Bosanskohercegovačka ambasadorica Svjetskog dana životinja poziva da se ugledamo na Hrvatsku i definitivno kažemo NE ubijanju kuna i činčila zbog krzna

Rođena Karlovčanka Ilhana Škrgić (34), koja je odrasla i živi u Velikoj Kladuši te radi kao nastavnica engleskog jezika u OŠ “25. novembar”, suosnivačica je Udruženja za zaštitu životinja “Topla šapa”, gdje aktivno radi na promociji prava i zaštite životinja. Prije četiri godine imenovana je za ambasadoricu Svjetskog dana životinja za Bosnu i Hercegovinu. “Titula ambasadorice Svjetskog dana životinja za BiH služi pomaganju inicijativama i akcijama za dobrobit životinja u našoj zemlji, povećanju svjesnosti građana o pitanjima vezanim za životinjska prava, što nužno sa sobom povlači i povećavanje standarda za dobrobit životinja u našoj zemlji, a time i na svjetskom nivou”, kaže Ilhana za Analiziraj.ba, a razgovor smo upriličili povodom činjenice da je ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana životinja posvećeno borbi protiv krzna. “Nakon što me je Maida Šabeta iz Koalicije protiv krzna BiH kontaktirala u vezi sa Svjetskim danom životinja, došle smo na ideju da ga posvetimo upravo borbi protiv produženja prijelaznog perioda i uz pomoć organizacije World Animal Da, dobijemo i veliku potporu ambasadora Svjetskog dana životinja iz mnogih drugih zemalja.”

Razgovarala: Mersiha Drinjaković

Postoje li podaci koliko u BiH ima farmi krzna i gdje se nalaze?

– Prema informacijama iz Koalicije protiv krzna BiH, ne postoji nikakav službeni registar farmi krzna u našoj zemlji, no neslužbeni podaci od istog izvora govore o otprilike 60 farmi, mada ovaj broj, nažalost, može biti i mnogo veći. Brojka od 60 možda se nekima i ne mora činiti velikom, međutim, te farme imaju kapacitet da ubijaju na desetine hiljada životinja svake godine.

Kakve vrste životinja se uzgajaju u ropstvu u BiH zarad krzna? Zna li se u kakvim uslovima životinje obitavaju?

– Prvenstveno se u BiH uzgajaju kune i činčile. A uslovi u kojima ove životinje provode svoje kratke i jadne živote graniče s apsurdom. Nigdje u svijetu, pa tako ni kod nas, nećete naći farme na kojima su ove životinje dobro zbrinute. Umjesto toga, njihovi kavezi su skučeni i često poredani jedan na drugi, što znači da izmet prolazi kroz rešetke na životinje ispod. Nemaju dovoljno vode ni hrane, a s obzirom da se kavezi, u kojem provode svoj kratki životni vijek, često nalaze vani, životinje su prepuštene surovim vremenskim uslovima, pa im se šape i udovi često smrznu i otpadnu. Pored toga, često imaju otvorene rane koje niko ne liječi, pa životinje proživljavaju velike muke prije nego ih ubijaju na još okrutnije načine. Mi ne možemo ni zamisliti patnju kroz koju ove životinje prolaze prije brutalne smrti.

Foto: Reuters

Postoji li statistika o životinjama stradalim na ovaj način u BiH?

– Nažalost, kao što ne postoji tačan broj farmi za uzgoj krzna, tako se ne zna ni broj masakriranih životinja. Način rada farmi je divlji i ne postoje evidencije koje bi pokazale šta se sve radi i u kojem opsegu. Ono što se zasigurno zna jeste da je broj stradalih životinja nezamislivo velik upravo zbog toga što farme nisu obavezane čvrstim pravilnicima o držanju životinja za krzno i slično – ukratko, radi se protiv svih etičkih, moralnih i drugih principa.

Kakva je zakonska regulativa, i za šta se vi zalažete?

– BiH je bila jedna od prvih zemalja u Europi koja je 2009., usvajanjem Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, zakonski krenula u rješavanje ovog problema i postavila tzv. phasing out period, odnosno period prelaska na druge načine zarade, u trajanju od devet godina. To je dovoljan period da ljudi koji se eventualno bave farmama krzna prijeđu na neku drugu djelatnost, a sada se bližimo kraju, tj. konačnoj zabrani uzgoja životinja radi krzna, koja bi trebala stupiti na snagu 1. januara 2018. godine. Mi se zalažemo za poštivanje ovog zakona i želimo da zabrana stupi na snagu, čime bismo osigurali ne samo prekid mučenja i masakra životinja radi krzna u BiH, već i zaštitili naše prirodne ljepote. Krzno je u 21. stoljeću apsolutno nepotrebno i služi kao okrutan modni detalj, a znamo svi da već desetljećima postoje kvalitetne alternative za koje nije ubijena nijedna životinja.

Postoje li lobiranja – ko je za zakon, a ko protiv?

– Udruženja za zaštitu životinja diljem BiH, ali i u regiji, protiv su nepoštivanja navedene zakonske regulative, odnosno protiv produženja roka legalnosti farmi krzna. Svi ljubitelji životinja i prirode su po ovom pitanju zaista jednoglasni i shvataju značaj koji bi poštivanje ovog zakona imao za našu zemlju. Međutim, iza pokušaja odgode zabrane, pored lokalnih uzgajivača krzna, stoji krzneni lobi iz stranih zemalja, koji na ovaj način želi BiH učiniti svojom sljedećom “kantom za smeće” nakon što su zagadili zemlje poput Poljske, koja se suočava s ogromnim zagađenjem okoliša. Ova ista zabrana za koju se borimo treba stupiti na snagu u Holandiji u 2024. godini, što je razlog zašto se holandski (i danski) lobiji žele preseliti u našu zemlju i raditi šta žele, bez velikih obveza i regulativa koje su prisutne u EU. Oni koji staju u odbranu ovakve invazije govore o novim zaposlenjima u BiH, no i to je laž. Naime, na farmi krzna radi jedna do dvije osobe, a strani lobiji zapošljavaju svoje članove porodica, tako da niko u BiH neće direktno profitirati od tih novih “radnih mjesta”, a najmanje država, jer farme plaćaju male ili nikakve poreze. Štoviše, prisustvo farmi je iznimno štetno i odrazilo bi se na katastrofalan način na naše prirodne ljepote.

Kakvi su zakoni zemalja u susjedstvu po ovom pitanju?

– Hrvatska je svijetao primjer, i u ovoj zemlji je zabrana, također nakon perioda prelaska, stupila na snagu u januaru 2017. godine. Slovenija je još ranije zabranila farme krzna, i to 2016. U Srbiji bi zabrana trebala stupiti na snagu 2019., no pošto i tamo krzneni lobi radi na odgodi zabrane, sada su takoreći sve oči uprte u BiH: hoće li naša zemlja stati na pravu stranu ili i dalje dopustiti ovu okrutnu djelatnost.

Postoji li politička podrška? Ko opstruira zakon?

– Budući da predložena odgoda zabrane na nedavnoj sjednici nije dobila većinu glasova i vraćena je na usaglašavanje, može se reći da je jedna bitka već dobijena, no pritisak građana mora biti visok kako bi se Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja BiH u ovom slučaju u potpunosti ispoštovao. Poslanici iz Republike Srpske su se usprotivili izmjeni zakona, a potporu zabrani dalo je i nekoliko stranaka. Međutim, poslanici iz reda hrvatskog naroda su ti koji su predložili ovu užasnu izmjenu zakona, što je neshvatljivo. BiH mora slijediti upravo primjere poput Hrvatske, Slovenije, Velike Britanije i drugih zemalja, koje su uvidjele štetnost farmi krzna i zabranile ovu industriju koja s razlogom glasi kao jedna od najokrutnijih na svijetu.

Kojim kanalima se životinje ili krzno izvoze iz BiH, i gdje?

– Podaci koje je Koalicija protiv krzna BiH dobila od Uprave za indirektno oporezivanje govore o izvozu krzna kuna u Holandiju i Dansku, dok se žive činčile izvoze u Mađarsku, gdje ih ubijaju lomljenjem vratova, elektrokucijom ili gušenjem plinom, ali veliki broj životinja žive deru jer uzgajivači tako “štede”, a životinje pritom ostaju potpuno svjesne i u nezamislivim mukama još nekoliko minuta, pa i sati poslije.

Kakve kampanje i akcije postoje u BiH kako bi se produžila zabrana uzgoja životinja radi krzna?

– Ljubitelji životinja iz Koalicije protiv krzna BiH te udruženja za zaštitu životinja već mjesecima neumorno rade na tome da se ispoštuje zabrana uzgoja u 2018., od koje nas dijeli tek par mjeseci. Kampanja za konačnu zabranu krzna je uključivala kontaktiranje i osvještavanje građana, ali i poslanika u Parlamentu BiH o štetnim posljedicama odgode ove zabrane putem peticija i obraćanja, no pored potpore od nekih ekoloških organizacija i medija, kampanja nije još naišla na veliko praćenje javnosti, što se zaista mora promijeniti ako želimo dobrobit životinjama, a i prirodi BiH. U tu svrhu je ovogodišnji Svjetski dan životinja, koji se obilježava 4. oktobra, bio upravo posvećen ovoj borbi protiv krzna, pa su i djeca bila uključena u obilježavanje i čvrsto su dala svoj glas za životinje. Imperativ tome dali su i moje kolege – ambasadori Svjetskog dana životinja iz 45 zemalja diljem svijeta. Ambasadori iz Hrvatske, Sjedinjenih Američkih Država, Ugande, Rumunije, Indije i brojnih drugih zemalja dali su svoj glas u pismu upućenom poslanicima Parlamenta BiH u kojem ukazuju da zabrana farmi krzna u našoj zemlji mora stupiti na snagu iz brojnih etičkih, moralnih, političkih i ekonomskih razloga. Neumoran rad aktivista iz Koalicije protiv krzna BiH isplatio se uspješnom inicijativom o održavanju javne rasprave o štetnosti krzna u Parlamentu BiH, čiji će delegati naposljetku i donijeti konačnu odluku. Predstavljeni su svi razlozi zašto bi zabrana krzna trebala stupiti na snagu, a pored domaćih javnih ličnosti, poslanicima Parlamenta BiH obratila se i glumica Pamela Anderson, koja im je ljetos uputila otvoreno pismo protiv daljeg uzgoja krzna u našoj zemlji.

Zašto je, osim očitih razloga – stradanja životinja, krznena industrija štetna?

– Ono što građani BiH možda ne znaju u potpunosti jeste da se za farme krzna ne veže samo etičko pitanje ubijanja životinja radi mode već i neizbježno zagađenje prirode u širokom radijusu oko farmi, što zbog kemikalija koje se koriste pri obradi krzna, što zbog otpadnih voda i ostataka koje krznari bacaju u okolne šume, rijeke i sl., gdje se uništava prirodna flora i fauna s ekstremnim i dugotrajnim posljedicama. Kvaliteta zemlje i vode drastično opada u regionima gdje se nalaze farme krzna, a pošto se radi i o korištenju velike količine otrova, zagađanje prirode i izvorskih voda može dovesti i do bolesti kod šireg stanovništva.

Kakva je vaša uloga u svemu ovome?

– Mislim da nam je svima, kao razumnim i suosjećajnim građanima BiH, obaveza da podržimo ovu zabranu i zaustavimo patnju životinja zbog krzna. Kako vidimo na primjeru farmi krzna, ako je životinjama loše, loše je i ljudima i okolišu – ne možemo odvojiti potrebu za dobrobiti jednih od dobrobiti za druge, tako da borbom za prava životinja pospješujemo i uslove života nas kao ljudskih bića na planeti.

Šta je potrebno da bi se povećala svijest o ovome?

– Više razgovora, više svjesnog utjecaja medija koji u većoj mjeri mogu kreirati ishod ove kampanje, više proaktivnog djelovanja građana putem peticija, kontaktiranja predstavnika u Parlamentu BiH i drugih aktivnosti. Prije nekoliko dana je svjetska modna kuća Gucci objavila da u 2018. neće više koristiti pravo krzno u svojim kolekcijama, što je napravilo bum na modnoj sceni i potaknulo razgovor na društvenim mrežama o ovom humanom činu i apsolutnoj suvišnosti krzna u 21. stoljeću. Samo deset sekundi nekog videa o mučnom ubijanju životinje radi krzna je dovoljno da se uvidi barbarizam uzgoja zbog krzna i vjerujem da je velika većina naših građana protiv toga. Stoga, podignimo svoj glas i osigurajmo da zakon oživi u 2018. godini i da stanemo na stranu etike i povijesti kao osviještena zemlja po pitanju zabrane krzna. Molim građane da posjete stranicu Koalicije na facebook.com/nekrznu, gdje se mogu informisati o najnovijem razvoju događaja u vezi s kampanjom protiv krzna te se u nju i uključiti.