IZDVAJAMO
Previše je medija. Ovoliki broj televizijskih i radiostanica te printanih i drugih medija za Bosnu i Hercegovinu je previše, ako uzmemo u obzir njenu veličinu, broj stanovnika i ekonomsku moć. Prevelik broj medija dovodi do nelojalne konkurencije u borbi da se otme koliki toliki dio oglašivačkog kolača.
Read More
IZDVAJAMO
Rasprava o zabrani vjerskih obilježja VSTV-a je, zapravo, bitna i zato što je otvorila mnoga druga pitanja. Osim što je dovela do propitivanja odluke u kontekstu političkih utjecaja na nezavisnost pravosudnih institucija, zatim oživjela vječne priče o strateškom spinu kojim bi se pažnja javnosti skrenula s mnogo bitnijih pitanja koja se dešavaju u pozadini (hapšenja, reformska agenda) te otvorila diskusiju o značenju sekularnosti u BiH, ova je rasprava bitna zbog još jedne stvari.
Read More
IZDVAJAMO
Iako u medijskim izvještajima stoji da se virus svinjske gripe pojavio početkom januara, svi tekstovi napisani na ovu temu objavljeni su u februaru, nakon što se desio prvi smrtni slučaj. Mediji su reagirali uglavnom podizanjem panike, tek rijetko navodeći činjenicu da nije proglašena epidemija jer broj oboljelih nije veliki.
Pouka koju su građani mogli izvući jeste da trebaju staviti ruku na usta kada kišu kako bi i sebe i druge zaštitili od bolesti koja će ih ionako sve pobiti.
IZDVAJAMO
Međutim, po svemu sudeći neozbiljno medijsko izvještavanje o vremenskim prilikama degradiralo je meteorologiju kao znanost, a javnosti prepoznatljive meteorologe poput Željka Majstorovića ili Zorana Vakule potpuno neopravdano pozicioniralo kao glavne krivce za činjenicu da se vremenske prilike neprekidno mijenjaju u toku jednog dana.
Iz tog razloga, kad vas sutra umjesto najavljivane polarne zime i snijega od 20 centimetara dočeka predivan proljetni dan, ne krivite Vakulu ili Majstorovića, problem je ipak negdje drugo.
IZDVAJAMO
Ne smije se zanemariti ni činjenica da su američki predizbori, i izbori koji slijede krajem 2016., idealna studija slučaja kako i u kojoj mjeri globalni mediji utiču na naše medije. Iako bi šira analiza zahtijevala daleko detaljniju posvećenost ovoj temi, možemo pokušati razmisliti o tome postoje li kritičko mišljenje i prava novinarska analitika, ili se informisanje javnosti svodi isključivo na prevođenje tekstova s portala iz engleskog govornog područja.
Na kraju, ne treba zaboraviti ni to da je 2016. izborna godina i u Bosni i Hercegovini. Izvještavanje o američkoj izbornoj kampanji u poređenju sa našom političkom scenom je – znajući šta nas sve očekuje – daleko manji zalogaj.
IZDVAJAMO
Kako nazvati društvo kojem je normalno ono što je nenormalno? Kako nazvati društvo u kojem su novinari hrabriji na fejsbuku nego na javnom servisu? Kako nazvati društvo u kojem se ljudi koji ukazuju na nepravilnosti u radu novinske agencije ne smiju potpisati, jer se plaše osvete ili su sve to izmislili? Kako nazvati društvo u kojem udruženja novinara, sindikati, profesori i studenti žurnalistike, intelektualci, umjetnici i svi ostali ne reaguju na sve to?
Močvara, kako drugačije!!!
Read More
IZDVAJAMO
Novine 19. vijeka odličan su izvor podataka za filologe. Vijest o uhapšenim falsifikatorima novca danas bi zasigurno bila drugačije naslovljena nego prije stotinu godina, a ondašnji naslov nas upućuje da su: “Pohvatani majstori lažnih papira”.
Vijesti o provalnim krađama imaju standardno istu strukturu. Današnjim rječnikom rečeno počinilac, a ondašnjim “rsuz”, provalio je u određeni objekat i izvršio krađu, a nakon izvjesnog vremena je uhapšen.
IZDVAJAMO
Povratnici su lakmus-test kvaliteta mira u BiH. Njihov standard, sigurnost, uopšte uslovi povratka i opstanka govore o tome, ali i o povjerenju kao jednom od najvažnijih socijalnih resursa.
S obzirom na to, medijski pristup povratnicima, pogotovo napadima na njih, trebao bi biti daleko sistematičniji i moralniji. Ukoliko se ne krene tim putem, s pravom bismo mogli biti zabrinutiji za medije nego za povratnike.
Read More
IZDVAJAMO
Činjenica je da se tema nasilja nad životinjama u medijima obrađuje isključivo kada se dogodi neki stravični zločin, koji je obavezno potkrijepljen stravičnom fotografijom. I opet, kao i u slučaju izvještavanja o psima lutalicama, ulazimo u začarani krug medijskog senzacionalizma u kojem senzibiliziranje javnosti za date probleme nema primarnu funkciju.
Read More
IZDVAJAMO
Najviše informacija o štrajku u Livnici čelika Tuzla moglo se saznati na portalu balkans.aljazeera.net, gdje su uz kratke vijesti i tekstove stajali videoprilozi novinarke Nataše Kovačev. Osim svakodnevnog izvještavanja o stanju radnika, na portalu se moglo saznati i da je firma Bosnia Valves osnovana 2004. godine te da na sebi nema nikakve imovine.
Read More
IZDVAJAMO
Neinformisanom građaninu, Čović je sigurno utjelovljenje uspješnog čovjeka, i tu treba tražiti prvi, pragmatični, razlog ovako obijesne odluke. Drugo, s obzirom da govorimo o lideru zemlje u tranziciji, mora se napomenuti da ovakvo bahaćenje nije niti nepoznato, niti se dešava prvi put u svjetskoj istoriji.
Pritom, ono u čemu Čović i njemu slični griješe jeste da se Angela Merkel i Sebastian Kurz ‒ svjetska politička elita ‒ sigurno neće prevariti kada uđu u Čovićev Audi A8, te odjednom pomisliti da se nalaze u Londonu, Parizu ili New Yorku. Kroz prozor će vidjeti samo i jedino Bosnu, dok se gume (od kojih je svaka skuplja od prosječne bh. penzije) budu derale o naše ceste.
IZDVAJAMO
Za razliku od Fadila Novalića koji se želi predstaviti kao tehnokrat, premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović je profesionalna političarka, i kao takva u javnim nastupima koristi određene obrasce ponašanja koji su karakteristični za političare u Republici Srpskoj.
Željka Cvijanović, jednako kao njen federalni kolega Novalić, voli se javnosti predstavljati kao beskompromisni reformator. “Reforme su nužne i nisu ugodne”, ali “ja ću ih provesti”.
IZDVAJAMO
Balkan je zapravo riječ turskog porijekla koja etimološki znači “stjenovito mjesto” i koja je u 16. vijeku prvo bila naziv za planinu, sredinom 19. vijeka naziv za poluostrvo, dakle striktno geografski pojam, da bi se poslije Prvog svjetskog rata udaljila od njega i zadobila različita negativna ideološka, politička i psihološka značenja. Čak se pojam “balkanizacija” koristio u značenju fragmentacije države usljed političkih previranja i podjele zemlje bilo gdje na svijetu.
Read More
IZDVAJAMO
Priča o rastrošnosti i rasipanju novca građana jedne od najsiromašnijih zemalja Starog kontinenta, u kojoj oko 48 posto stanovništva živi na granici siromaštva, može se, kao i na početku ove priče, sumirati u još jednu poslovicu, koja glasi “Vrijeme je novac”. Čini se da su građani ove zemlje izgubili, i još uvijek gube, previše vremena s ovakvim političarima i državnim službenicima. Mediji su besprizorni luksuz vladajuće kaste uredno bilježili, ali – kao što vidimo – sve je bilo uzalud. Rastrošnost se nastavlja.
Read More
IZDVAJAMO
Tri člana Predsjedništva BiH, iako različitog držanja i poimanja komunikacije, o sebi odašilju skoro identične slike: braniči svoga naroda, ali i reformisti za opće dobro, neupitnog poštenja i radinosti.
Read More
Imaju velike poteškoće s obnavljanjem pakistanskih viza, nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti, karijere su im prekinute, a finansijska sredstva su na izmaku
KARTE(L) U JEDNOM PRAVCU: Njihov Darko i naš Dino 08.04.2024 Sve je kompromis, samo je borba za vlast beskompromisna! 23.04.2024 
I tebe smo siti, Harise! 11.04.2024 
RTRS I BNTV: Je li bitnije šta Stevandić govori ili… 22.04.2024 
POLITIČARI KOJE JE UBIO KOKAIN: Moć ne zna za… 25.04.2024