Kategorija: Analize

LAKŠE BI BILO PROMIJENITI DAYTON NEGO RTRS

Gordana Katana | jun 13, 2016

Plus nedjelje

RTRS
Izvještaj novinara Miše Radakovića o već poslovičnom problemu izdavanja novih ličnih dokumenata. Novinar je podsjetio na uobičajene gužve u centrima CIPS-a svakog ljeta, ali i upozorio na frapantan podatak da blizu milion građana ne posjeduje validan lični dokument.
BNTV
BNTV s pravom može kazati da je doprinijela izručenju Gorana Suvare, još jednog lica s potjernice i s velikim kriminalnim dosjeom u BiH. Jednako kao i kontroverzni Mile Radišić, i Suvara je pobjegao u Srbiju kako bi izbjegao sudske procese u RS-u. I dok ta činjenica nije bila od interesa za ovdašnje pravosuđe, insistiranje novinara BNTV-a ipak ih je primorala da počnu obavljati posao za koji su plaćeni.

Minus nedjelje

RTRS
Izdvajamo vijest iz Dnevnika 2 šestog juna. Uz snimke preuzete s YouTubea, prezenterka je pročitala kako je policija u Bileći privela dvojicu muškaraca koji su pucnjavom slavili pobjedu tenisera Novaka Đokovića na Roland Garrosu. Sablasna snimka u kojoj se jasno vidi kako jedan od njih automatskim oružjem puca na ulici, prema procjeni urednika Dnevnika Jasenka Todorovića, tako je bizarna stvar da joj nije bilo potrebno posvetiti pažnju. Govorimo, ponavljamo, o pucanju iz automatskog oružja na ulici usred bijela dana. Ali i to je RTRS!
BNTV
Postoji li unaprijed napisan šematski tekst na osnovu kojih novinari prave izvještaje s pomena poginulim/ ubijenim Srbima u minulom ratu? Neminovno pitanje, jer mijenjaju se mjesta, ali uvijek se koriste iste fraze: “mučki ubijeni”, “krvavi pirovi”… Takav je bio i izvještaj novinara Milana Đurovića o pomenu u selu Čemerno.

JAVNI SERVIS: POSTOJI LI SPAS ILI JE ZAISTA SVE PROPALO?

Nidžara Ahmetašević | jun 11, 2016

IZDVAJAMO

Javni emiteri u BiH su među rijetkim u Evropi koji i dalje emituju program putem analognog sistema, a valjda jedini čiji zakon ni ne poznaje digitalni signal. Naime, sam zakon o javnom servisu je izuzetno zastario, no o tome rijetko ko priča. Zakon je mijenjan samo u onoj mjeri u kojoj dozvoljava političarima da imaju pravo glasa pri imenovanju uprava. Tako su članovi upravnih odbora, ali i uprava, najčešće podobni, a ne stručni ljudi.

KO PROFITIRA OD PATRIOTIZMA?

Emina Žuna | jun 9, 2016

IZDVAJAMO

Poseban vid medijski očitovanog patriotizma su sportski i estradni – “šoubiz-patriotizmi”. Prvi je prisutan kad god igra bh. nogometna ili košarkaška “momčad”, barem u jednom entitetu. Tada se, u pravilu, cijeli javni RTV servis i većina portala kojima je načelno stalo do bh. državnosti u svojim sportskim rubrikama takmiče u nizanju patriotskih faza i nekritičkom bodrenju domaćih reprezentativaca. Pobjeda se proglašava već i prije same utakmice, a u reprezentativcima iz sva tri naroda se vidi način ujedinjenja BiH. Sportskim novinarima pripada posebna čast u kreiranju kolektivne medijske histerije koja prati pojedine utakmice i pobjede.

MAGIČNA PRIVLAČNOST JUGOSLAVIJE: FENOMEN KOJI NE PROLAZI

Dragan Markovina | jun 8, 2016

IZDVAJAMO

No, neovisno o ovim očekivanim razmimoilaženjima, pojava koja upada u oči, jednako kao i u slučaju medijske javnosti BiH, odnosi se na to da je Jugoslavija kao fenomen, čak više današnjice nego historije, u tolikoj mjeri prisutna na postjugoslavenskom prostoru da bi neupućeni čitatelj teško mogao povjerovati kako je riječ o državi koja se raspala prije 25 godina i koju političke elite grubo i unisono odbacuju kao bilo kakav oblik alternative.

FTV I BHT1: MEĐUSOBNI SUKOBI U PRVOM PLANU

Uglješa Vuković | jun 7, 2016

PLUS SEDMICE

FTV
Izvještavanje o hapšenju Siniše Macana proteklo je bez senzacionalizma uz poštivanje pretpostavke o nevinosti osumnjičenog, bez da se ugrozilo pravo javnosti da zna.
BHT1
Otvaranje tema o pismu namjere i prirodi kreditnog aranžmana sa MMF-om kao primjeri uspješno prepoznatog javnog interesa.

MINUS SEDMICE

FTV
Kao dio javnog RTV sistema, FTV si ne može dopustiti pristrasne i navijačke priloge kojima si drži stranu u sukobu sa BHT-om.
BHT1
Ako je javni servis već htio otvoriti raspravu o svom opstanku, onda je trebao biti nemilosrdan u tome dajući mjesto i vrijeme u svom programu svim svojim neistomišljenicima.

RTRS I BNTV: CRNI DAN ZA BIJELE TRAKE

Gordana Katana | jun 6, 2016

Plus nedjelje

RTRS
Zanimljiva priča o početku uzgoja junadi na principu “krava – tele”, kojim se planira oživjeti stočarstvo na romanijskoj regiji. Riječ je o uzgoju, na otvorenom prostoru, stoke koja već ima kupce na inostranim tržištima (Dnevnik 2, četvrti juni).
BNTV
Izvještaji emitovani u Dnevniku trećeg juna, kojima je napravljena dobra poveznica između zahtjeva MMF-a prema vladama entiteta o kresanju javne potrošnje (na što su se sami obavezali) i istovremenog bahaćenja novcima poreskih obveznika RS-a. Koji i dalje finansiraju plate direktorica IRB-a i Agencije za bankarstvo RS, protiv kojih se vodi istraga pred Tužilaštvom BiH za zloupotrebu položaja. I koje su formalno suspendovane s posla. No iste koriste četrdesetodnevne godišnje odmore, ne zna se iz koje godine. I mjesečno inkasiraju iznose veće od pet hiljada maraka. Pojedinačno.

Minus nedjelje

RTRS
RTRS, jednako kao i vlast Republike Srpske, postaje prvoklasni maher opsjena. Prva koju izdvajamo je vijest iz Dnevnika 2 drugog juna, urednice Nade Arlov. Još jedno kreditno zaduženje Vlade RS, teško 60 miliona KM i po vrtoglavoj kamatnoj stopi od skoro pet posto, proglašeno je “uspješnim poslom, koji je ušutkao sve one koji su tvrdili da nova aukcija obveznica neće uspjeti”.
Druga je izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je ustvrdio da je “ekonomija RS-a u vrijeme svjetske recesije bila najuspješnija”. Svako razuman itekako bi nastojao propitivati takvo što. Ali mi govorimo o RTRS-u.
BNTV
(Ne)izvještaj o obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru.

ALARMANTNO: ZLOSTAVLJAČI ČINČILA MIJENJAJU ZAKON O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA

Predrag Blagovčanin | jun 3, 2016

IZDVAJAMO

“Kod nas, u suštini, još nema nikakve reakcije javnosti. Građani ne znaju šta se događa na farmama. Međutim, kad vide kroz šta sve životinje prolaze, počnu masovno odbacivati tradiciju nošenja krzna. Također, mediji su totalno podbacili. Na dan kad je donesena odluka nije bilo nikakvih vijesti iako smo većini medija poslali naše pismo. Osim nekoliko portala, niko nije objavio. Mislimo da bi kampanja imala itekakvog uticaja kad bi dospjela do šire javnosti. Ljudi su generalno protiv toga. Nikome ne odgovara ubijanje životinja bez ikakve potrebe, pogotovo radi nečega što većina građana u BiH ne može sebi priuštiti.”

SAMIT 100 I BRDO-BRIJUNI: DOGAĐANJE BIZNISA U SARAJEVU

Amila Kahrović-Posavljak | jun 2, 2016

IZDVAJAMO

Gotovo svi portali prenijeli su izjavu Bakira Izetbegovića da će se pokloniti srpskim žrtvama na Kazanima. Upravo je to paradigmatska slika političkih igrarija sa samitima. Kakve veze obilazak stratišta ima s biznisom? Depo.ba nije mogao čak niti da se odluči na kojem od skupova je to Izetbegović kazao: da li na Samitu 100 ili na sastanku Brdo-Brijuni procesa. Ako povjerujemo novinarima Depoa da je Izetbegović ovo rekao na oba skupa, opet je zanimljivo da im nije palo na pamet propitati koliko je normalno da se predstavnik države koja je u dubokoj ekonomskoj krizi na jednom ekonomskom skupu bavi problematikom obilaženja stratišta umjesto da pokrene neke konkretne inicijative?

KAKO FTV SMJEŠTA DRAGANU ČOVIĆU I ZAŠTO NIKO NE SMJEŠTA HUSEINU KAVAZOVIĆU?

Uglješa Vuković | maj 31, 2016

PLUS SEDMICE

BHT1
Skupštinsko javljanje Danijela Lepira. Kratke i sadržajne rečenice u prezentaciji, po mjeri gledatelja.
FTV
Faruk Durmišević je pratio neformalni susret političara vladajuće koalicije na državnom nivou, izdvajajući zanimljive momente i provokativno postavljajući pitanja. Napokon je oživljen svijet domaće politike na TV ekranu.

MINUS SEDMICE

BHT1
Uporno nedostaju smjeliji i inovativnije pripremljeni prilozi, pod cijenu greške.
FTV
Još jedan prilog koji je stavio veo sumnje na profesionalnost FTV-a. U Dnevniku 2 Amre Zaklan, prosvjedi krajiških poljoprivrednika odmah su u najavi i naslovima povezani s politikom (šta god to značilo) i određenim strukturama, bez da se sporne strukture imenuju ili barem da naznaka o čemu se tačno radi. Konačni utisak je jednostrano prozivanje prosvjednika.

DODIK GOSTOVAO U ĆIRILICI, RTRS O TOME NAPRAVILA IZVJEŠTAJ… :)

Gordana Katana | maj 30, 2016

Plus nedjelje

RTRS
Nijedan izvještaj ne izdvajamo za ovu rubriku.
BNTV
Izvještaj novinarke Tijane Simović koja je javnost upoznala o novom neplanskom i bahatom trošenju javnog novca od strane aktuelne vlasti RS-a. Riječ je o više miliona vrijednoj zgradi u Istočnom Sarajevu za smještaj predstavnika RS-a koji obavljaju funkcije u institucijama BiH. Novinarka prenosi i nezadovoljstvo opozicije zbog ovakvog trošenja novca poreskih obveznika, ali i pravi dobro poređenje s neljudskim uvjetima gradske bolnice Kasindo.

Minus nedjelje

RTRS
Izvještaj o gostovanju predsjednika RS-a u emisiji srpske TV Happy pokazao je svu tendencioznost s kojom se RTRS odnosi prema opoziciji. TV emisija traje sat vremena, no birani su samo oni dijelovi u kojima Milorad Dodik s podsmijehom i nipodaštavanjem govori o lideru NDP-a Draganu Čaviću, otkrivajući “velike tajne” o položaju koji mu je nudio. A predsjednika PDP-a naziva “onaj Borenović, kome sam nudio mjesto u Vladi RS”.
BNTV
Izdvajamo Dnevnik 2 emitovan 28. maja. Sastanak lidera procesa Brdo-Brijuni u Sarajevu ostao je u sjeni istupa predsjednika Srbije Tomislava Nikolića. Šta se na forumu dešavalo, koje su poruke poslane, to gledaoci nisu saznali.

No zato su u istom dnevniku imali mogućnost da budu opširno informisani o regionalnom molitvenom doručku održanom u Beogradu. I da čuju, po ko zna koji put, isprane od upotrebe izjave predstavnika RS-a o saradnji u regionu.

A valjda se smatralo da “šlag slijedi na kraju”. Pa je tako emitovan i višeminutni govor lidera SNS-a Aleksandra Vučića, s izborne skupštine te stranke koja ga je ponovo izabrala za predsjednika.

DUGA MRAČNA NOĆ

Gordana Katana | maj 29, 2016

IZDVAJAMO

BNTV, istina, nije mogla, a ni željela, spin majstorima RTRS-a doskočiti u sijanju atmosfere straha. Od hordi stranih plaćenika i domaćih izdajnika, koji su na banjalučkim ulicama trebali rušiti i paliti ne bi li opoziciju doveli na vlast. Ali isto tako nije uredništvo BN-a ni pokušalo prikriti na čiju se stranu svrstalo. Možemo reći – privatni je medij. Pa ima na to i pravo. I to jeste tako. Ali najveći gubitnik je istina. Poput one koliko su hiljada ljudi na ulice izveli vlast i opozicija.

BHT1 I FTV: POLITIČKO PROLJEĆE U REPUBLICI SRPSKOJ

Uglješa Vuković | maj 28, 2016

IZDVAJAMO

Dnevnici naših javnih televizija nemaju praksu iscrpljivati političke teme razvlačenjem političara, ispitivanjem glasina, bilježenjem kuloarskih priča, kreiranjem top-teme po sopstvenoj inicijativi, ili hvatanjem (polu)istina sa skupštinskih hodnika. Umjesto toga, urednici se zadovoljavaju tlapnjom o nepoštenoj kasti političara koja se zakači tek pokojom populističkom opaskom.

KO STOJI IZA MISTERIOZNOG NESTANKA PARAGRAFA: SOROS, LAŽNI VALTER ILI BRIGA ZA ČITAOCE?

Srđan Puhalo | maj 27, 2016

IZDVAJAMO

Radio-televizija Republike Srpske nastavlja po starom ne obazirući se na apele, saopštenja, drugarske kritike, profesionalne kodekse, etičke standarde i zdrav razum. Odavno su pogazili principe nepristrasnosti, tačnosti, pristojnosti i uljudnosti. Prvo su obmanjivali građane, sada lažu i sebe. Ovdje više ne pomažu ni saopštenja, ni kolegijalna kritika. Pomogla bi jedino lustracija, ako ikada do nje dođe.

JUGOSLAVIJA, MITSKA ZEMLJA: SVE SMO MOGLI MI…

Dragan Markovina | maj 26, 2016

IZDVAJAMO

U zaključku ove kratke analize medijskog praćenja Jugoslavije kao teme, a slijedeći sve navedeno, možemo zaključiti kako se ona, koliko god je vodeći političari otklanjali, kao bauk vraća ovdašnjim društvima i medijima, i to u prvom redu zbog činjenice da je u komparaciji tog iskustva i aktualne situacije jasan značajan raskorak, kojeg mnogi teško imenuju, ali mu ne mogu pobjeći.

RECITE NAM ŠTA JE TO LGBTI?

Mersiha Drinjaković | maj 26, 2016

IZDVAJAMO

Ako su mediji ogledalo društva, onda je to ovdje, nažalost, najvidljivije. Čak i ako se prenese korektna agencijska vijest o LGBTI osobi ili nekom dešavanju, urednički negativni stav, želja za što većim brojem klikova, senzacionalizam, brzina i neudubljivanje u temu najčešće izrode negativne naslove. Kako u izvještavanju o LGBTI temama prednjače štampani i online mediji, onda je kod njih najlakše pronaći i negativne primjere senzacionalističkih naslova.