Obje televizije sazrele su u obradi ratnih tema. Komentari i reakcije političara, koliko god skrojeni da polarizuju javnost, bili su u sjeni presuda Haškog tribunala
FTV: Dnevnopolitičko “raskrinkavanje” opozicije u vlasti
28. novembar – 4. decembar 2017.
PONOVO HAŠKI SPECIJAL: Presuda haškoj šestorci ispraćena je na FTV-u u atmosferi posebne pripreme koju je pratilo javljanje uživo ispred prostorija Tribunala. Prenijete su i reakcije političara, kako iz zemlje, tako i iz regiona, a zagrebački izvjestilac Božo Skoko opisao nam je šok i nevjericu koji su po čitanju presude zavladali u Hrvatskoj. Skoko u jednom navratu zaključuje kako su na hrvatskoj političkoj sceni svi saglasni da su se zločini dogodili, ali kako ne prihvataju da je Hrvatska bila dijelom udruženog zločinačkog poduhvata. Na svu sreću, i pored svih pokušaja kod susjeda da se demonstrira potpuno jedinstvo u osudi haške presude, postoje disonantni glasovi, poput onog koji uporno ponavlja saborska zastupnica Vesna Pusić, pa je dopisnička konstatacija netačna.
KOME JE HAHN NARIBAO NOS: Dolazak evropskog komesara Johannesa Hahna prošao je uz ocjene kako je Hahn “naribao nos političkim vođama”, te kako je generalno bio dosta kritički raspoložen prema rezultatima aktuelne vlasti (ponedjeljak, Amra Zaklan). Istaknuto je i koja su to očekivanja koje Bruxelles ima od naše zemlje, ali ništa nije urađeno da se tema evropskih integracija aktuelizuje prozivanjem odgovornih političara. Naprimjer, taj isti dan Al Jazeera Balkans je odmah upriličila razgovor s predsjedavajućim Zvizdićem. Isto je mogla uraditi i FTV, ako ne sa Zvizdićem, onda sa Šarovićem, jer je dato na znanje da se mora usvojiti državna strategija ruralnog razvoja.
RADONČIĆ VS. FTV: Evropski komesar se sastao i s liderima političkih stranaka, a jedino je kratko obraćanje Fahrudina Radončića najavljeno negativnim intoniranjem njegove izjave ili već izlanđalim podsjećanjem kako se radi o predsjedniku stranke koja je opozicija u vlasti. To je već toliko puta ponovljeno na federalnom javnom RTV servisu da je očito da se radi o upuštanju javnog medija u dnevnopolitički sukob preko svojih gledatelja.
IZDVOJENO:
Iako je zanimanje javnosti za posljednju presudu Haškog tribunala dovedeno do usijanja, što je posve razumljivo, koliko nam zbog duhova prošlosti izmiče sadašnjost najbolje smo mogli vidjeti u utorak (urednica Edina Šečerović). Urednica je svu pažnju posvetila novoj haškoj epizodi (i to i jeste bilo posve u skladu s očekivanjima javnosti, dok je, na primjer, vijest da je potvrđena presuda osuđenima u predmetu “Lutka”, koji su bili dio organizovane kriminalne grupe, stala u crticu.
OCJENA: 6
BHT1: Uloga mostarskog razgovora u haškom specijalu
28. novembar – 4. decembar 2017.
DOBRO PRIPREMLJEN SPECIJAL: BHT1 je u utorak i srijedu (Alenka Bruck i Blažica Krišto) pripremio specijal povodom pravnosnažne presude Prliću i drugima koji se nije mnogo razlikovao od onog na FTV-u. Reakcije, citati najbitnijih dijelova iz presuda, stavovi žrtava i oštećenih, razgovor s mještanima u mjestima stradanja… Ukratko, bio je to bogat program koji je u srijedu možda mogao trajati nešto kraće (sadržaj je otišao na skoro pedeset minuta).
JAVLJANJE IZ MOSTARA: Adela Malkoč je javljanjem iz Mostara dala priliku i novinaru Milanu Šutalu da se oglasi. Šutalo je to iskoristio da u kratkom razgovoru izrazi bojazan kako će presuda biti instrumentalizirana. I to kriminalizacijom legitimnih političkih zahtjeva Hrvata u BiH. Šutalo je žonglirajući retorskim vještinama relativizirao presudu haškim osuđenicima. Iako je poželjno da je u Dnevniku 2 bilo prostora za različita stanovišta koja postoje u javnosti, pa i ona negatorska koja su itekako prisutna, od novinarke se ipak očekivalo da će svog sagovornika suočiti s dodatnim pitanjima.
IZDVOJENO:
Prigovori koji su se odnosili na FTV povodom posjete evropskog komesara odnose se i na BHT1. Ako su naslovi i glavne ocjene već bili kako nema napretka i da se tek očekuju rezultati, onda je mjesto na kojem se trebaju tražiti odgovori ne Hahn, već naši političari kojima su puna usta evropskih integracija.
OCJENA: 6
KOMPARATIVNA ANALIZA:
Jedan od šestorice haških osuđenika koji su bili dijelom civilnog i vojnog rukovodstva Herceg-Bosne, Slobodan Praljak, izvršio je samoubistvo pred kamerama isporučujući medijima prvorazrednu senzaciju. Društvene mreže su bile preplavljene njegovim likom, neodmjerenim i zajedljivim komentarima, manje ili više neukusnim ili neuspješnim šalama… No, za razliku od trivijalizacije Haškog suda i njegovog završnog procesa u novim medijima, na javnim televizijama ambijent je bio ozbiljan. Praljkov čin jeste dobio svoje mjesto, ali kao usputna vijest udarnog karaktera koja se nije bjesomučno ponavljala. U sjenku nisu pali svi zločini za koje su Prlić i ostali osuđeni, a u prvom planu su bili glasovi žrtava i njihova svjedočanstva. Dvadeset i kusur godina poslije rata čini se da su naši javni mediji dovoljno senzibilizirani na haška suđenja i da su svjesni kako je, uz sve dežurne optužbe da se radi o političkom sudu, nesumnjivo da se radi o sudu pred koji su izvedeni predstavnici ratnih civilnih i vojnih vlasti kojima se sudi za najteže zločine. Mladićev, a sada i specijal haškoj šestorci, pokazali su da su FTV i BHT1 sazreli u obradi ratnih tema. Komentari i reakcije političara, koliko god su skrojeni s namjerom da polarizuju javnost, nisu za to dobili podršku na javnim televizijama. Njihove reakcije nisu bile ukrašene pojačivačima, niti im je data posebna pažnja, već su tek uredno, bez dodatnih komentara, prenijeti u svom izvornom obliku. Isto kao što su prenijete presude haških sudaca koje su, za razliku od izjava političara, s pravom bile u centru pažnje.
