“SVINJSKA GRIPA”: SASVIM (NE)OČEKIVANO, ZAHVATILA I PORTALE

IZDVAJAMO

Iako u medijskim izvještajima stoji da se virus svinjske gripe pojavio početkom januara, svi tekstovi napisani na ovu temu objavljeni su u februaru, nakon što se desio prvi smrtni slučaj. Mediji su reagirali uglavnom podizanjem panike, tek rijetko navodeći činjenicu da nije proglašena epidemija jer broj oboljelih nije veliki.
Pouka koju su građani mogli izvući jeste da trebaju staviti ruku na usta kada kišu kako bi i sebe i druge zaštitili od bolesti koja će ih ionako sve pobiti.

“SVINJSKA GRIPA”: SASVIM (NE)OČEKIVANO, ZAHVATILA I PORTALE

U posljednjih mjesec dana svinjska gripa je, kao i prethodnih godina, izazvala medijsku pažnju. No, to ne znači da se o ovoj bolesti pisalo informativno i odgovorno. Naprotiv. Većina tekstova  svedena je na brojanje oboljelih i mrtvih, na objavljivanje informacija koje nisu relevantne za javnost i na – dizanje panike. Uz to, neki mediji čak nisu znali niti tip influence o kojoj pišu.

Analizirani su portali: Večernji.ba (urednik Jozo Pavković), Bljesak.info, Avaz.ba (urednik Fadil Mandal), Nezavisne.com (urednik Milan Šekara), Glassrpske.com (urednica Borjana Radmanović-Petrović), Vijesti.ba i Depo.ba (urednica Angelina Albijanić-Duraković).

Koja gripa?

Najčešće je upotrebljavan neformalni i kolokvijalni naziv “svinjska gripa”. No, pod svinjsku gripu su se podvodili različiti tipovi influence. U tekstu “U ljekarnama u Sarajevu i Mostaru nema cjepiva protiv svinjske gripe” (13. 2. 2016.), novinar ne razlikuje tipove AH1N1 i H1N1. Ali ovo nije jedina kontradikcija, pa tako piše: “Konkretno, na UKCS-u trenutno leži 11 pacijenata, a broj hospitaliziranih popeo se na 10.” Nije objašnjena razlika između hospitaliziranog pacijenta i onog koji leži u bolnici. Osim toga, ne razlikuje se cjepivo od lijeka: “I iako će od veljače pa nadalje epidemija svinjske gripe biti u porastu, županije u BiH nisu nabavile cjepivo protiv gripe, tako da bi se građani trebali liječiti sami.” Pitanje je i na osnovu čega novinar sa sigurnošću tvrdi da će epidemija biti u porastu kada čak i zavodi za javno zdravstvo s rezervom iskazuju svoja očekivanja? U drugom tekstu na ovom portalu prave se greške za koje se ne može sa sigurnošću reći da li su stilske ili se pak radi o neinformiranosti. U tekstu “Žena (32) preminula od svinjske gripe”(3. 2. 2016.) piše: “Naime, gripa AH1N1 je nova influenca virusa koja izaziva bolest kod ljudi.” Nije influenca virusa, jer se nije virus razbolio, već virus influence.

Večernji.ba nije jedini portal koji je miješao tipove influence. Na portalu Glasa Srpske, u tekstu “Na klinici u Sarajevu šest oboljelih od svinjske gripe” (4. 2. 2016.), stoji: “Na Odjeljenju intenzivne njege Kantonalne bolnice u Zenici jutros je preminula i druga osoba u BiH zaražena virusom AH1Na.” Iako je kao izvor navedena novinska agencija Srna, novinar je trebao provjeriti pravi naziv tipa influence ili barem pojasniti čitateljstvu u kakvoj je korelaciji pomenuti naziv s onim koji kruži u javnosti.

Na portalu Vijesti.ba u jednom su tekstu kao sinonimi navedeni različiti tipovi influence. U podnaslovu teksta “Oboljeli od svinjske gripe i dalje životno ugrožen” (1. 2. 2016.) piše da se radi o virusu H1N1. U izjavi UKCS-a, koja je navedena u istom tekstu, jasno stoji da je virus AH1N1.

Doktori za paniku

Niti jedan od analiziranih medija nije odolio izazovu podizanja panike. Ipak je prednjačio Avaz.ba s tekstom “Građani u panici: Vakcina za virus AH1N1 nema u apotekama” (13. 2. 2016., A. Nuhanović – E. Maslo). Cijeli tekst, kao i sam naslov, ide u pravcu dizanja panike: “Broj oboljelih od svinjske gripe H1N1, tipa A, u Bosni i Hercegovini i dalje raste. Čekaonice domova zdravlja i bolnica su pune jer je sve više građana koji se zbog povišene temperature i malaksalosti javljaju ljekaru.” Iz navedenoga se stječe dojam da su građani masovno oboljeli od svinjske gripe. U tekstu je tek uzgred spomenuto da je na ovu gripu testirano 200 pacijenata, a potvrđena je kod 20. Osim toga, u tekstu stoji: “Kako epidemiolozi najavljuju do kraja februara rapidno povećanje oboljelih, kantoni još nisu nabavili vakcine protiv sezonske gripe. Zbog toga su građani primorani sami ih kupiti ako se žele zaštititi. Ali, kako nam je potvrđeno u nekoliko sarajevskih apoteka, ni oni nemaju vakcine koje u sebi sadrže i zaštitu od svinjske ili ptičije gripe.” Novinari nisu uzeli u obzir činjenicu da građani ni osnovnu i obaveznu imunizaciju ne obavljaju redovno. Tekst “U UKC RS-a u januaru preminulo troje pacijenata od gripa AH1N1” (5. 2. 2016.) stavljen je u rubriku “Iz minute u minutu” iako je riječ o kratkoj vijesti prenesenoj od novinske agencije Fena. Ono što je pohvalno na portalu Avaz jeste što nisu nepravilno pisali tip influence. Portal Bljesak.info imao je veoma informativan tekst: “Osnovan krizni stožer zbog svinjske gripe” (12. 2. 2016., A.J.). Tu je, uz brojne korisne informacije, pomenuta činjenica da je u Tuzli osnovan krizni stožer, no nije jasno koja je svrha izvlačenja baš toga u naslov osim stvaranja panike. Još jedan informativan tekst, nažalost neadekvatnog naslova, jeste “Čekali 7 dana da oboljelog prebace na KCUS, šanse za preživljavanje 50 posto” (3. 2. 2016., Ljiljana Vidačak). U njemu je mnogo podataka o gripi. Uzgred se tu nalazi i priča čovjeka iz Zenice i njegovo negativno bolničko iskustvo, pa nije najjasnije zašto je ovo izvučeno u naslov.

Panici je podlegao i Depo. Iako je većina vijesti prenesena iz drugih medija, redakcija se morala ozbiljnije posvetiti naslovima. Tako jedan od naslova glasi: “Svinjska gripa odnosi živote: U BiH pet žrtava virusa AH1N1” (5. 2. 2016.).

Novi dan, nova zaraza

Portali su bili skloni brojanju žrtava i oboljelih, što je jedan od oblika raspirivanja panike. U tome se posebno istakao Depo s naslovom: “KB Zenica: Još jedna pacijentica preminula od virusa svinjske gripe?” (14. 2. 2016.). Pri tom se u tekstu može pročitati sasvim suprotna stvar: “… pacijentica nije hospitalizirana sa oboljenjem ‘svinjske gripe’, stoga će dalje istrage ustanoviti da li je preminula bolovala od virusa AH1N1.” U nadnaslovu teksta “U Banja Luci preminuo muškarac od svinjske gripe” stoji: “Šesta žrtva” (11. 2. 2016.). Osim mrtvih, brojali su se i oboljeli pa se tako može naći naslov “UKC Sarajevo: Dva nova slučaja zaraze svinjskom gripom”  (8. 2. 2016.). Nameće se pitanje koja je svrha objavljivanja svakog novog slučaja zaraze?

Brojanju, posebno istaknutom u naslovima, podlegle su i Nezavisne.com s tekstovima “Druga žrtva svinjske gripe u BiH preminula u zeničkoj bolnici” (4. 2. 2016., N.N.) i “Dva nova slučaja zaraze svinjskim gripom” (8. 2. 2016., N.N.)

Bljesak.info također je podlegao trendu nabrajanja u tekstovima: “Zeničanin obolio od svinjske gripe” (1. 2. 2016., As.M.) i “Još jedna osoba preminula od svinjske gripe” (4. 2. 2016., A.M.)

Regionalna panika

Koliko su mediji bili spremni dizati paniku svjedoči činjenica da su objavljivali i informacije koje za bh. javnost nisu ni od kakve relevantnosti. Tako su čitatelji imali priliku saznati da je u Crnoj Gori od svinjske gripe preminuo pacijent, kao i jedna medicinska sestra, te da je na Kosovu zabilježena prva žrtva. Poseban slučaj pretjerivanja i objavljivanja uz pomenutu nerelevantnost jeste tekst na portalu Večernji.ba “Svinjska gripa hara Hrvatskom, do sad umrlo pet osoba” (19. 2. 2016.). U tekstu stoji da svinjska gripa “vlada” Hrvatskom. Glagol vladati i glagol harati nisu sinonimi. Uz to, pretjerano je reći da svinjska gripa čak i vlada Hrvatskom.

Iako u medijskim izvještajima stoji da se virus svinjske gripe pojavio početkom januara, svi tekstovi napisani na ovu temu  objavljeni su u februaru, nakon što se desio prvi smrtni slučaj. Mediji su reagirali uglavnom podizanjem panike, tek rijetko navodeći činjenicu da nije proglašena epidemija jer broj oboljelih nije veliki. Analizirani portali uglavnom su imali iste izvore, prenosili iste agencijske vijesti, uz to praveći kardinalne greške u prenošenju i loše osmišljavajući naslove. Izuzev dva pomenuta teksta, nije bilo relevantnih informacija o tome kako se građani mogu zaštititi. Umjesto toga, priča o svinjskoj gripi svedena je na brojanje oboljelih, mrtvih i dizanje panike. Pouka koju su građani mogli izvući jeste da trebaju staviti ruku na usta kada kišu kako bi i sebe i druge zaštitili od bolesti koja će ih ionako sve pobiti.

About The Author