Kategorija: Online mediji

IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: Šta čeka ljevica?

Nihad Hebibović | okt 26, 2017

IZDVAJAMO

Svakako da su i građani ili grupe građana, a tu se prije svega misli na akademsku zajednicu kao intelektualnu oštricu građanstva – koja je u ovom kontekstu, nažalost, tek apstraktna kategorija – imali priliku, pa možda i dovoljno vremena da kroz različite inicijative podnesu ili barem javnosti predoče svoje prijedloge, ali to se nije desilo. Stoga, kao što je već rečeno o izmjenama Izbornog zakona, u najboljem slučaju razgovarat će tek različiti politički subjekti, polazeći s dijametralnih pozicija. Svi politički subjekti, i oni u koje se najviše upire prstom kada se govori o izmjenama Izbornog zakona, pa i oni drugi, složni su u ocjeni da ovo nije samo pitanje stranaka nego i svih građana, pa ipak…

KO JE NADLEŽAN DA ODGOVORI NA PITANJA OBESPRAVLJENIH NOVINARA?

Srđan Puhalo | okt 25, 2017

IZDVAJAMO

Do sada sam za portal Analiziraj.ba, a i neke druge portale, napisao nekoliko tekstova o RTRS-u, nadajući se da moje pisanje može nešto da promijeni. Pisao sam o izmišljenim analitičarima, o izmišljenim pozivima Dodiku na inauguraciju američkog predsjednika Trumpa, o manipulaciji informacijama, o teorijama zavjere – i ništa. Sve je ovo uzalud.

RTRS nije postao ni profesionalniji, ni objektivniji; jednostavno, nastavio je da radi po starom. Moje pisanje nije imalo nikakvog efekta, ali je pokazalo moju beskonačnu naivnost.

FARME KRZNA SU STRAVIČNA MJESTA, TAMO ŽIVOTINJE ŽIVE I UMIRU U NAJVEĆIM MUKAMA!

Intervju | okt 23, 2017

IZDVAJAMO

Mislim da nam je svima, kao razumnim i suosjećajnim građanima BiH, obaveza da podržimo ovu zabranu i zaustavimo patnju životinja zbog krzna. Kako vidimo na primjeru farmi krzna, ako je životinjama loše, loše je i ljudima i okolišu – ne možemo odvojiti potrebu za dobrobiti jednih od dobrobiti za druge, tako da borbom za prava životinja pospješujemo i uslove života nas kao ljudskih bića na planeti.

BEZ LJUDSKIH PRAVA ZA KURDE

Akbar Ahmed | okt 22, 2017

IZDVAJAMO

Dok su se Kurdi u Turskoj suočavali s agresivnom kampanjom „turcificiranja“, a u Iranu „perzijaniziranja“, Kurdi u Iraku i Siriji bili su nasilu podvrgnuti „arabiziranju“. Nakon niza udara koji su omeli britanske planove za bivšu osmansku provinciju Irak, te rezultirali svrgavanjem hašemitskog kralja, Saddam Hussein iz arapskog plemena Benu al-Nasiri preuzeo je vlast 1979. Pod Saddamovom politikom „arabizacije“ Kurdi su bili označeni za asimilaciju ili eliminaciju. Kurdi su već bili mete Saddamovih arapskih prethodnika tokom 1970-ih, kada je najmanje 600.000, a vjerovatno i mnogo više Kurda poslano u iračke koncentracione logore.[xxiv] Vlasti su evakuirale sve kurdske seljane uz iransku i tursku granicu i nanovo ih naselile u kampove ili gradove okružene naoružanim postajama. Na svakoga ko bi bio uhvaćen u pokušaju da se vrati kući je pucano, bez obzira na spol ili dob. Za nekoliko mjeseci otpočeo je novi gerilski rat.

PERSPEKTIVE DIPLOMIRANIH ŽURNALISTA: Stvarnost nam je crno-bijela, a budućnost siva

Armin Stefanović | okt 20, 2017

IZDVAJAMO

“Perspektiva je, po mom mišljenju, dobra, jer ima dosta mogućnosti koje se pružaju mladima, bilo kroz praksu ili kroz rad. Problem je druge vrste: mladi su previše pasivni. Već je isfurana fraza sa pasivnošću, ali je to realnost. Diplomirani novinari tek kreću da traže posao nakon fakulteta, što je greška jer se treba krenuti od starta. Diploma je samo papir. Iskustvo je bitnije, a to je kod mladih najveći problem. Ne treba da se čeka na zaposlenje, već da grizeš i tražiš ga sam. Ništa ne pada sa neba. Naprimjer, samo na platformi Hocu.ba ima preko 10 poslova na sedmičnom nivou. Svaku priliku treba iskoristiti.”

NOVINE ZA SPECIJALNE OPERACIJE: Kratka istorija srpskih tabloida

Tomislav Marković | okt 19, 2017

IZDVAJAMO

U osnovne vrednosti koje propovedaju tabloidi spadaju raspirivanje međunacionalne mržnje, zlostavljanje manjina, medijski linč, poricanje srpskih zločina, slavljenje masovnih ubica kao heroja, stvaranje atmosfere ugroženosti od suseda, širenje straha i paranoje, mizoginija, homofobija, rasizam… I očigledno nailaze na dobar prijem kod čitalaca.

NEKE NOVE IDEJE: Ljudi koji mijenjaju Republiku Srpsku

Milovan Matić | okt 18, 2017

IZDVAJAMO

Ovo su neki od primjera rastućeg trenda socijalnog preduzetništva u RS-u koji nas uče da su ponekad potrebni samo dobra volja, hrabrost i istrajnost da učinimo društvo boljim. Ovi ljudi svoje su ideje pretočili u djela i tako pokazuju da pomažući drugima možemo da pomognemo i sebi. A upravo ovakvim primjerom možemo promijeniti zajednicu na bolje, što bi trebao biti dominantni društveni cilj.

ISLAMOFOBIJA U EVROPI: Kolaps francuskog egalitarizma i njemačka superiornost

Haris Imamović | okt 15, 2017

IZDVAJAMO

Francuska je, kaže Todd, u januaru 2015. doživjela napad histerije. Mediji su osuđivali terorizam, a sakralizirali slobodu govora. Novinari su zahtijevali od muslimana ne samo da se odreknu nasilja već i da ponavljaju ritualnu formulu “Ja sam Šarli”, koja je postala sinonim za “Ja sam Francuz”. Ukoliko su htjeli da budu prihvaćeni kao dio francuske zajednice, muslimani su morali odobriti blasfemiju; ono što je bilo pravo drugih (na blasfemiju), za njih je postala dužnost. Bilo je to, također, vrijeme neprirodne koalicije anarhističkog (a ne patriotsko-republikanskog) lista sa Državom i Policijom.

KAD JE STVARNOST SATIRA: Po istinu na poligraf!

Emina Žuna | okt 14, 2017

IZDVAJAMO

Odavno je opće mjesto da je BiH nadrealna zemlja puna apsurda i da stvarnost kojoj svjedočimo nadmašuje imaginaciju. Mediji su pri tome prenosnici, ali i kreatori takve realnosti i vijest o poligrafu je samo jedan primjer medijskih nadrealizama koji su gotovo svakodnevni. Ne trebamo ni istraživati ni biti medijski eksperti a da se odmah ne sjetimo primjera poput otvaranja trotoara ispred Predsjedništva, predizbornog obećanja o 100.000 radnih mjesta, odbrane doktorskih disertacija visokih političkih dužnosnika u zatvoru, ili na fakultetima koje su sami osnovali, neuvođenja avionskih linija jer bi od toga imali koristi samo putnici, itd. Primjeri su bezbrojni i stoga nije čudno što vode određenom fenomenu – postajemo neosjetljivi na satiru, oštrica za nju nam je skoro već otupjela i sve teže je razlikujemo od stvarnosti.

FELJTON: Kratka istorija jugoslovenskih književnih polemika (5) Anatom Kiš brani pravo na internacionalnu tradiciju

Mirnes Sokolović | okt 13, 2017

IZDVAJAMO

Kiš u Času anatomije kreće u tonu polemičke kadence, krležijanski sugerirajući atmosferu u kojem se odvijala hajka, kao da sumira čitavu polemiku. Već u prvom pasusu naglašava da je ta neviđena hajka ostala već iza kao neki provincijski šabat, prozori su ponovo u mraku, psi su umukli, zavjese su spuštene, a vjetar prevrće po trgovima novinsku hartiju. Zauzimajući aposteriornu perspektivu Kiš ne samo da omalovažava svoje sabesjednike, potcjenjujući njihov poduhvat i oslikavajući ga u bespotrebnosti, nego i sugerira superiornost svoje uloge u cijeloj priči, dolazeći sada kao onaj koji piše nakon svega hladne glave, sumirajući cijelu polemiku i tumačeći stvar kao književni istoričar koji u dalekoj budućnosti razabire tu najveću posleratnu književnu aferu u nas.

VAŠ ŠLAGER SEZONE: Idejni autor festivala kažnjen s 10 odsto od plate!

Dragan Golubović | okt 11, 2017

IZDVAJAMO

S današnje dinstance od pedeset godina, čini se da bh. društvo nema adekvatno sjećanje na jedan od najznačajnijih festivala muzike koji se održavao u Sarajevu. Vaš šlager sezone nije bio produkt individualnih napora jednog čovjeka, nego sistema i organizacije tadašnje Televizije Sarajevo. U toku njegovog postojanja pojavio se niz hitova, bio je pozornica za najveće zvijezde domaće zabavne muzike. Ranije su pomenuti: Kemal Monteno, Zdravko Čolić, Seid Memić Vajta, Ismeta Dervoz, Indexi i Ambasadori, ali zvjezdane trenutke na pozornici Skenderije imali su i Jadranka Stojaković, Arsen Dedić, Oliver Dragojević, Bisera Veletanlić, Mišo Kovač, Miki Jevremović itd.

FAKE & SPIN: Smrt Fate Orlović i druge priče

Aleksandar Brezar | okt 11, 2017

IZDVAJAMO

Od dolaska Mehmeda Baždarevića na mjesto selektora BiH u fudbalu, činilo se da je bilo onih koji su mu jedva čekali skinuti skalp. Baždarević je na početku mandata naslijedio situaciju koju je rijetko koji selektor u stanju popraviti – od demotivirane ekipe, do atmosfere u kojoj se reprezentacija tretira kao odskočna daska agentima za što bolju prodaju pojedinih igrača, te mentaliteta u kojem pojedini samo moraju doći na okupljanje da bi zaigrali jer im je mjesto zagarantovano. Meša je, mora se priznati, pokušao promijeniti stvari.

PETI OKTOBAR U SVIJETU ŠTAMPE: Dan kojeg se niko ne želi sjećati

Uglješa Vuković | okt 8, 2017

IZDVAJAMO

Bio je to dan koji je s dramatičnim prizorima paleža u Saveznoj skupštini direktno otišao u istoriju, šta god o njemu mislili njegovi savremenici. I sve što se dogodilo poslije nije moglo umanjiti značaj onoga što se dogodilo na taj datum. Zemlja je oslobođena od diktatorske strahovlade koja je ubijala političke protivnike, sijala strah i rat u susjedstvu, ekonomski devastirala svoj narod i odsjekla sve veze sa svijetom. U godinama poslije, prevrat se nazivao danom otkako je u Srbiji uspostavljena demokratska vlast, pa se Vojislav Koštunica nazivao prvim demokratski izabranim predsjednikom. Bio je to momenat od kojeg se računa novo političko vrijeme. Vremenska tačka koja je dijelila mračne devedesete od neizvjesnih, ali zasigurno svijetlijih dvijehiljaditih. No, kada se izbrisala ta granica za koju smo vjerovali da će zauvijek biti jasno zapamćena?

PRESUMPCIJA NEVINOSTI: Slučaj Igora Miloša

Amer Tikveša | okt 7, 2017

IZDVAJAMO

Ako Amel Sejfović nije dobio pištolj u ambulanti, cijela se novinarsko-policijska konstrukcija ruši, a novinari će biti odgovorni za uništavanje ugleda jednog čovjeka jer su slijepo vjerovali policijskim pretpostavkama bez njihovog provjeravanja čak i kada im videosnimci događaja govore suprotno.

ŠTA RADI RESTART, A ŠTA MEDIJI RADE RESTARTU?

Borislav Vukojević | okt 5, 2017

IZDVAJAMO

Konzistentnost ciljeva je nešto što je ReStartu donosilo najviše kredibiliteta iako su u drugom događaju taj princip doveli u pitanje. Ono što je nesporno jeste da ReStart kao udruženje ima jasne ciljeve i konkretne mjere kojima ih želi postići, čega su se većim dijelom i pridržavali u organizovanim akcijama. Kao organizacija koja se deklarisano bori protiv partokratije, postavili su konkretne ciljeve akcije, među kojima su najvažniji smanjenje dozvoljenog budžeta za kupovinu automobila na 50.000 KM plus PDV i smjena ministra prosvjete i kulture RS-a. Sviđalo se nekome ili ne, ovo su konkretni primjeri jasno artikulisanih ciljeva u javnoj kampanji.