvećena ekonomskom stanju u Republici Srpskoj. Koristeći zvanične statističke podatke, novinarka je napravila paralelnu analizu stanja u RS-u i Federaciji BiH, od priliva stranih investicija do zaduženosti, budžeta, fondova i javnog sektora.

Minus nedjelje

RTRS
Navodi roditelja Srba čija djeca pohađaju vrtić u Srebrenici da ih je direktorica istog pozdravila sa “selam” u Dnevniku trećeg oktobra (urednica Valentina Knežević), što je predstavljeno kao svojevrstan skandal i dokaz “neprihvatljive diskriminacije”. U multietničkim zajednicama, i mi smatramo, najbolji način komunikacije čak i pri pozdravljanju morao bi biti lišen bilo kakvih etničkih obilježja. No, voljeli bismo vidjeti da se urednici i novinari Dnevnika Javnog RTV servisa RS-a pozabave i stanjem u ostalim predškolskim ustanovama i osnovnim školama u RS-u. U kojima se djecu primorava, bez obzira na etničku pripadnost, da učestvuju u proslavama pravoslavnih vjerskih praznika, srpske školske slave, a o problemima koje imaju učenici koji ne pohađaju časove vjeronauke da i ne govorimo.
BNTV
Nijedan izvještaj ne izdvajamo.

PETI OKTOBAR U SVIJETU ŠTAMPE: Dan kojeg se niko ne želi sjećati

Uglješa Vuković | okt 8, 2017

IZDVAJAMO

Bio je to dan koji je s dramatičnim prizorima paleža u Saveznoj skupštini direktno otišao u istoriju, šta god o njemu mislili njegovi savremenici. I sve što se dogodilo poslije nije moglo umanjiti značaj onoga što se dogodilo na taj datum. Zemlja je oslobođena od diktatorske strahovlade koja je ubijala političke protivnike, sijala strah i rat u susjedstvu, ekonomski devastirala svoj narod i odsjekla sve veze sa svijetom. U godinama poslije, prevrat se nazivao danom otkako je u Srbiji uspostavljena demokratska vlast, pa se Vojislav Koštunica nazivao prvim demokratski izabranim predsjednikom. Bio je to momenat od kojeg se računa novo političko vrijeme. Vremenska tačka koja je dijelila mračne devedesete od neizvjesnih, ali zasigurno svijetlijih dvijehiljaditih. No, kada se izbrisala ta granica za koju smo vjerovali da će zauvijek biti jasno zapamćena?

PRESUMPCIJA NEVINOSTI: Slučaj Igora Miloša

Amer Tikveša | okt 7, 2017

IZDVAJAMO

Ako Amel Sejfović nije dobio pištolj u ambulanti, cijela se novinarsko-policijska konstrukcija ruši, a novinari će biti odgovorni za uništavanje ugleda jednog čovjeka jer su slijepo vjerovali policijskim pretpostavkama bez njihovog provjeravanja čak i kada im videosnimci događaja govore suprotno.

ŠTA RADI RESTART, A ŠTA MEDIJI RADE RESTARTU?

Borislav Vukojević | okt 5, 2017

IZDVAJAMO

Konzistentnost ciljeva je nešto što je ReStartu donosilo najviše kredibiliteta iako su u drugom događaju taj princip doveli u pitanje. Ono što je nesporno jeste da ReStart kao udruženje ima jasne ciljeve i konkretne mjere kojima ih želi postići, čega su se većim dijelom i pridržavali u organizovanim akcijama. Kao organizacija koja se deklarisano bori protiv partokratije, postavili su konkretne ciljeve akcije, među kojima su najvažniji smanjenje dozvoljenog budžeta za kupovinu automobila na 50.000 KM plus PDV i smjena ministra prosvjete i kulture RS-a. Sviđalo se nekome ili ne, ovo su konkretni primjeri jasno artikulisanih ciljeva u javnoj kampanji.

NAJNOVIJE METODE U LIJEČENJU RAKA: Inovativne, hrabre i ekstremno skupe

Jelena Kalinić | okt 4, 2017

IZDVAJAMO

Rak je predmet mistifikacija, pogrešnih predstava, straha i tabua. U većini slučajeva, osobe koje sumnjaju na simptome raka su uvjerene kako dijagnoza raka neminovno znači i hiruršku intervenciju te stoga ignorišu simptome i odugovlače posjet ljekaru i uspostavljanje dijagnoze. Sve ovo u nemalom broju slučajeva dovodi do kasnog dijagnosticiranja i započinjanja terapije.

FTV I BHT1: Izborna kampanjo – otpočinji!

Uglješa Vuković | okt 3, 2017

PLUS SEDMICE

FTV
Vijesti iz svijeta su i dalje u fokusu pažnje, pa je Antonija Avram započela nedjeljni Dnevnik 2 pregledom katalonskih nereda. Tri dana ranije, u izboru Darjana Babića je bogat izvještaj sa samita evropskih lidera u Estoniji. Bilo bi odlično kada bi se zadržao kurs praćenja svjetskih aktuelnosti.
BHT1
Prilog Vladimira Šuška. Obrada političke vijesti na način da se sve vrijeme vodilo računa o tome šta gledatelje interesuje.

MINUS SEDMICE

FTV
Skoro u svakoj sedmici postoji prilog koji oslikava uredničku političku naklonost. Način na koji se to otkriva se razlikuje, ali se najčešće krije u pogrdnim epitetima koji se krajnje selektivno primjenjuju i koji su uvijek rezervisani za iste stranke.
BHT1
Nije ga bilo.

RTRS I BNTV: Davno utvrđene pozicije

Gordana Katana | okt 2, 2017

Plus nedjelje

RTRS
Izbori u Njemačkoj i nova pobjeda CDU-a analizirani su u rubrici događaja iz svijeta. Osim sklopljenih agencijskih vijesti, novinarka Adriana Basara napravila je za Dnevnik rijedak iskorak, koristeći komentare domaćeg analitičara o izbornim rezultatima i sklapanju nove vladajuće koalicije.

Jednako dobar pristup bilježimo i u izvještajima koji su se bavili dešavanjima u Barceloni na dan održavanja referenduma o nezavisnosti Katalonije. Novinarka Milana Majer pripremila je prilog o dešavanjima toga dana, prenijela stavove zvaničnika Madrida i Barcelone, te izjavu za Dnevnik novinara španjolskog lista El mundo deportivo Vladimira Stankovića. Nakon toga slijedio je prilog posvećen genezi sukoba Katalonije s ostatkom Španije te razlozima zbog kojih ta pokrajina želi nezavisnost. Iako je referendum u Kataloniji bez sumnje bio događaj dana barem za Evropu, pozicioniran je u središnjem dijelu Dnevnika 2, no zbog dobrog načina na koji je tretiran, zaslužio je “plus nedjelje”.
BNTV
Analiza novinarke Nevene Dević posvećena godini dana od održavanja referenduma o Danu RS. Novinarka postavlja pitanje šta je RS dobila održavanjem tog referenduma, a kroz ocjene analitičara slijedi odgovor da su Milorad Dodik i stranka kojoj je na čelu (SNSD) jedini na njemu profitirali, jer je održan samo nedjelju dana pred lokalne izbore. Građani su isti “platili” više miliona KM, a 9. januar, Dan RS-a, više ne spada u red entitetskih praznika.

Minus nedjelje

RTRS
Otvaranje dionice autoputa koja nije ni punih deset kilometara samo u Dnevniku RTRS-a može biti predstavljeno kao događaj dana. Čak ni Vučićevo prisustvo svečanosti, koja je upriličena kao da će se građani ubuduće voziti autocestom dugom stotinu ili više kilometara, ne umanjuje tragikomičnost događaja. Jednom riječju, klasična političko/medijska propaganda, zaključena konstatacijom novinarke Tanje Blagojević da će se građani voziti “trasom koja prevazilazi sve građevinske poduhvate”. Ma šta da to značilo.
BNTV
Pozicioniranje BNTV-a uz opoziciju u RS-u, prije svega uz SDS, sve je evidentnije iz nedjelje u nedjelju. Iako gledaoci Dnevnika i dalje imaju mogućnost čuti sve bitne stavove vlasti o dešavanjima u ovom bh. entitetu, reakcije predstavnika opozicije na iste su preduge i prenaglašene.<

Vijesti

IFJ: Izraelske prijetnje novinarima u Libanu moraju prestati

Analiziraj.ba | jun 4, 2026

Međunarodna federacija novinara i Sindikat novinara Libana upozoravaju da su novinari u Tiru dobili prijetnje i upozorenja za evakuaciju od izraelske vojske, te traže međunarodnu istragu ubistava medijskih radnika u Libanu