Da danas postoji, Vaš šlager sezone bi ove godine slavio pedesetu godišnjicu. Njegov daleki uzor, italijanski San Remo, proglašen je dijelom kulturne baštine, čime mu je omogućeno dostojanstveno starenje

Šestog aprila 1967. godine bio je četvrtak i u školama je održavan čas istorije, odabrani su polagali cvijeće na Spomen-park Vraca i ispred Vječne vatre, a za Vladimira Dedijera, Duška Trifunovića, Anđelka Vuletića, Adija Mulabegovića i za još 13 laureata Šestoaprilske nagrade bio je veliki dan. Za Esada Arnautalića (1939-2016.), iako nije bio među laureatima Šestoaprilske nagrade, jednako je bio veliki dan. U sjeni proslave i evociranja uspomena iz rata, skromno i bez velike pompe, u Dvorani “Đuro Đaković” (današnji Bosanski kulturni centar), održan je prvi festival Vaš šlager sezone. Ideja o pokretanju festivala došla je iz glave Ese Arnautalića. U zapisu objavljenom u monografiji Radio Sarajevo, Eso piše o počecima, organizaciji i svom radnom vijeku na Radiju Sarajevo. U dijelu teksta o festivalima: Vaš šlager sezone, Prvi aplauz, Mali šlager sezone, prisjeća se da je zbog same ideje o pokretanju festivala Vaš šlager sezone kao podsticaju kreiranja bh. zabavno-muzičke scene, kažnjen sa 10 odsto od plate. Kako to obično biva, osim onog kojem je jasan značaj pokretanja nekog projekta, u ovom slučaju festivala, malo je onih koji mogu da prepoznaju potencijal ideje. Vaš šlager sezone je prvobitno promociju trebao da ima 1963. godine, ali odgovornim ljudima na tadašnjem Radiju ideja se nije dopala.

Slično je reagovalo i tadašnje uredništvo najznačajnijih bh. novina – Oslobođenja: održavanje festivala koji će postati jedan od najvažnijih na području bivše Jugoslavije nije bilo vrijedno ni vijesti. Na stranicama novina koje su se tog dana pojavile pred čitaocima, u rubrici Kultura, oni koje je to zanimalo čitali su o velikom uspjehu Ljiljane Molnar-Talajić u Japanu, koja se plasirala među osam najboljih interpretatorki opere Madam Butterfly autora Giacoma Puccinija. Na posljednoj stranici, gdje se obično nalaze vijesti koje su među posljednjim stigle u redakciju, novinari izvještavaju o najavama zapadnonjemačke državne televizije da će od avgusta program emitovati u boji, kao i o opasnom incidentu na demarkacionoj liniji između NDR Koreje (Sjeverne Koreje) i Južne Koreje, odnosno optužbama da je vojska Sjedinjenih Američkih Država ubila jednog i ranila pet vojnika Sjeverne Koreje.

Kemo, Čola, Ambasadori…

Vaš šlager sezone u bivšoj Jugoslaviji bio je jednako važan kao što su to bili festivali u Opatiji ili Splitu, i da je uspio da opstane, ove godine bi obilježavao pedeseti rođendan. Dostupnost svjedočenja o nastanku i istorijatu ovog festivala više je nego skromna i, kako vrijeme prolazi, sjećanje na njega izgubit će se sa njegovim savremenicima. Istraživači kulturne istorije grada ili puki znatiželjnici kulturnih dešavanja u periodu od 60-ih godina pa do kraja 90-ih nemaju niti jednu publikaciju koja bi na neki način valorizovala i sistematizovala kulturna dešavanja i njihov uticaj. U jednom od rijetko dostupnih svjedočanja o festivalu, Esad Arnautalić za sarajevski portal Radio Sarajevo spomenuo je da je ovaj festival nastao iz programskih potreba tadašnjeg Radio Sarajeva, jer je bila velika potreba za domaćim autorima i pjesmama.

Uticaj i značaj Vašeg šlagera sezone izuzetno je veliki. U prilog ovakvoj konstataciji stoji nekoliko činjenica. Prva je da je festival predstavljao mogućnost da mladi pjevači dobiju priliku da se pojave na sceni i da pokažu ono što znaju i umiju. Za Kemala Montena, Zdravka Čolića i Ismetu Dervoz, festival je bio prvi ozbiljni nastup. Na prvom festivalu, onom iz 1967. godine, pobijedio je osamnaestogodišnji, publici nepoznati Kemal Monteno s pjesmom Lidija. Kemo je bio pobjednik i jubilarnog desetog festivala s pjesmom Sarajevo, ljubavi moja. Godine 1970., na festivalu se pojavio tada devetnaestogodišnji Zdravko Čolić kao vokal grupe Ambasadori. Dvije godine kasnije, na festivalu se ponovo pojavio Čola, ali sada kao solista sa pjesmom Sinoć nisi bila tu na tekst Keme Montena. Te godine Čola je dobio nagradu za interpretaciju i treću nagradu publike. U intervjuu magazinu Slobodna Bosna iz oktobra 2007. godine, taj je nastup opisao kao najznačajniji u njegovom životu. Poslije ovog festivala otpočela je solistička karijera Zdravka Čolića, koja traje i danas. Zanimljivo je da je pjesma prvobitno bila napisana za Josipu Lisac, koja ju je odbila. Vaš šlager sezone za Čolu je bio taličan. Dvije godine uzastupno je bio pobjednik festivala. Prvo je pobijedio 1974. s pjesmom Zelena si rijeka bila, a onda opet iduće godine sa pjesmom Zvao sam je Emili. Ismeta Dervoz je, kao i Čola, imala devetnaest godina i pojavila se kao solistica grupe Ambasadori.

… Vajta, Indexi, Pro Arte…

Druga činjenica koja ide u prilog značaja Šlagera jeste to da je on predstavljao snažnu promociju pjevača i muzike iz Bosne i Hercegovine. U periodu od 1967. godine pa do 1988., kada je održan posljednji festival u okviru bivše Jugoslavije, bilo je devetnaest festivala. Od devetnaest finala, deset puta su pobjeđivali pjevači i grupe iz Sarajeva. Pored već pomenutih Čole i Keme, na festivalu su pobjeđivali i Seid Memić Vajta tri puta, Indexi dva puta i jednom Pro Arte. Festival je rastao postepeno. Pomenuto je da je premijerno održan u Dvorani “Đuro Đaković”, a nakon otvaranja Skenderije u novembru 1969. godine, njegovo održavanje je premješteno u novu, veliku dvoranu. Povodom obilježavanja jubileja 70 godina rada Radio Sarajeva, Eso Arnautalić se u emisiji “Mjesec radija na televiziji” kratko podsjetio da je u samom početku bilo potrebno uložiti veliki napor za organizaciju festivala. Tadašnja Televizija Sarajevo nije imala tehničke kapacitete za snimanje festivala, niti orkestar koji bi pratio izvođače, pa su na prvom Vašem šlageru sezone izvođači pjevali na playback. Festival je vrhunac imao u periodu između 1970. i 1980. godine. Oslobođenje je, u tekstu povodom Vašeg šlagera sezone iz 1971. godine, objavilo da je u Skenderiji bilo 6.000 ljudi, a da ga je zahvaljujući televizijskom prenosu gledalo nevjerovatnih 300 miliona gledalaca. Pored jugoslovenskih centara koji su preuzimali signal, prenos je emitovan u zemljama članicama Intervizije i Evrovizije.

Kao i svaki drugi festival, niti Vaš šlager sezone nije bio imun na skandale. Arnautalić je u pomenutom razgovoru povodom jubileja Radio Sarajeva kazao da je festival bio otvoren i pošten do nekih godina, a onda su neki pjevači počeli kupovati glasove i karte u Skenderiji i to je dovelo do toga da je Šlager “ispuhao”. Oni stariji će se sjetiti da je festivalski žiri 1988. godine oduzeo prvu nagradu pjevaču Senadu Galijaševiću – Senadu od Bosne jer se pokazalo da je kupovinom ulaznica uticao na konačni ishod glasanja. U magazinu Naši dani u broju iz aprila 1988. godine, autor Krešo Palameta pisao je o aferi u kojoj je i policija imala posla. Riječ je o tome da je “čovjek iz Bosanskog Šamca” sam kupio 800 ulaznica za Vaš šlager sezone, čime se javila osnovana sumnja u lažiranje glasanja. U istom tekstu autor je naglasio zanimljivu sličnost između pjesme pod nazivom It’s a Sin  grupe Pet Shop Boys i pjesme Jedna od mnogih Olivera Dragojevića. Međutim, žiri nije našao ništa sporno, niti bilo kakvu podudarnost, odnosno nisu pronašli elemente da pjesmu proglase plagijatom.

… Hari, Jadranka, Mišo, Miki…

Na Vašem šlageru sezone koji je održan 1999. godine, Hari Varešanović izveo je kompoziciju Starac i more. Tadašnja pravila su definisala da pobjednička pjesma ujedno predstavlja Bosnu i Hercegovinu na pjesmi Evrovizije. Međutim ubrzo je na osnovu informacije finskog novinara Jarno Pentila žiri poništio pobjedu Harija Varešanovića. Analiza  je pokazala da kompozicija ima identičnu melodijsku liniju kao i kompozicija Jannea Hurmea koju je ovaj prvi izveo na finskom jeziku dvije godine ranije.

S današnje dinstance od pedeset godina, čini se da bh. društvo nema adekvatno sjećanje na jedan od najznačajnijih festivala muzike koji se održavao u Sarajevu. Vaš šlager sezone nije bio produkt individualnih napora jednog čovjeka, nego sistema i organizacije tadašnje Televizije Sarajevo. U toku njegovog postojanja pojavio se niz hitova, bio je pozornica za najveće zvijezde domaće zabavne muzike. Ranije su pomenuti: Kemal Monteno, Zdravko Čolić, Seid Memić Vajta, Ismeta Dervoz, Indexi i Ambasadori, ali zvjezdane trenutke na pozornici Skenderije imali su i Jadranka Stojaković, Arsen Dedić, Oliver Dragojević, Bisera Veletanlić, Mišo Kovač, Miki Jevremović itd. Festival je u vrijeme Jugoslavije prekidao rad u periodu od 1984. pa do 1986. godine, a posljednje izdanje za vrijeme Jugoslavije imao je 1988. godine. Rad festivala obnovljen je tokom 1993/1994. godine pa onda još jednom 1999. Nakon 1999. godine, Vaš šlager sezone je potpuno eutanaziran. Nema pouzdanih informacija šta je razlog eutanazije; da li je riječ o tome da današnji Javni RTV servis BiH, kao sukcesor Televizije Sarajevo, nema interes ili kapacitet da organizuje zahtjevnu manifestaciju, ili je razlog to što se izgubio interes gledalaca, što su kapaciteti prezentacije putem interneta pobijedili tradicionalne festivale – vjerovatno će jednom neki zaljubljenik u kulturnu istoriju Sarajeva pojasniti. I za kraj, da nije nužno da oni “stari festivali” trebaju da “umru“, nalazimo u činjenici da još uvijek postoji i radi jedan od najčuvenijih evropskih festivala – italijanski San Remo. Postoje stanovita mišljenja da je nastanak Vašeg šlagera sezone daleke 1967. bio blago inspirisan čuvenim italijanskim festivalom. Dok je naš Vaš šlager sezone skoro pa i zaboravljen, San Remo je proglašen dijelom kulturne baštine Italije i na taj način dobio priznanje za širenje italijanske muzike i kulture. Data mu je prilika za dostojanstveno starenje.