Kategorija: Online mediji

SELIMOVIĆ, ANDRIĆ, ĆOPIĆ: Izdajnici, preljubnici, masoni…

Emina Žuna | dec 27, 2015

Izdvajamo

Andrić, Selimović i Ćopić živjeli su prije vremena socijalnih mreža i egzibicionističkog, često vulgarnog podastiranja intime u javnosti. Medijski konzumenti danas balansiraju između egzibicionističkih i voajerskih potreba. I pored toga što im je data šansa da i sami budu javni na društvenim mrežama, oni od medija zahtijevaju da im ispune voajerske potrebe i pokažu intimu celebrityja. Mediji im izlaze u susret i s pravom pretpostavljaju da publiku zanima lični život umrlih književnih bardova, naročito jer oni sami ne mogu ništa reći na tu temu i ne postoji mogućnost žalbe. To što kao rezultat ovakvog procesa dobijamo medijske konstrukcije pisaca koji samo nose ime spomenutih, a koji sa njima imaju malo ili nimalo veze, nikog ne zanima niti iko u tome nalazi nešto sporno. Bitno je samo zabaviti čitatelje i povećati čitanost.

KAD PRIVATNO POSTANE JAVNO: KREATIVNA SIMBIOZA SEVERINE I MEDIJA

Mersiha Drinjaković | dec 24, 2015

Izdvajamo

Nismo sigurni ni da bi Severina znala objasniti šta je ovdje privatno, a šta nije. Ona već godinama živi u sretnoj simbiozi sa većinom ovdašnjih medija, dajući jednima puno, a drugima “na kašičicu”, obezbjeđujući sebi medijski prostor, uglavnom po njezinim pravilima. I kako je kod nas, kao i u svijetu, sve postalo promocija i biznis, Seve ima načina, a i šarma joj ne manjka, da provuče marketinške poruke tamo gdje joj to odgovara, i opravda sve ugovore koje potpiše sa različitim brendovima.

NOVINARSKA SOLIDARNOST: O KOLEGAMA SVE NAJBOLJE, MAKAR RADILI NAJGORE

Srđan Puhalo | dec 23, 2015

Izdvajamo
Problem sa novinarstvom, za razliku od nekih drugih profesija, jeste u tome što su novinarski propusti vidljivi i teško ih je zataškati. Zbog toga je sasvim normalno i poželjno da novinari budu ti koji će prvi reagovati na propuste koje naprave oni i njihove kolege. Izostanak reakcija na loše novinarstvo veoma se lako tumači kao odobravanje ili nezainteresovanost, a ne znam šta je gore.

ZLOČIN I MEDIJI: Da li je ratni reporter platio ubistvo muslimana?

Aleksandar Brezar | dec 19, 2015

Izdvajamo
Istraga svakog reporterskog uratka u kojem postoji mogućnost povrede etičkog kodeksa (i u ovom slučaju, mogućeg ratnog zločina, jer je plaćanje, tj. naručivanje ubistva civila u ratnim okolnostima apsolutna, krajnje teška povreda svih važećih pravnih normi), moralna je obaveza svakog novinara. Jasno je da mi novinari imamo tu obavezu prije svih, jednako kako nam je obaveza zaštititi kolege od povrede njihovih prava.

ŽENE U CRNOJ HRONICI: ZLOČINKE, NASILNICE I DILERICE

Emina Žuna | dec 11, 2015

Izdvajamo
Crna hronika je inače veoma osjetljiva novinarska forma podložna raznim povredama ljudskih osjećanja i prava i svakodnevno se dešava da novinari osude ljude prije suda, otkriju im identitet, naruše privatnost, iznesu pretpostavke o razlozima ubistva/samoubistva itd. To se podjednako odnosi i na muškarce i na žene.

ONLINE KOMENTARI: U utrci za profitom, i govor mržnje je poželjan

Amer Tikveša | dec 11, 2015

Izdvajamo
Mišljenja ima dovoljno i o jednom i o drugom i niko nikom ne poriče pravo na to. Međutim, interesantima se ipak ne dozvoljava samovoljna intervencija u automobil pa čak i ako su eksperti za automobile. S novinarskim tekstom je po tom pitanju bitno drugačije. Veliki je broj portala koji dopuštaju sebi da u njihove proizvode interveniše kako ko hoće i kada hoće.

Kad je vijest roba, novinarska etika je antipoduzetnički termin

Nino Zelenika | dec 10, 2015

Izdvajamo

Vijesti su postale roba, čitatelji potrošači, a manipulacija poslovna vještina. Cilj je prodati potrošaču robu i zaraditi novac. Da bi se roba prodala, potrebno je kupcu dati ono što on želi čuti.
U ovom procesu tranzicije novinarstva s javne djelatnosti na tržišnu djelatnost, istina se može odbaciti ako se, jezikom tržišta, procijeni kao nekonkurentna roba. Nekonkurentna je roba sve ono što potrošač nije spreman konzumirati.
U logici poslovanja tržišnog novinarstva, etika i istina su netržišne kategorije, te se stoga odbacuje razmišljanje u tim kategorijama.

TAKO TI JE, MALA MOJA, KAD LJUBI BOSANAC

Aleksandar Brezar | dec 4, 2015

Izdvajamo
Za kraj, potrebno je naglasiti da su u tekstu problematizirani isključivo mainstream portali u Srbiji i Hrvatskoj, jer kao najposjećeniji služe za izvor informisanja najvećeg broja građana. Slika je drugačija kada se u obzir uzmu alternativni i specijalizirani portali, posebno iz domena politike, kulture i sporta, koji su definitivno svjetlija strana internetskih medija u ove dvije države, kao i regionalne mainstream inicijative, poput N1. Činjenica da je njihova popularnost znatno niža žalosna je, ali u isto vrijeme pruža satisfakciju da alternativni izvori kvalitetnih informacija itekako postoje, te mogućnost da, uz sve veću informatičku pismenost, postoji nada da će alternativni izvori informisanja dolaziti do sve većeg broja redovnih čitalaca.

TERORIZAM I MEDIJI: Mnogo straha i malo objektivnosti

Nidžara Ahmetašević | dec 2, 2015

Izdvajamo
Na kraju, valjda opsjednuti širenjem straha, zaboravili su ovdašnji mediji na priče o izbjeglicama. I dalje na hiljade ljudi svaki dan prelazi granice Evrope. Hladno im je, gladni su, među njima ima djece i staraca i treba im mnogo toga, a malo ljudske solidarnosti može mnogo značiti.

MEDIJI O EKONOMSKIM REFORMAMA: Puki izvještaji, bez analiza i komentara

Amar Numanović | nov 29, 2015

Izdvajamo
Naravno, medije, kao jedne od ključnih agenata javnog mnijenja, to ne smije amnestirati od odgovornosti da ovako značajnim društvenim temama pristupaju kompetentno, proaktivno i kritički kako bi se, u konačnici, kontrolu nad ovim procesima vratilo u ruke onima kojima oni isključivo i pripadaju – građanima Bosne i Hercegovine.